Od sudionika_ca se očekuje da radovima prenesu svoja razmišljanja, iskustva, nedoumice u vezi drastičnih promjena svijeta koji smo do jučer smatrali nepromjenjivim, ali i moguća očekivanja, nadanja i strahovanja od epohalnih promjena.

Natječaj je prilika da se istraži kako, zašto i da li se uopće, bilo na individualnim, bilo na makro i mikro kolektivnim nivoima, postavljaju ključna egzistencijalna pitanja, ona stara ili neka nova? Čega se moramo a ne želimo – ili – možemo a ne uspijevamo odreći ili osloboditi radi bilo voljnog ili nevoljnog sudjelovanja u tekućoj, željenoj ili neželjenoj globalokalnoj transformaciji?

Sudionici_e trebaju odgovoriti na temu radovima u formatima koji se mogu predstaviti publici putem interneta. Nema ograničenja u pogledu formata, trajanja, dimenzija, mada je poželjno da se izađe u susret kapacitetima žirija i publike za pregled većeg broja radova. Preporučljivo je da video i audio radovi traju do nekoliko minuta, a da isto toliko vremena zahtijevaju tekstualni, fotografski ili radovi koji podrazumijevaju pregled ili interakciju u pretraživačima (web site, blog, forum, reel, itd.).

Poveznicu na kojoj se rad može pogledati uz kratko obrazloženje koncepta treba poslati putem e-maila na adresu rex@fondb92.org

Rad ne smije biti javno dostupan prije 24. rujna kada će biti objavljene odluke Rexovog žirija o deset nagrada (svaka u iznosu od 100 EUR bruto).

Rok za slanje radova je 15. rujna.

Više informacija o natječaju možete pronaći ovdje.

“Kao što je u mnogim analizama već istaknuto, ovim izmenama nastavlja se prebacivanje tereta ekonomske krize na leđa najširih, a često i najugroženijih slojeva društva. Nastavljajući da nameće odgovornost za katastrofalnu ekonomsku situaciju u zemlji na same građane, bez ikakvih konkretnih ideja kako da spreči bankrot države, Vlada Srbije ujedno stvara opasan animozitet među različitim grupama u društvu, proglašavajući ih, u skladu sa dnevnopolitičkim potrebama – neradnicima, parazitima ili kočničarima navodnih reformi i prosperiteta. Iako se javnosti obećava da će izmene Zakona o radu dovesti do povećanja zaposlenosti, nije jasno na koji će način to biti omogućeno. Jasno je da će se sniziti i onako niske plate, ukinuti svaki oblik sigurnosti radnog odnosa i ugroziti sloboda sindikalnog organizovanja i radničkog udruživanja. Ukoliko budu usvojene predložene izmene one će biti na štetu radnika a time i celog društva. 

Na to se, prema mišljenju relevantnih kritičara ovakvih poteza Vlade, nadovezuju i izmene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje neće pogoditi samo penzionere i penzionerke, već i ogroman broj porodica koje zavise upravo od malih penzija najstarijih članova porodice. Te izmene direktno ugrožavaju i veliki broj mladih ljudi, među kojima je i najveća nezaposlenost, jer će morati da nastave da čekaju u redovima za bilo kakav posao i postati još podložniji interesima poslodavaca. Dodatno, predložene izmene Zakona o privatizaciji i Zakona o stečaju prete zatvaranjem i onom malom broju (državnih) preduzeća koje dosadašnje vlasti nisu još uništile podržavajući tajkunsku privredu. 

Naše organizacije, pored zabrinutosti zbog posledica izmena ovih zakona, skreću pažnju i da je kršenje formalnih demokratskih procedura u donošenju izmena Zakona o radu nedopustivo. Time se narušava rad institucija i sprečava učešće u odlučivanju onih o čijoj se sudbini radi. Takođe, kampanju koja se u državnim i privatnim medijima, uz agilno učešće istaknutih zvaničnika vlasti, vodi protiv onih koji se ovim zakonima sa pravom suprotstavljaju smatramo neprihvatljivom i društveno vrlo štetnom. Sećamo se vođenja ovakvih pogubnih kampanja protiv političkih neistomišljenika tokom devedesetih i decenije našeg rada smo uložili, a i dalje ga ulažemo u otklanjanje njihovih pogubnih posledica po demokratsku svest i kulturu.   

S obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, pozivamo prvenstveno kolege i koleginice – radnike i radnice u kulturi, kako one koji rade u institucijama kulture, tako i one iz civilnog sektora, da se usprotive usvajanju izmena ovih zakona. Pozivamo i sve druge ljude – zaposlene i nezaposlene, penzionere i penzionerke, studente i studentkinje, sindikate, da stanu u odbranu ljudskog i radničkog dostojanstva i opšteg napretka celokupnog društva”, priopćenje je koje potpisuju organizacije nezavisne kulturne scene u Srbiji.

