<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Kino Europa &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/kino_europa/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 03 May 2023 17:28:48 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>Kino Europa &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Privid osmišljene politike</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/privid-osmisljene-politike/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Iva Rosandić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 23 Jun 2020 11:15:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[_kulturoskop_kinemaskop]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[grad zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[hrvatski filmski savez]]></category>
		<category><![CDATA[kinemaskop]]></category>
		<category><![CDATA[Kino Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Kino Tuškanac]]></category>
		<category><![CDATA[kinoteka]]></category>
		<category><![CDATA[kulturno informativni centar]]></category>
		<category><![CDATA[nezavisna kultura]]></category>
		<category><![CDATA[petar bujas]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=privid-osmisljene-politike</guid>

					<description><![CDATA[U svom raspolaganju kinoprikazivačkim prostorima, gradska kulturna politika favorizira javne ustanove u kulturi čime dodatno učvršćuje problem ionako nedostatnog prostora za nezavisnu scenu.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Neuralgična točka Zagreba godinama je nedostatak adekvatnog prostora za aktivnosti neovisne kulturne scene. Grad osigurava prostor i odražavanje javnim ustanovama, dok su ostali, neovisno o društvenom doprinosu, prepušteni samovoljnoj politici i neizvjesnoj egzistenciji. Da bismo uopće mogli govoriti o poticanju suradnje različitih kulturnih aktera, kakva je doduše najavljivana i opisana u <a href="https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/04%20Strategija.pdf" target="_blank" rel="noopener">Strategiji</a> kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba, preduvjet bi trebao biti okvir djelovanja koji bi je pratio. Međutim, kulturna infrastruktura u praksi se preraspodjeljuje bez jasnih kriterija, a kulturno-umjetnička djelatnost koja nije usmjerena masovnoj publici gura se na marginu.</p>
<p>A da se transformacije nekad frekventnih kulturnih prostora događaju na štetu javnosti, možda najkonkretnije dokazuje rastakanje nekadašnje mreže gradskih kina. Nakon privatizacije, gašenja kinoprikazivačke djelatnosti i rasprodaje prostora devedesetih, Grad pod pritiskom građana otkupljuje kina Europu i Tuškanac. Tuškanac je dodijeljen Hrvatskom filmskom savezu još 2003. godine, kao početni stadij nikad realiziranog projekta Filmskog kulturnog centra. Ipak, pod vodstvom HFS-a, Tuškanac se prometnuo u utjecajno mjesto kinotečnog karaktera. Na sličan je način <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/grad-zagreb-kupio-kino-europa-za-219-milijuna-kuna-2857523" target="_blank" rel="noopener">otkupljeno</a> kino Europa i javnim natječajem dodijeljeno Umjetničkoj organizaciji Zagreb Film Festival. Kino Europa je pod njihovim vodstvom upisano kao nezaobilazno na kulturnoj mapi grada, a Zagreb je napokon mogao posvjedočiti ozbiljnijoj kinoprikazivačkoj aktivnosti.</p>
<p><strong>Politika gušenja uspješnih inicijativa</strong></p>
<p>Iako su od početka oba projekta imala podršku vlasti i ambiciozno je <a href="http://kinotuskanac.hr/article/filmski-programi-povijest-kulturnog-projekta" target="_blank" rel="noopener">najavljivan daljnji razvoj</a> filmske kulture pod pokroviteljstvom Grada, postepeno dolazi do razmimoilaženja koje vrhunac dostiže u sukobima i pokušajima obustave uspješnih programa, što se u slučaju Tuškanca očitovalo u smanjenim dotacijama na godišnjoj razini, da bi program u Europi, pod izlikom hitne obnove, prošle godine bio potpuno ugašen. Tako se jedinom konstantom gradske politike pokazuje nekonzistentnost i gušenje uspješnih inicijativa, uz najave sličnih projekata, ali nove organizacijske strukture.</p>
<p>Problematičnost takvog pristupa prepoznata je i artikulirana 2017. godine <a href="http://kinotuskanac.hr/cycle/daj-mi-kino-2" target="_blank" rel="noopener">akcijom</a> <em>Daj mi kino 2</em>, koja se direktno referirala na akciju za očuvanje kina Europa iz prethodnog desetljeća. Bila je to reakcija na upitan gradski odnos prema Hrvatskom filmskom savezu kao neovisnom tijelu koje koristi gradski prostor na Tuškancu. Iako nikad direktno izrečeno, iz smanjenih dotacija i preispitivanja stanarskog prava HFS-a, javnost je iščitala moguću opasnost od prenamjene kino dvorane. Grad je spornom smatrao činjenicu da gradskim prostorom upravlja udruga, a ne javna ustanova, unatoč tome što HFS programima nesumnjivo doprinosi razvoju filmske kulture. Budući da je istovremeno, nakon dugogodišnje stanke, otvorena Kinoteka i dana na upravljanje Kulturnom centru August Cesarec, krenula su <a href="https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/povratak-kinoteke-nema-mjesta-slavlju-to-je-udar-na-filmski-zagreb-nejasno-je-sto-ce-zagrebu-kinoteka-kraj-kina-europa-i-kina-tuskanac-5781119" target="_blank" rel="noopener">nagađanja</a> o pokušaju nadomještanja programa kakav provodi HFS.</p>
