Susret pod naslovom Kartografije rane i vremena / Cartographies of Wound and Weather okuplja filmske i video radove koji tematiziraju pitanja djelovanja u svijetu usred i usprkos okupaciji, iskorištavanju i nekažnjavanju za ta djela.

Program će prikazati četiri autorska filma kratkog formata, svi s ciljem spajanja praksa otpora na raznim teritorijima – čitanima kao “aktivnim činiteljima”, istaknuto je u najavi. Gledatelje_ice očekuje film Rekvijem za M s Filipina i Pobuna ghibli vjetrova iz Libije, te dva rada iz Jordana i Palestine: Melankolija ovog beskorisnog poslijepodneva II i Oči koje nikad ne vide. Žanrovi se kreću od novinarskog izvještaja, preko dokumentarnog filma, do povijesnog prikaza. Misaona nit koja ih povezuje sadržana je u odgovoru na bol kao oblik pritiska, te njezinoj utilizaciji kao forme otpora.

Ulaz je slobodan, a više informacija o filmovima pročitajte na linku.

Aziza Harmel je nezavisna tuniska kustosica i spisateljica koja živi u Tunisu i predaje na Dutch Art Institute. Trenutačno je sukustosica alternativne izložbe i istraživačkog programa Hosting Lands čija je namjera “hakirati” financiranje umjetnosti kako bi se uspostavile dugotrajne infrastrukture za brigu o zajednici i zemlji.

Riječ je o filmu koji prati mladu vampiricu po povratku u New York kako bi preuzela tijelo oca, kojeg je ubio dr. Van Helsing. Film je nastao u izvršnoj produkciji Davida Lyncha koji se pojavljuje u epizodnoj ulozi, a spaja i koristi elemente iz filma Drakuline kći, te Bretonovog nadrealističkog romana Nadja.

“Kombinirajući blistavu teksturu crno-bijele 35-milimetarske vrpce s halucinantnim videom, Nadja je skriveni dragulj američkog nezavisnog filma, a na otvaranju sezone prikazujemo njegovu redateljsku verziju u novoj 4K restauraciji”, poručuju iz Kinoteke.

Film počinje u 20 sati, a ulaz na projekciju je slobodan uz obvezno preuzimanje ulaznica na blagajni.

Program donosi izbor eksperimentalnih i avangardnih filmova koji istražuju odnos apstraktnog i naturalističkog prikaza boje. Mary Ellen Bute zastupljena je pionirskom Rapsodijom boja iz 1948., u kojoj u suradnji s Tedom Nemethom spaja apstraktnu animaciju i klasičnu glazbu u sinestezijskoj vizualnoj kompoziciji nadahnutoj Lisztom. Joost Rekveld autor je filmy #11 (Marey ↔ Moiré), u kojem sve slike nastaju snimanjem pokreta jedne jedine linije.

American Colour Joshue Bonnette snimljen je na starim rolama 16-milimetarskog Kodachromea tijekom hodočašća od mjesta nastanka te filmske vrpce, u saveznoj državi New York, do Kansasa, gdje su obrađene njezine posljednje role. Pionir specijalnih efekata Gaston Velle jedan je od prvih autora tzv. vilenjačkih filmova (franc. féerie), popularnog “žanra” koji je u razdoblju ranog nijemog filma spajao kazališne i filmske trikove, a u Vizijama gledamo njegovu Cvjetnu vilu.

Arthur i Corinne Cantrill autori su Sobe kromatske misterije, studiju separacije boja snimljenu u viktorijanskom interijeru njihove kuće, a program zaključuje film magla – prolaz #14 Alexandrea Larosea.

Više o filmovima doznajte ovdje.

Cjelina Okus ljubavi donosi filmove u kojima je hrana povezana s romantičnim odnosima, čežnjom i strašću, dok se u Okusu uspjeha kulinarski projekti pojavljuju kao sredstvo osobnog ili profesionalnog razvoja. Okus izazova fokusira se na natjecanja, iskušenja i transgresije vezane uz pripremu hrane, a Okus doma okuplja naslove u kojima je kulinarstvo povezano s tradicijom, kulturom i osjećajem pripadnosti. Ciklus zaključuje Okus izobilja, posvećen hedonizmu i pretjerivanju.

Program otvara Chungking Express, melankolična romantična komedija redatelja Wong Kar-waia, smještena u ambijente tržnica, trgovina i restorana brze hrane Hong Konga devedesetih, u kojoj konzumacija hrane postaje nadomjestak za neuzvraćenu ljubav i neostvarene veze.