Izvor: Kontekst kolektiv

Postajanje majkom poziv je na radikalnu kritiku djelatnoga režima materinstva i na konstantnu proizvodnju drugačijih odnosa u polju reprodukcije svakodnevnog života. Materinstvo je uvijek određeno specifičnim povijesnim, kulturalnim, političkim i ekonomskim kontekstom, a dominantni se diskursi kroz različite institucionalne prakse uspostavljaju kao specifični režimi. Režim materinstva podrazumijeva oblik društvene kontrole u kojem prostor potencijalno kolektivne brige postaje mjesto ostvarivanja interesa kapitala i nacionalne države. Namjera je knjige potaknuti diskusiju o pitanjima materinstva i reproduktivnog rada u lokalnom kontekstu: u krugovima feminizma i u krugovima ljevice, u polju teorije i političke aktivističke prakse te u polju umjetnosti kao mjesta proizvodnje politike i znanja. Uvođenjem perspektiva koje preispituju etablirane feminističke programe i proširuju postojeće prakse politika emancipacije, pokušava se ukazati na mogućnosti nadilaženja i revolucionariziranja uvjeta svakodnevnog života u vrijeme globalnog neoliberalnog kapitalizma, njegovih paradigmi, politika, tehnika kontrole, uvjeta rada, migracijskih režima i demokracije.

Knjiga je uvod u razgovor koji će se voditi na okruglom stolu 20. i 21. svibnja u beogradskom KC Rex i dostupna je za besplatno preuzimanje ovdje.

KP / uzbuna / Fotografija: Ulrike Rosenbach

Bojana Piškur, članica Kolektiva za radikalnu edukaciju (Radical Education Collective) i kustosica Moderne galerije u Ljubljani, boravila je od 24. rujna do 3. listopada u Beogradu, u rezidencijalnom programu u okviru projekta Raskršća Istok-Zapad. Svoj je boravak iskoristila za nastavak dosadašnjih i započinjanje novih istraživanja i diskusija na temu rada i položaja ovdašnjih radnika i radnica u kulturi. Kao sredstvo istraživanja koristila je upitnik napravljen u suradnji s Workers’ Inquiry Group iz Španjolske, te intervjuirala dvanaest osoba koje aktivno djeluju na srpskoj kulturnoj sceni, kustose, umjetnike i aktiviste, iz nezavisnog i javnog sektora. Intervjui su snimani i dio su nastajuće arhive projekta. Ovo ispitivanje je i nastavak istraživanja Workers Inquiry Group, kao i aktivnosti Kulturnog centra Rex na dokumentaciji i analizi položaja kulturnih radnika i radnica u Srbiji.

Đorđe Balmazović, umjetnik i aktivist, dio ŠKART kolektiva, surađivao je s Bojanom Piškur na ovom istraživačkom projektu. Njihovi dojmovi, dokumentacija i planovi za dalja istraživanja bit će predstavljeni i analizirani pri susretu u Rexu u utorak, 29. siječnja, u 18 sati. U razgovoru nakon prezentacije sudjelovat će intervjuirani radnici i radnice u kulturi, kao i kolege i kolegice iz inozemstva koji će pokušati usporediti svoja iskustva s ovdašnjim uvjetima rada u kulturi. U diskusiji će sudjelovati Dario Milenković, Marko Miletić, Nebojša Milikić, Radmila Joksimović, Aleksandra Sekulić, Jelena Vesić, Vladan Jeremić, Rena Raedle, Zoran Erić, Zoran Pantelić, Marija Raletić, Saša Pančić, Inga Zimprich, Sonke Hallmann i Céline Larrère. Razgovor će moderirati Marijana Cvetković.

Tijekom programa, ulazni hodnik u REX-u pretvara se u kafić-kružok pod nazivom Novi društveni odnosi, inspiriran težnjom za afirmacijom, generiranjem i prakticiranjem ideja o novim društvenim odnosima. Prostor kafića namjenjen je aktivističkim grupama, neformalnim udrugama te raznim inicijativama koje na ovaj način ostvaruju bolju vidljivost i kontakt sa javnošću. Ovaj put predstavit će se Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS), suradnička platforma organizacija, inicijativa i pojedinaca aktivnih u kulturi i umjetnosti Srbije, osnovana 2011. godine u Beogradu, koja do sada broji 78 članica iz 20 gradova u Srbiji.

Izvor: kc rex