<p>Iz dosadašnjeg je iskustva opravdana skepsa prema svakom novom potezu gradske vlasti, stoga je i prilagodba nove dvorane u Kordunskoj postala točka prijepora. Naravno da problem nije nastao u samom renoviranju dvorane i njenom otvaranju javnosti, već u propuštanju prilike da se aktivnom suradnjom i komplementarnim pristupom nastavi kontinuitet dotadašnje kinoprikazivačke djelatnosti. Mjesta i potrebe za njen razvoj očito ima, no ne i političke volje.</p>
<p>Događaji oko Kinoteke osvijestili su opasnost da uspješni i funkcionalni projekti budu istisnuti pred nejasnim motivima gradske uprave. Sličan napad na Kulturu promjene SC-a rezultirao je potpunom obustavom nekadašnjih programa. Iako je teže povući direktnu paralelu prema gradskoj politici, s obzirom na to da je SC pod ingerencijom Ministarstva obrazovanja, sam se potez može povezati s ideološki motiviranim napadom na nezavisnu kulturu, koja je započela za vrijeme <strong>Hasanbegovića</strong> na čelu Ministarstva kulture. Ukidanjem financiranja i preuzimanjem prostora otvoreno se <a href="https://kulturpunkt.hr/?clanak=nezavisna-kultura-u-sedlarovoj-reziji" target="_blank" rel="noopener">izražavao animozitet</a> prema progresivnom dijelu scene. Iako su svi potezi redovito bili popraćeni ambicioznim planovima, činjenica je da danas kultura u SC-u stagnira ili ne postoji, a svojevremeno specijalizirano kino MM Centar čiji je program bio utemeljen u intermedijalnoj tradiciji i bazirao se na graničnim i alternativnim filmskim formama, potpuno je nevidljivo. Budući da nikad nije ponuđena alternativa za te programe, a koji su korespondirali s drugim obustavljenim projektima, <a href="https://www.zagreb.hr/odrzana-konferencija-za-medije-na-temu-kina-europa/157759" target="_blank" rel="noopener">najava</a> pročelnice za kulturu o razvoju Zagreba kao filmskog grada zvuči u najmanju ruku neutemeljeno.</p>
<p>Sve što je na primjeru Tuškanca zamišljeno kao najlošiji scenarij, ostvarilo se u slučaju Kina Europa. Zbog društvenog položaja i utjecaja Zagreb Film Festivala, taj je događaj medijski najjače odjeknuo, a ZFF je zadobio najširu potporu javnosti. Prije svega, riječ je o frekventnom mjestu orijentiranom na umjetnički filmski <em>mainstream</em>. Programsko usmjerenje Europe manje je avangardno, a više protuteža isključivo komercijalno orijentiranom programu multipleks kina. Ta uloga najbolje funkcionira uz supostojanje drugih specijaliziranih prostora i koncepata, čime se na širom planu ispunjavaju kulturne potrebe svih građana. No, u trenutku zatvaranja kina Europe, Zagreb ostaje bez prostora fokusiranog na suvremeni art film i time doživljava vrhunac vlastite provincijalizacije.</p>
<p>ZFF je mobilizirao javnost na sličan način kao svojevremeno HFS, no niti prosvjedne akcije, niti privremena mjera Trgovačkog suda o obustavi iseljenja, nisu rezultirali ponovnom uspostavom redovitog kino programa. Unatoč sudskoj mjeri i uz opravdanje nemogučnošću dugoročnog planiranja, ZFF iseljava iz Europe. U tom potezu može se prepoznati pokušaj izazivanja daljnjih pritisaka od strane javnosti prema Gradu, no oni su izostali. Međutim, koliko god takvi potezi bili upitni ili prozivke za oportun odnos prema gradskoj vlasti opravdane, nitko ne spori važnost ZFF-a kao institucije za filmsku kulturu u Zagrebu ili novi zamah koje je Kino Europa zahvaljujući njima dobilo. Paradoksalno, možda su tek gubitkom Europe povukli najbitniji potez – osnivanjem <a href="http://www.croatian.film/hr/" target="_blank" rel="noopener">platforme</a> <em>Croatian film</em>, napokon je prepoznata važnost dostupnosti najvitalnijeg dijela naše filmske scene, kratkog filma, koji je dosad bio ograničen na festivalsku distribuciju i sporadična događanja.</p>
<p>Uslijed recentnih kriza kojima je Zagreb pogođen, kao i zanemarivanja radnika i radnica u kulturi od strane sustava na svim razinama, gradska kulturna politika i dalje ostaje u okvirima gradonačelnikove samovolje. Posljednja iznenađujuća vijest bila je dodjela prostora kina Europa Kulturno informativnom centru. Sve kad bi motivi te odluke i bili transparentni, provedba to nije, stoga se opravdano izdvaja nekoliko problematičnih momenata. Najočitije i od strane Grada potvrđeno, jest da se radi o već poznatom modusu operandi dodjele gradskog prostora gradskoj ustanovi. Pritom kao da je jedini kriterij ovo potonje. Iz Gradskog ureda za kulturu na direktni upit odgovaraju priopćenjem kojim naglašavaju zakonitost postupanja:</p>
<p>&#8220;… izvješćujemo kako je Kulturno informativni centar kojemu je dodijeljen na korištenje objekt &#8216;Kino Europa&#8217; gradska ustanova u kulturi kojoj je osnivač Grad Zagreb te koja djeluje još od 1964. godine i bavi se upravo kulturnim menadžmentom što ju čini kvalificiranom za upravljanje i Kinom Europa. Ne postoji zakonski propis za raspisivanje natječaja u slučaju kada Grad Zagreb dodjeljuje prostor ustanovi kojoj je osnivač.&#8221;</p>