Program uključuje klasike poput Babettina gozba (1987) Gabriela Axela, Tampopo (1985) Jûza Itamija i Juhu-hu (2007) Brada Birda, filmove koji su pridonijeli popularizaciji nacionalnih kuhinja i kinematografija. Uvršteni su i naslovi u kojima hrana nije u središtu radnje, ali ostaje zapamćena kroz antologijske prizore, poput Hladnoruki kažnjenik (1967) Stuarta Rosenberga i Devet i pol tjedana (1986) Adriana Lynea.

Selekcija obuhvaća različite žanrove, stilove i kinematografije, a među provokativnijim ostvarenjima nalaze se Pasji život (1962), omnibus-film više redatelja, te Veliko žderanje (1973) Marca Ferrerija, dok program uključuje i naslove poput Kako pojesti Raoula (1982) Paula Bartela i Grabežljivci (1999) Antonije Bird.

Filmovi se prikazuju u restauriranim ili najkvalitetnijim dostupnim verzijama. Više informacija o rasporedu dostupno je na mrežnoj stranici kina.

Priča o Siljanu prati odnos Nikole, makedonskog poljoprivrednika koji se suočava sa stvarnošću novih vladinih politika, zbog kojih ne može prodati svoje proizvode ni zemlju i ranjene rode koju pronalazi na odlagalištu otpada. U filmu, Nikola funkcionira kao simbol otpora ruralne zajednice čija se svakodnevica, kako stoji u najavnom tekstu, “pretvara u tihu borbu protiv političkog sustava zapostavljanja, institucionalne nebrige i postupnog uništavanja prirodnih resursa.”

U četvrtak, 29. siječnja, film se prikazuje u sklopu mikro-kina MaMa (Preradovićeva 18). Priča o Siljanu, premijerno je prikazana u okviru Human Rights Film Festivala, a tim povodom Izabela Šegedin pisala je kritiku filma iz koje možete doznati više o svijetu “u kojem skladan suživot čovjeka, zajednice i prirode nije unaprijed označen kao utopijski ili nerealističan, već je zamišljen kao moguć i ostvariv”.

U petak, 30. siječnja i u nedjelju, 1. veljače film se prikazuje u Dokukinu KIC u okviru Restartove distribucije, a osim toga, film se može pogledati u Kinoteci, 30. siječnja.

Ciklus Filmšnite otvorit će Stiller, film snimljen prema istoimenom romanu Maxa Frischa. Film prati priču o Jamesu Larkinu Whiteu koji je pri ulasku u Švicarsku uhićen. “Vlasti su uvjerene da je riječ o nestalom švicarskom kiparu Anatolu Stilleru, osobi optuženoj za umiješanost u tajanstvenu aferu Smyrnov. Redatelj Stefan Haupt prenosi roman Maxa Frischa u sažetu i filmski fokusiranu adaptaciju, ispričanu u 99 minuta. Njegova drama o identitetu razvija se u višeslojnu studiju glavnog lika, istodobno snažnu i preciznu”, stoji u najavi.

Osim toga, prikazat će se i film Laure Cressa, Nestrpljivo srce, nastao prema romanu Stefana Zweiga. U filmu, kako piše u tekstu najave, “mladi vojnik Isaac Nasic upoznaje sestre Ilonu i Edith. Nakon nesretnog incidenta s Edith, koja je u invalidskim kolicima, između njih se razvija odnos temeljen na krivnji i suosjećanju”. Program Filmšnite nastavlja se povijesnom dramom Vražja kupka u režiji Veronike Franz i Severina Fijale. Riječ je o filmu čija je radnja smještena u ruralnu Austriju sredinom 18. stoljeća, a koji je utemeljen na povijesnim sudskim zapisima o potresnom razdoblju europske povijesti u kojem su ženski glasovi bili utišani.

Kraj ciklusa obilježit će projekcija dječjeg filma Kad je Hitler ukrao ružičastog zeca koji prati priču o Anni, židovskoj djevojčici čiji je plišani zec oduzet s ostatkom obiteljske imovine u režiji Caroline Link. Film je snimljen prema autobiografskom romanu Judith Kerr.

Ciklus Filmšnite organiziraju Austrijski kulturni forum, Goethe-Institut Kroatien i Veleposlanstvo Švicarske Konfederacije u Hrvatskoj.

Više detalja o programu pročitajte ovdje.

