Tomislav Marković srpski je pisac, pjesnik, publicist i kolumnist. Pisao je za časopise Rez i Plastelin, uređuje rubriku Regija stranaca u zagrebačkom tjedniku Novosti, jedan je od osnivača kulturno propagandnog kompleta Beton, a sada piše kolumne na portalu e-novine. Napisao je songove za predstavu Ubiti Zorana Đinđića, surađivao sa beogradskom alternativnom muzičkom grupom Ah, Ahilej, a zbog pjesme Srpska duhovnost dobio na desetine prijetnji smrću. Pjesme i satirični tekstovi prevođeni su mu na njemački, poljski, engleski i albanski jezik.

Dr. sc. Dragan Markovina (Mostar, 1981.), doc. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. Po završetku korčulanske gimnazije upisuje studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilištu u Zagrebu, na kojem je diplomirao 2004. godine. Na istom fakultetu obranio je 2011. doktorsku disertaciju pod naslovom Dalmacija u mletačkim reformskim projektima 18. stoljeća. Znanstveni i publicistički interes pokazuje i prema suvremenoj hrvatskoj i južnoslavenskoj povijesti i kulturi sjećanja. Redoviti je suradnik nekoliko novinskih portala i član redakcije Novog plamena. U Novom plamenu, Zarezu i tjedniku Novosti kontinuirano objavljuje historiografske eseje. Autor je knjiga Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja i Tišina poraženog grada: eseji, priče, kolumne. 

Tribina će biti održana u subotu, 21. veljače, u splitskoj kavani Le Monde, s početkom u 12 sati. 

László Végel prozni je i dramski pisac, esejist te kritičar. Studirao je mađarski jezik i književnost u Novom Sadu i filozofiju u Beogradu. Bio je novinar, urednik, dramaturg, stalni pozorišni kritičar. Dobitnik je mnogih književnih nagrada, a neka od najpoznatijih djela su mu romani Memoari jednog makroa (1967.), Dupla ekspozicija (1983.), Pareneza (1987.), Velika istočno-srednjo-evropska Gozba stupa u Pikarski roman (1996.) i Exterritorium (2002.).

Razgovor s autorom bit će održan u srijedu 9. travnja u kavani Le Monde, s početkom u 19 sati.

Priča je to, utemeljena na stvarnim događajima, o uspješnom liječniku iz doba DDR-a koji nakon pada staroga režima doživljava osobni i profesionalni pad. A kao što istina o životu u DDR-u ima tisuću lica, ima ih i Friedrich Voss. Krojeći roman od komadića priča i isječaka sjećanja raznih pripovjedača, Hammerthaler prepušta čitatelju da sam donese zaključak kako o glavnome liku tako i o događajima u njegovu životu. Tekstove će čitati glumica Bruna Bebić, a moderatorica razgovora je Patricija Vodopija.

Ralph Hammerthaler rođen je 2. prosinca 1965. u Wasserburgu am Innu, a već godinama živi i radi u Berlinu. Studirao je u Münchenu, Berlinu i Jeni. Diplomirao je sociologiju, s diplomskim radom o političkoj otvorenosti. Šest godina pisao je feljtone za Süddeutsche Zeitung, a od 2000. – 2002. godine bio je urednik kulturne rubrike spomenutih novina. Objavio je niz stručnih knjiga, a bavio se i izdavačkom djelatnošću. Dosad je objavio tri romana: Alles bestens (Sve najbolje) 2002. godine, Aber das ist ein anderes Kapitel (Ali to je već druga priča) 2007. i Der Sturz des Friedrich Voss (Pad Friedricha Fossa) 2010. godine.

Razgovor s autorom održat će se u srijedu 5. veljače u 19.30 sati u Kavani Le Monde u Splitu.

Foto: Dave Heuts

Peter Rezman rođen je 1956. u Celju, a živi u Plešivcu, općina Velenje. Godine 1975. zaposlio se je kao električar u Rudniku lignita Velenje, gdje je do 1981. radio u jami, a na rudniku do januara 1990, kad je kao političar Stranke Zelenih Slovenije dobio posao u općini Velenje. Od 1980. aktivno radi u literarnom životu. Bio je višegodišnji urednik u literarnom almanahu Htijenja. U periodu od 1985. do 1992. bio je član uređivačkog Savjeta revije Mentor, gdje obnaša istu dužnost od 2008. do danas. Krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća počinje objavljivati poeziju. U samizdatu je 1985. izdao pjesničku zbirku Pjesme iz uglja i zbirku kratke proze Kiril Lajš nije vlasnik krčme Peter Rezman. Radio je scenario i asistirao na režiji filma Obisk, a 1991. objavljena je njegova pjesnička mapa Crno i crno, crveno i crveno, zeleno i zeleno, koju je realizirao sa slikarom Andrejem Krevzlom. Bavi se i pisanjem za kazalište: u sezoni 1993/94 je AG Velenje uprizorilo njegov tekst Ogledalce. Od 2005. godine član je projekta Preglej, gdje je njegova drama Kuća doživjela javno izvođenje, a u sezoni 2009/2010 Mestno gledališče Ljubljana u koprodukciji s Glejem izvelo monodramu Skok iz kože. Godine 2008. izdavač Litera objavljuje knjigu kratkih priča Skok iz kože. nagrađenu 2009. Dnevnikovom Fabulom za najbolju zbirku kratke proze u razdoblju od dvije godine. U posljednjim godinama objavljena je njegova zbirka dramskih tekstova Riječ te gleda, prvi roman Pristanak na kukavičje jaje, dramska poezija Ljubljana – Gospa Sveta, te zbirka kratke proze Nujni deleži ozimnice (Neophodne stvari za zimnicu) uvrštena u deset najboljih zbirki kratke proze za nagradu Dnevnikova Fabula 2011. Zapad jame, nova knjiga Petera Rezmana, koju predstavljamo na Disku®siji, nominiran je za najvažniju slovensku literarnu nagradu i najbolji roman u 2013.

Ivan Sorić Suri autor je dviju zbirki pjesama, Žuti kompresor (1990) i Vidi točku šest (1997). Devedesetih je povremeno objavljivao pjesme u časopisima (Godine, Rival, Reful), te kasnije na nekim internetskom portalima. Amaterski se, povremeno bavi glumom, u Gradskom teatru Mali princ u Omišu. Zaposlen kao predavač na Katedri za fiziku FESB-a u Splitu od 1989. godine. Strastveni planinar. Trenutno je u pripremi teća zbirka poezije radnog naslova Knjiga o mučanju.