<p>Iz priopćenja je očito temeljno nerazumijevanje interesa javnosti ili pak odgovornosti za kreiranje i provođenje politike s tim ciljem. Sve ako navedena procedura i jest u zakonskim okvirima, ipak ne predviđa najbolji izbor iz jednostavnog razloga što niti ne utvrđuje mogućnosti i potencijal svih dionika u kulturi. Nadalje, ako će se gradska infrastruktura samorazumljivo dodjeljivati gradskim ustanovama, i dalje će se prolongirati problem ionako nedostatnog prostora za neovisnu scenu. Pritom se kvaliteta njihovog programa niti ne procjenjuje, dok se bez evaluacije promoviraju gradske ustanove. Ako kriterij potpore postaje osnivač, to se onda direktno kosi i sa Strategijom kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba, a koja decidirano navodi nužnost povezivanja s neovisnim sektorom i omogućavanje njihova rada s ciljem produktivne suradnje.</p>
<p>Sljedeće opravdanje dubioznog postupka Grad pronalazi u nužnosti obnove zgrade kina: &#8220;S obzirom da je u tijeku obnova prostora kina, bilo je nužno odrediti krajnjeg korisnika te je Grad Zagreb, s ciljem  žurnog dovršetka postupka na izradi projektne dokumentacije za sanaciju Kina Europa te omogućavanja kvalitetnije i brže pripreme programa u Kinu Europa, dao prostor na upravljanje ustanovi kojoj je osnivač.&#8221;</p>
<p>Sjetimo li se nepodržanih inicijativa ZFF-a oko obnove zgrade, onda ovaj argument postaje neuvjerljiv. Isto tako, odjednom se inzistira na žurnoj obnovi, iako je prostor već godinu dana prazan. S obzirom na to da je odluka donesena u jeku pandemije, kad je normalno funkcioniranje bilo onemogućeno, a gradske financije obustavljene, nameće se logično pitanje o pozadinskim razlozima naglog interesa za Kino Europa.</p>
<p><strong>Dobre želje za budućnost</strong></p>
<p>Što se tiče Kulturno informativnog centra, neporecivo je da je imao bitnu ulogu u razvoju kulturnog života Zagreba. Iako je danas manje vidljiv na kulturnoj mapi, a proteklo desetljeće obilježili su i konfliktni odnosi s dijelom kulturne scene, trenutno aktivno sudjeluje u organizaciji panela i izložbi, a suradnja s udrugom <a href="https://restarted.hr" target="_blank" rel="noopener">Restart</a> u upravljanju Dokukinom KIC primjer je efikasne suradnje različitih dionika u kulturi. Utoliko se KIC svojom širokom intencijom razlikuje od lokalno usmjernih kulturnih centara, kao što i naglašava ravnatelj <strong>Petar Bujas</strong>. On, nadalje, korist javnosti u trenutnoj konstelaciji odnosa vidi u sljedećoj distinkciji: &#8220;Opstanku i ugledu kina svakako je doprinijelo i vodstvo umjetničke organizacije ZFF-a, međutim vraćanje kina iz ruku privatnika pod upravu gradske institucije definitivno je u interesu građana i osigurava stabilnu budućnost kina neovisnu o tržišnoj logici.&#8221;</p>
<p>Međutim, time se djelomično implicira tržišna motiviranost svih aktera izuzev gradskih ustanova, odnosno zanemaruje doprinos neprofitnog sektora. Budući da su svi kulturni dionici, izravno ili neizravno ovisni o dotacijama i gradskom planiranju, stabilnost programa naviše je ovisna o provođenju koherentne i osmišljene politike. Takav čvrsti okvir u Zagrebu nikad nije postojao, a svaki je veći zamah direktno ovisan o samovolji jednog čovjeka. Ignoriranje problema i izostanak potpore neprofitnom sektoru zbog čega je ono neprekidno usmjereno na borbu za čisto samoodržanje, tu praksu perpetuiraju.</p>
<p>Iz KIC-a najavljuju održavanje dosadašnje razine programa, uključujući suradnju sa svim zainteresiranima. &#8220;U programu ćemo u većoj mjeri nego dosad omogućiti prikazivanje filmova koji inače ne bi doživjeli komercijalnu distribuciju, kao i prikazivanje filmova zapostavljenih žanrova (dokumentarni, eksperimentalni, kratkometražni) te pokrenuti interdisciplinarne projekte koji će valorizirati bogatu povijest kina Europa ali i hrvatske filmske baštine&#8221;, najavljuje Petar Bujas. &#8220;U rad kina planiramo uključiti i međunarodne stručnjake kao i renomirane domaće filmske autore, kustose i istraživače na nizu inovativnih i inkluzivnih programa koji se opiru ekonomizaciji kina te stavljaju u fokus raznovrsnost filmske umjetnosti i filmskih formata, kao i širu ulogu filma u suvremenoj kulturi i njegova revolucionarnog utjecaja na čovjekovu percepciju svijeta.&#8221;</p>
<p>Svakako da je program temeljen na autorefleksivnom odnosu prema politikama koje ga uvjetuju ili opstruiraju, itekako dobrodošao u širem opsegu nego što je to dosad bio slučaj, no to tek ostaju dobre želje za budućnost. Iako su radovi na zgradi kina započeli početkom lipnja, ostaje otvoreno kad će prostor biti funkcionalan. Ne možemo ne povući paralelu s Kinotekom, čija je uprava svojevremeno najavljivala ambiciozne projekte, no tek je nedavno, pod vodstvom <strong>Marija Kozine</strong>, program zadobio koherentne obrise, uključujući suradnju s nezavisnom scenom.</p>