Karlovačka projekcija se provodi u suradnji s Kinom Edison te Udrugom gluhih i nagluhih Karlovačke županije. Film Gluha, koji je na španjolskom te španjolskom znakovnom jeziku, opremljen je inkluzivnim titlovima, a kino dostupno i osobama koje se kreću pomoću kolica. Radi se o filmu redateljice Eve Libertad koji je polubiografska priča o glavnoj glumici Miriam Garlo.

Koristeći španjolski znakovni jezik i dosjetljive zvučne efekte, film autentično prikazuje život gluhe žene koja se suočava s odgojem djeteta u svijetu kojem osjeća da ne pripada. Premijera filma održala se u sklopu prošlogodišnjeg programa Panorama filmskog festivala u Berlinu gdje je osvojio nagradu publike za najbolji film.

Ulaz na projekciju je slobodan uz preuzimanje ulaznica putem linka ili na blagajni kina.

Program 14. siječnja otvara film Kradljivac ritma u režiji Matthewa Harrisona, koji prati priču o prodavaču piratskih kaseta koji dolazi u neprilike nakon što se zamjeri pjevačicama punk rock benda. Na rasporedu je i film Noć žonglera Roberta Butlera i Sidneya J. Furiea koji se prikazuje 16. siječnja, a donosi priču o bivšem policajcu u potrazi za svojom otetom kćeri, koji se uz to nalazi u bijegu od lokalnih bandi i korumpiranih kolega.

Osim toga, ciklus uključuje i kultnu hip-hop komediju Wild Style Charlieja Ahearna koja je na rasporedu 21. i subverzivnu satiru Putney Swope Roberta Downeya Sr.-a 23. siječnja. Oba filma prikazuju se u novim restauriranim verzijama.

Više detalja o programu i satnici pronađite na programskoj stranici Kinoteke.

U organizaciji udruge za audio-vizualna istraživanja – 25 FPS, selekcija filmova Sve čudnije i čudnije okuplja pet naslova “koji svaki na svoj specifičan način transformiraju čin gledanja”, stoji u tekstu najave. Na rasporedu su Mamljenja Jordana Belsona iz 1961., kratkometražni film koji se estetski temelji na tehnici animacije, Alisa u zemlji čudesa W. W. Younga iz 1915. godine i Silvestrovo mađarskog redatelja Eleméra Ragályija.

Od recentnijih filmskih radova zastupljeni su Weapon of Choice u režiji Spikea Jonzea iz 2001., te Svjetlucava uzbuđenja Jodie Mack, kratkometražni film o sanjarenju iz 2013. godine.

Ulaznice se mogu kupiti u Kinoteci u radno vrijeme blagajne. Članovi Kratke baze imaju pravo na besplatan ulaz na projekcije iz ciklusa Iz Kratke baze 25 FPS-a: Vizije.

Više detalja o programu pronađite ovdje.

Ovim programom Organ vida nastavlja “istraživati načine na koje se ružnoća i groteska manifestiraju u suvremenoj umjetnosti i vizualnoj kulturi. I ovoga puta čudakinje zauzimaju središnje mjesto u pomalo bizarnom, ali istovremeno dirljivom činu odbacivanja perfekcionizma – kako u odnosu na tijela, tako i na vizualnu kulturu”, najavljuju organizatori_ce.

Emme Sarpaniemi svojom izložbom Druga koža propituje identitet i rodne uloge kroz performativne autoportrete. Kako stoji u najavi, umjetnica testira granice samoreprezentacije izvodeći različite modele ženstvenosti zasnovane na simbolima nevinosti i na apsurdu. Fotografije su nastale iz tjelesne izvedbe, iz reakcije na falocentrične objekte poput bageta, olovke ili kuhinjskog valjka.

U izvedbenom predavanju Dodatna usta: Ona voli prazne fontane, Laima Jaunzema nastoji transformirati ideju spektakla, koristeći tijelo i glas kao alate koji razotkrivaju odnose moći, društvene norme i granice razuma. Njezin unutarnji nemir proizlazi iz želje da ostvari više snova odjednom, ali i straha kako to možda nije moguće.

Magična farma, drugi dugometražni igrani film argentinske vizualne umjetnice i filmske redateljice Amalije Ulman, farsična je priča o skupini privilegiranih koji putuju u ruralnu Argentinu kako bi snimili dokumentarac o enigmatičnom glazbeniku koji nastupa pod pseudonimom Super Carlitos.

Više informacija o programu pronađite ovdje.