<p>Ipak, u čitavoj je priči pozornost potrebno skretati na gradsku kulturnu politiku koja je glasove i potrebe javnosti sklonija zanemariti, nego li uvažiti. I dalje je kultura ovisna o pojedinačnim inicijativama i spremnosti Grada da ih financijski podrži. U trenutnoj situaciji rezanja troškova i budžetskih sredstava Javnih potreba u kulturi, najveći će uspjeh biti zadržati i dio postojećeg sadržaja. Sagledamo li samo kinoprikazivačku scenu posljednjih godina, osim vječnog egzistiranja na ivici opstanka, možemo uočiti tendenciju smanjenja dostupnosti sadržaja, prije svega onog manje komercijalno usmjerenog. Iako je poticanje rada kulturnih centara društveno itekako korisno, problem je kad se ono i dalje događa nauštrb ravnopravnog tretmana svih sudionika u kulturi. Umjesto da im se djelovanja nadopunjavaju i razvijaju, u našim je uvjetima vrhunac smjena već uhodanog programa. Gradska politika iza teško providnih odnosa skriva vlastitu bezidejnost i individualne interese, tek prigodno i prividno djelujući s ciljem dostupnosti kvalitetnog kulturnog sadržaja.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Filmski susreti nove vrste</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/filmski-susreti-nove-vrste/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 08 Apr 2020 15:44:48 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[covid-19]]></category>
		<category><![CDATA[croatian.film]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Kino Europa]]></category>
		<category><![CDATA[kino europa online]]></category>
		<category><![CDATA[online platforma]]></category>
		<category><![CDATA[potres]]></category>
		<category><![CDATA[zagreb film festival]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=filmski-susreti-nove-vrste</guid>

					<description><![CDATA[<p>Godinu dana nakon odluke o zatvaranju kina Europa, Zagreb Film Festival pokreće <em>online</em> platformu s ciljem održavanja kontinuiteta dostupnosti kvalitetnog filmskog programa.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Na 95. rođendan kina Europa koji se obilježava 8. travnja, Umjetnička organizacija Zagreb Film Festival pokrenula je internetsku platformu <em><a href="https://kinoeuropa.hr/" target="_blank" rel="noopener">Kino Europa Online</a></em>, s filmovima koji su do prije godinu dana činili redovni repertoar kultnog zagrebačkog kina.</p>
<p><a href="https://www.tportal.hr/kultura/clanak/kino-europa-u-nedjelju-zatvara-vrata-boris-t-matic-nece-nam-od-kina-raditi-narodnjacki-klub-foto-20190405" target="_blank" rel="noopener">Odluku</a> o njegovu gašenju objavio je početkom travnja 2019. direktor organizacije <strong>Boris T. Matić</strong>, nakon što je u Varšavsku 3 stigla odluka gradske vlasti da ZFF-u ne produži ugovor o zakupu kina. Osim brojnih festivala i drugih organizacija koje su ovu vrijednu infrastrukturu koristile za svoje programe, negativne posljedice takve odluke u velikoj je mjeri osjetila i publika željna nekomercijalno orijentiranog filmskog repertoara.</p>
<p>&#8220;Cilj ove platforme jest umanjiti prazninu nastalu prekidom programa, održati kontinuitet dostupnosti kvalitetnog filmskog programa te simbolično odati počast dvorani čija je monumentalnost gotovo cijelo stoljeće davala filmskoj umjetnosti posebno i cijenjeno mjesto u Zagrebu&#8221;, ističe se u priopćenju Zagreb Film Festivala.</p>
<p>U virtualnoj videoteci zasad je dostupno pedesetak naslova suvremenog međunarodnog autorskog filma, prikazivanih u razdoblju od 2009. do 2019. godine. Simbolično su podijeljeni na <em>Veliku dvoranu</em>, u kojoj se prikazuju suvremeni cjelovečernji filmovi s nekadašnjeg programa kina, te <em>dvoranu Müller</em>, koja vodi na nedavno pokrenutu internetsku platformu <em><a href="http://croatian.film/hr/" target="_blank" rel="noopener">croatian.film</a></em> koja okuplja domaću kratkometražnu produkciju. Ponuda je žanrovski raznolika, a uključuje i filmove namijenjene najmlađoj publici koji su činili izuzetno važan segment programa kina Europa. Na platformi se mogu pronaći i vijesti o novim naslovima i preporukama tjedna, a iako se program naplaćuje (cijena najma je 10 do 18 kuna), u narednih mjesec dana odabrani filmovi srijedom i nedjeljom bit će dostupni besplatno.</p>
<p>Što se tiče zgrade u Varšavskoj, njena budućnost zasad ostaje nepoznata. Nakon najavljene renovacije zbog koje je prekinut rad kina, godinu dana kasnije čini se da pomaka nema, kao što nema ni konkretnih planova niti mjera za obnovu. Nije poznato ni jesu li dvorane pretrpjele štetu u potresu koji je najteže pogodio sam centar grada i na obližnjim objektima prouzrokovao teška oštećenja.</p>
<p>&#8220;Činjenica je da je budućnost nezavisnog kinoprikazivaštva danas još ugroženija i neizvjesnija zbog trenutačne situacije uzrokovane pandemijom virusa COVID-19, a s nadom u pozitivniju budućnost, UO ZFF nastojat će i dalje održavati i poticati filmske aktivnosti kako bi barem donekle umanjio nastalu prazninu, a pokretanje ove internetske platforme jedan je od koraka u ispunjenju tog cilja&#8221;, poručuju iz ZFF-a.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Fusnota iz svijeta njemačkog filma(ša)</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/fusnota-iz-svijeta-njemackog-filmasa/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 17 Dec 2018 12:13:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[coming out]]></category>
		<category><![CDATA[domino]]></category>
		<category><![CDATA[Heiner Carow]]></category>
		<category><![CDATA[Kino Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Moje ime nije Ali]]></category>
		<category><![CDATA[queer momenti]]></category>
		<category><![CDATA[Rainer Werner Fassbinder]]></category>
		<category><![CDATA[Viola Shafik]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=fusnota-iz-svijeta-njemackog-filmasa</guid>

					<description><![CDATA[<p>Program&#160;<em>Queer MoMenti&#160;</em>nastavlja se prikazivanjem dvaju naslova iz njemačke produkcije&#160;– filmovima&#160;<em>Coming out </em>i<em>&#160;</em><em>Moje ime nije Ali.<!]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Filmski program <em>Queer MoMenti</em>, u suorganizaciji udruga&nbsp;<a href="https://thisisadominoproject.org/" target="_blank" rel="noopener">Domino</a> i <a href="https://www.goethe.de/ins/hr/hr/index.html" target="_blank" rel="noopener">Goethe-Institut Kroatien</a>, nastavlja se<strong> 19.</strong> i<strong> 20. prosinca</strong>&nbsp;u zagrebačkom <strong>kinu Europa</strong>, prikazivanjem dvaju filmskih naslova iz njemačke produkcije. Riječ je o filmovima <em>Coming out</em> <strong>Heinera Carowa</strong>&nbsp;i <em>Moje ime nije Ali</em> u režiji <strong>Viole Shafik</strong>, egipatsko-njemačke filmske teoretičarke, kustosice i filmske redateljice.</p>
<p>U filmu <em>Coming Out</em>, Carow prati srednjoškolskog profesora, <strong>Philippa Klarmanna</strong>, kroz proces prihvaćanja vlastite seksualne orijentacije. Riječ je o jednom od posljednjih filmova istočnonjemačkog državnog filmskog studija DEFA (<em>Deutsche Film-Aktiengesellschaft</em>), kao i jedini istočnonjemački film koji se bavi sudbinama osoba homoseksualne orijentacije. Svojevrsni kuriozitet zasigurno predstavlja činjenica kako je premijera filma održana u berlinskom Kinu International 9. studenog 1989., isti dan kad je srušen Berlinski zid. Film je dobitnik Srebrnog medvjeda i nagrade Teddy na 40. izdanju Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu.&nbsp;</p>
<p><strong>El Hedi Ben Salem M’barek Mohammed Mustafa</strong>, zvijezda filma <em>Svi drugi zovu se Ali</em>, jedna je od najtragičnijih figura iz najužeg kruga kreativne klike <strong>Rainera Wernera Fassbindera</strong>. I više nego zagonetne prirode, dokumentarni film <em>Moje ime nije Ali</em>, dramaturški koncipiran na razgovorima s glumčevim suradnicima te njegovim sjevernoafričkim rođacima, svojevrsna je fusnota iz svijeta velikog njemačkog filmaša, fusnota koja će, najavljuju organizatori, zaintrigirati brojne zaljubljenike u Fassbinderov fascinantan filmski opus i privatni život.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Osuđeni jedni na druge</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/osudeni-jedni-na-druge/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 26 Nov 2018 16:22:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Dražen Šivak]]></category>
		<category><![CDATA[hladni rat]]></category>
		<category><![CDATA[Kino Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Noć europske kinematografije]]></category>
		<category><![CDATA[pawel pawlikowski]]></category>
		<category><![CDATA[Slavko Sobin]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=osudeni-jedni-na-druge</guid>

					<description><![CDATA[<p>Kino Europa postaje domaćin prvog izdanja<em> Noći europske kinematografije</em>, a svečanu proslavu obilježava besplatna projekcija hvaljenog poljskog filma <em>Hladni rat</em>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Kino Europa</strong> u utorak, <strong>4. prosinca</strong> u <strong>20 sati</strong> postaje domaćin prvog izdanja <em>Noći europske kinematografije</em>, a svečanu proslavu obilježit će besplatna projekcija poljskog filma <em>Hladni rat</em> hvaljenog redatelja <strong>Pawela Pawlikowskog</strong>.</p>
<p>Jedan od najboljih filmova godine <em>Hladni rat</em> vodi nas u poslijeratnu Europu tijekom politički turbulentnih pedesetih godina. Između pijanista Wiktora i mlade pjevačice Zule razvija se snažna romansa. Oni su potpuno nespojivi, ali osuđeni jedno na drugo. Ova nemoguća ljubavna priča nominirana je za čak pet <em>Europskih filmskih nagrada</em>, a Pawlikowski je proglašen najboljim redateljem u Cannesu.&nbsp;</p>
<p>Na filmu je radilo dvadesetak hrvatskih filmskih profesionalaca, uključujući glumce <strong>Dražena Šivaka</strong> i <strong>Slavka Sobina</strong>. Uz Poljsku, Berlin i Pariz dio filmske radnje sniman je u Splitu, a servisni producent bila je zagrebačka Kinorama. Nakon projekcije slijede razgovor s gostima i prigodni domjenak.</p>
<p>Noć europske kinematografije (European Cinema Night) novi je projekt Kreativne Europe – potprograma MEDIA u partnerstvu s mrežom europskih kina <a href="https://www.europa-cinemas.org/en" target="_blank" rel="noopener">Europa Cinemas</a> koji slavi bogatstvo i raznolikost europske filmske kulture. Između 3. i 7. prosinca ove godine, 34 odabrana kina u 27 država članica EU sudjeluju u manifestaciji, a kino Europa jedino je kino koje predstavlja Hrvatsku.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zvučni život velikana nijeme komedije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/zvucni-zivot-velikana-nijeme-komedije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lujo Parežanin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 22 Oct 2018 13:17:22 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[buster keaton]]></category>
		<category><![CDATA[charlie chaplin]]></category>
		<category><![CDATA[Fil(m)harmonija]]></category>
		<category><![CDATA[Harold Lloyd]]></category>
		<category><![CDATA[Kino Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[Zagrebačka filharmonija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=zvucni-zivot-velikana-nijeme-komedije</guid>

					<description><![CDATA[<p>U sklopu sedmog izdanja programa <em>Fil(m)harmonija</em> uz glazbenu pratnju prikazuju se filmovi Charlieja Chaplina, Bustera Keatona i Harolda Lloyda.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U petak, subotu i nedjelju, <strong>2.</strong>, <strong>3.</strong> i <strong>4. studenog</strong>, na ukupno šest izvedbi s početkom u <strong>18:15</strong> i <strong>20:30</strong> sati, u <strong>Kinu Europa</strong> uz glazbenu pratnju<strong> Zagrebačke filharmonije</strong> prikazuju se kratkometražne komedije triju velikana nijemog filma: <strong>Charlieja Chaplina</strong>, <strong>Bustera Keatona</strong> i <strong>Harolda Lloyda</strong>.</p>
<p>Riječ je o sedmom izdanju programa <em>Fil(m)harmonija</em>, a ovog će puta biti prikazani filmovi <em>Mirna ulica</em> (Chaplin), <em>Tjedan</em> (Keaton) i <em>Izađi i popravi</em> (Lloyd).</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Frooomastični školski praznici</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/frooomasticni-skolski-praznici/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 11 Jun 2018 13:47:51 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[frooom]]></category>
		<category><![CDATA[Kino Europa]]></category>
		<category><![CDATA[ljeto u brooklynu]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=frooomasticni-skolski-praznici</guid>

					<description><![CDATA[<p>Frooom! filmska radionica djeci i roditeljima na prvi dan praznika poklanja besplatnu projekciju filma <em>Ljeto u Brooklynu</em> i jedno kratkometražno iznenađenje.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Frooom!</strong> filmska radionica djeci i roditeljima na prvi dan praznika, <strong>16. lipnja</strong> u <strong>kinu Europa</strong> poklanja besplatnu projekciju dva filma.&nbsp;</p>
<p>Na programu su kratkometražno iznenađenje i dugometražni igrani film za mlade&nbsp;<em><a href="https://www.youtube.com/watch?v=5aRkxvUDwiI&amp;feature=youtu.be" target="_blank" rel="noopener">Ljeto u Brooklynu</a>&nbsp;(Little Men)<a href="https://www.youtube.com/watch?v=5aRkxvUDwiI&amp;feature=youtu.be" target="_blank" rel="noopener"></a></em>.&nbsp;</p>
<p>Složenu priču o ljetnim praznicima i pravom prijateljstvu utjelovljuju <strong>Theo Taplitz</strong> i <strong>Michael Barbieri</strong> kao protagonisti, a fenomenalno ih prate <strong>Greg Kinnear</strong>, <strong>Jennifer Ehle</strong> te čileanska kazališna prvakinja <strong>Paulina Garcia</strong>. Ovaj lijep obiteljski film nastao pod krošnjom Magnolija produkcije našao se prošle godine u službenoj selekciji slavnih festivala poput <em>Sundance</em> i <em>Berlina</em>, a osvojio je i nagradu<em> Deauville film festivala</em>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nasljeđe maja &#8217;68.</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/program/nasljede-maja-68/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 21 May 2018 15:26:23 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kino Europa]]></category>
		<category><![CDATA[maj '68. politika. povijest]]></category>
		<category><![CDATA[multimedijalni institut]]></category>
		<category><![CDATA[Ozren Pupovac]]></category>
		<category><![CDATA[subversive film festival]]></category>
		<category><![CDATA[Sylvain Lazarus]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=nasljede-maja-68</guid>

					<description><![CDATA[Poltitički teoretičar Sylvain Lazarus na zagrebačkom predavanju govori o događajima u Francuskoj revolucionarne 1968. te propituje njihove posljedice iz osobne pozicije političkog militanta.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U sklopu <em>Subversive Festivala</em> u srijedu, <strong>23. svibnja</strong> <a href="http://www.mi2.hr/" target="_blank" rel="noopener">Multimedijalni institut</a> organizira predavanje francuskog sociologa, antropologa i teoretičara politike <strong>Sylvaina Lazarusa</strong> <em>Povodom Maja &#8217;68. &#8211; o politici kao subjektivnosti i intelektualnosti</em> koje će se održati u <strong>Kinu Europa</strong> s početkom u <strong>19 sati</strong>.</p>
<p>Uz kratki kronološki podsjetnik na događaje, Sylvain Lazarus prikazuje čitavu lepezu subjektivnosti koje su bile na djelu tijekom manifestacija i sukoba u svibnju-lipnju 1968. u Francuskoj, sukobljujući stajališta radnika, poslodavaca i vlade. Lazarus propituje nasljeđe tih događaja iz osobnog stajališta političkog militanta, a nakon izlaganja slijedi diskusija koju moderira <strong>Ozren Pupovac</strong>.</p>
<p>Povodom Lazarusovog gostovanja u Zagrebu i Rijeci Multimedijalni institut objavljuje njegovu knjižicu&nbsp;<em>Maj ‘68. Politika. Povijest.</em></p>
<p>Predavanje se odvija na francuskom jeziku, uz simultani prijevod na hrvatski.</p>
<p>Sylvain Lazarus (1943.) francuski je mislioc politike i politički militant. Sudjelujući u širokom političkom iskustvu 1968. i njegovim odjecima, bio je osnivač i član niza eksperimentalnih političkih organizacija ljevice, koje uključuju UCFml (<em>L‘Union des communistes de France marxiste-léniniste</em>, Marksističko-lenjinistička unija komunista Francuske — 1969.-1985.), <em>L’Organisation Politique</em> (Politička organizacija, 1985.-2007.), kao i rad s migrantskim radnicima organizacijama poput Okupljanje Kolektiva radnika bez papira iz prenoćišta (<em>Rassemblement des Collectifs d’ouvriers sans papiers des foyers</em>)</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nužnost borbe protiv predrasuda i diskriminacije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/program/nuznost-borbe-protiv-predrasuda-i-diskriminacije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 15 May 2018 15:11:22 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[dugine obitelji]]></category>
		<category><![CDATA[IDAHOTB]]></category>
		<category><![CDATA[Kino Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Kino Europa, dvorana Müller]]></category>
		<category><![CDATA[Last Chance]]></category>
		<category><![CDATA[Prava djece u duginim obiteljima]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[živa knjižnica]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=nuznost-borbe-protiv-predrasuda-i-diskriminacije</guid>

					<description><![CDATA[Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije Dugine obitelji obilježavaju prigodnim programom.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Diljem svijeta <strong>17. svibnja</strong> obilježava se Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije s ciljem podizanja svijesti o nužnosti borbe protiv predrasuda i diskriminacije prema osobama homoseksualne i biseksualne orijentacije te prema transrodnim i transeksualnim osobama. Povodom ovog dana <strong>Dugine obitelji</strong> organiziraju prigodni program i aktivnosti, u skladu s ovogodišnjom globalnom temom IDAHOTBa <em>Alliances for solidarity</em>.</p>
<p>Od <strong>10.30</strong> do <strong>13 sati</strong> u Hrvatskom saboru u <strong>dvorani Ivana Mažuranića</strong> organiziran je okrugli stol o pravima djece u duginim obiteljima. Tematiziranje duginih obitelji (LGBTIQ+ roditelja te njihove djece) često se usmjerava na različite rasprave o pravima LGBTIQ+ osoba, kvalitetnom roditeljstvu, različitim obiteljskim modelima, pitanjima vrijednosti i tradicije. Okrugli stol <em>Prava djece u duginim obiteljima&nbsp;</em>je facilitirana rasprava različitih stručnjaka koja se fokusira upravo na temu pozicije i prava djeteta u duginim obiteljima.&nbsp;</p>
<p>Zbog reguliranog ulaska u Hrvatski sabor potrebna je prijava na <a href="mailto:info@dugineobitelji.com" target="_blank" rel="noopener">e-mail</a>&nbsp;najkasnije do 16. svibnja u 17 sati.</p>
<p>U popodnevnim satima u <strong>dvorani Mueller</strong> kina Europa, u suradnji sa S<em>ubversive Film Festivalom</em> održava se društveni program.</p>
<p>Od <strong>16</strong> do <strong>18 sati</strong> živa knjižnica <em>Savezništva za solidarnost</em> neće imati samo naslove o LGBTI* temama kao što su dugine obitelji ili rodni identitet, nego i druge knjige s naslovima o temama kao što su migranti, nacionalne manjine i drugi LGBTI saveznici i saveznice, u skladu s ovogodišnjom temom.&nbsp;</p>
<p>Borba za ravnopravnost nije samo borba LGBTI* osoba, nego mnogih drugih manjina i ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije prilika je da ojačamo savezništva s drugim ugroženim skupinama, te podsjetnik na potrebu solidarnosti unutar manjinskih zajednica, budući da prava jedne skupine ne mogu biti čvrsto osigurana ako nisu osigurana i prava drugih ranjivih skupina.</p>
<p>U <strong>18 sati</strong> prikazuje se film <em>Last Chance</em>&nbsp;(<em>Une dernière chance</em>). Dokumentarni film režisera<strong> Paul-Émile d&#8217;Entremonta</strong> prati priče pet LGBT osoba koji traže pravo na azil u Kanadi kako bi izbjegli progon ili homofobno nasilje u svojim domovinama.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Aktivizam na velikom platnu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/aktivizam-na-velikom-platnu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 30 Mar 2018 08:01:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[fade-in]]></category>
		<category><![CDATA[Kino Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Kino Europa, dvorana Müller]]></category>
		<category><![CDATA[odgođena revolucija]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=aktivizam-na-velikom-platnu</guid>

					<description><![CDATA[<p>Dokumentarni film <em>Odgođena revolucija</em> predstavlja značajnu zabilješku jednog vremena u kojem svi djelujemo i trudimo se graditi demokratičniji prostor za život.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Od <strong>29. ožujka 2018.</strong> u <strong>kinu Europa</strong> kreće prikazivanje <strong>Fade-inovog</strong> dokumentarnog filma <em>Odgođena revolucija</em> redateljice <strong>Vlatke Vorkapić</strong> i scenaristice <strong>Martine Globočnik</strong>.&nbsp;</p>
<p>U javnosti je film često najavljivan ovako: Koga su iz kuće iznosili u &#8220;maricu&#8221;, kome je Predsjednica darivala peglu, a tko je mjerio kukuruz na glavnom zagrebačkom trgu?</p>
<p>Ali, ovaj je film puno više od toga. U njemu ćete naći prizore našeg zajedničkog aktivističkog djelovanja &#8211; od velikog skupa Izdajnika na Markovu trgu, skupa protiv cenzure u HND-u, dirljivog <em>Za Satiru Spremni</em> na Zrinjevcu i sl. Film prikazuje razne napore aktivističkog djelovanja &#8211; prvenstveno kroz organizirane proteste, ali i kroz kulturu (npr. predstava o uzrocima propasti tvornice Kamensko koju je postavio Privremeni kolektiv radnika u kulturi) te ga smatramo iznimno značajnom zabilješkom jednog vremena u kojemu svi djelujemo i trudimo se graditi demokratičniji prostor za život. Film se, na neki način, obraća i samom aktivizmu kao konceptu djelovanja i postavlja pitanje učinka/promjene koju taj koncept donosi.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Traganje za karikama koje nedostaju</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/program/traganje-za-karikama-koje-nedostaju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 23 Mar 2018 13:49:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[igor bezinović]]></category>
		<category><![CDATA[Jean-Gabriel Périot]]></category>
		<category><![CDATA[karika koja nedostaje]]></category>
		<category><![CDATA[Kino Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Kino Europa, dvorana Müller]]></category>
		<category><![CDATA[Masterclass]]></category>
		<category><![CDATA[restart]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=traganje-za-karikama-koje-nedostaju</guid>

					<description><![CDATA[<p>Nagrađivani francuski redatelj i majstor montaže Jean-Gabriel Périot zagrebačkoj publici predstavlja svoj inovativni filmski izraz u kojem manipulacijom snimki provocira nove perspektive.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Jean-Gabriel Périot</strong>, nagrađivani francuski redatelj i montažer, zagrebačkoj publici predstavlja svoj rad u petak, <strong>23. ožujka</strong> u <strong>19 sati</strong> u <strong>Dvorani Müller</strong> kina Europa gdje u organizaciji <a href="http://restarted.hr/" target="_blank" rel="noopener">Restarta</a> održava masterclass pod nazivom<em> Karika koja nedostaje</em>.</p>
<p>Jean-Gabriela Périota zovu majstorom montaže te &#8220;kraljem arhive&#8221;, a većina njegovih kratkih filmova u zadnjih petnaest godina djelovanja nastala je isključivo korištenjem raznih vrsta arhivskih snimki. Svoj filmski jezik definirao je inovativnošću, koristeći uobičajena sredstva poput televizijske arhive koja spaja s Google Maps animacijama, crtežima, slikama ili fotografijama. Kroz montažu pronalazi novi kontekst kojim zatim manipulira provocirajući nove perspektive. Kao rezultat, njegovi filmovi potiču gledatelja na pronalaženje &#8220;karika koje nedostaju&#8221; između dviju suprotstavljenih slika.&nbsp;</p>
<p>Na predavanju Jean-Gabriel Périot predstavlja i pojašnjava svoj pristup i način rada, kako se nosi s obiljem dostupnih informacija te kako koristi animaciju i montažu.&nbsp;</p>
<p>Dan nakon masterclassa, u subotu, <strong>24. ožujka</strong>, s početkom u <strong>19 sati</strong> na istom prikazuje se izbor kratkih filmova nagrađivanog autora, nastalih u zadnjih petnaestak godina djelovanja.&nbsp;</p>
<p>Masterclass te razgovor nakon filmske projekcije održat će se na engleskom jeziku, uz vodstvo <strong>Igora Bezinovića</strong>.&nbsp;</p>
<p>Ulaz na masterclass je besplatan, a ulaznice za filmske projekcije mogu se kupiti na blagajni kina.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
