Stanje potpunog upravno-pravnog kaosa na Filozofskom fakultetu rezimirao je dr. David Šporer s Odsjeka za komparativnu književnost rekavši da je trenutačno tamo najveći problem — ignoriranje. Radi se, dakako, o svojevrsnoj omerti na višim instancama: rektor Damir Boras ignorira zaključke donesene na posljednjoj, izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća, gdje su smijenjeni i v.d. dekana Željko Holjevac i predstavnici fakulteta u Senatu Sveučilišta u Zagrebu, kao i šutnja iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje od 23. rujna propušta donijeti mišljenje ili preporuku o pokrenutom upravnom nadzoru nad pojedinim odlukama Sveučilišta.

“Tražimo da nas prestanu ignorirati te da se počnu poštivati procedura i demokratske odluke, prvenstveno se to odnosi na odluke Fakultetskog vijeća o smjeni v.d. dekana Holjevca i delegata Filozofskog fakulteta u Senatu te poništenja odluke o neregularnosti izborima za Studentski zbor”, istaknuo je Šporer.

Istovremeno, uspješno su — nakon fijaska s viškom glasova u glašačkim kutijama — provedeni ponovljeni izbori za Studentski zbor, na kojima su — s 15 od 16 mjesta — premoćno pobijedili kandidati s liste “Filozofski je naš”, dok se u utorak, 13. prosinca, očekuje redovita sjednica Senata, na kojoj bi trebali biti potvrđeni novi delegati Filozofskog fakulteta: Neven Budak, Davor Dukić, Meri Tadinac i Neven Jovanović te njihovi zamjenici Nenad Ivić, Vesna Vlahović Štetić, Vladimir Mateljan i Tanja Bukovčan. Istog će se dana u 11.30 održati i “Povorka podrške Filozofskom fakultetu” koja će novoizabrane članove Senata — na čelu s predloženim v.d. dekanom Budakom — ispratiti na sjednicu na kojoj se od rektora Borasa očekuje potvrda odluka s Fakultetskog vijeća.

Time bi, ako rektor i ostali delegati ne odluče blokirati te odluke, napokon mogla biti riješena višemjesečna farsa koja priječi normalno funkcioniranje Filozofskog fakulteta i nemjerljivo šteti onome što bi morala biti prvenstvena funkcija te ustanove: obrazovanje, istraživanje i predani akademski rad. A ne dvorske intrige šačice iz još uvijek nerazjašnjenih razloga zainteresiranih sijedih bijelih muškaraca u togama.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. lipnja, pokrenut je proces razrješenja dekana Vlatka Previšića, a potom je, na sjednici Vijeća održanoj 1. srpnja većinom glasova, odbačen predloženi ugovor o izvođenju zajedničkog dvopredmetnog studija s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Birokratskim rječnikom, tim su se slijedom događaja ispunili i moralni i statutarni uvjeti za odlazak čovjeka koji je tijekom svog dekanskog mandata sustavno ignorirao volju svojih kolega, studenata i radnika i, iz još uvijek nerazjašnjenih razloga, inzistiranjem na spornim ugovorima s KBF-om, pod svaku cijenu pokušavao narušiti znanstveni i obrazovni integritet Filozofskog fakulteta.

Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća zadnja je točka dnevnog reda bila postupak razrješenja dekana, no on je, zajedno s troje svojih prodekana, napustio sjednicu i time – s obzirom da je sljedeće sjednica najavljena za rujan – onemogućio da se glasanje provede u propisanom roku od 60 dana od izglasavanja nepovjerenja.

“Filozofski fakultet tako je doveden u shizofrenu situaciju u kojoj najviše tijelo odlučivanja, Fakultetsko vijeće, ne može demokratski donositi odluke, već ovisi o autokratskim manevrima dekana koji je u postupku razrješenja. Iako je protiv dekana pokrenut postupak zbog kršenja Statuta i prisvajanja ovlasti koje mu ne pripadaju, on se tim istim metodama služi kako bi zadržao svoju krajnje kompromitiranu poziciju”, navodi se u priopćenju Studentskog zbora Filozofskog fakulteta.

Rasprava na sjednici Vijeća 14. srpnja nastavljena je i nakon dekanova odlaska, a sudionici te rasprave okupljeni u Inicijativu članova Vijeća Filozofskog fakulteta akademskoj je i široj javnosti odaslala izjavu u kojoj stoji da je dekan izigrao legitimitet koji mu za obavljanje dužnosti demokratkom odlukom daje Vijeće i koje taj legitimitet, ukoliko dekan radi protiv interesa vlastite visokoškolske ustanove, može demokratski osporiti i poništiti. 

“Dekanova opstrukcija sjednice Vijeća pokušaj je proizvodnje pravnog kaosa i posve je sukladna dosadašnjem modelu njegova rada, utemeljenom na prikrivanju važnih informacija, lažima, ucjenama, zastrašivanju, klijentelizmu, trgovini radnim mjestima i nepoštivanju odluka Vijeća”, stoji u izjavi Inicijative. “Današnja sjednica još je jednom potvrdila da dekan Previšić radi protiv interesa vlastite ustanove i dokazala da je njegovo razrješenje jedini demokratski izlaz iz talačke situacije u kojoj se Filozofski fakultet trenutno nalazi”, dodaje se.

Izjavu Inicijative članova Vijeća Filozofskog fakulteta u cijelosti možete pročitati ovdje. 

Postupak razrješenja Vlatka Previšića rezultat je peticije koju su potpisala 36 od 82 člana VIjeća Filozofskog fakulteta, a dolazi nakon višemjesečne trakavice oko spornih ugovora između Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta. O pokretanju postupka razrješenja glasalo se u četvrtak, 16. lipnja, te je s 46 glasova “za”, 34 “protiv” i tri nevažeća, započela procedura prema kojoj Vijeće u naredna dva mjeseca mora provesti postupak i odlučiti o Previšićevom razrješenju.

Dekan Previšić u posljednjih je nekoliko mjeseci pod svaku cijenu pokušavao finalizirati sporne ugovore između FF-a i KBF-a, unatoč tome što je protiv takve suradnje 16 odsjeka, a i studenti, što je pokazala anketa prema kojoj je od 2070 studenata samo njih 32 podržalo suradnju. 

Istovremeno, u posljednje su vrijeme počele kolati informacije o mogućoj “suradnji” između riječkog Filozofskog fakulteta i privatnog veleučilišta VERN. Priču o suradnji javnog sveučilišta i privatnog veleučilišta koje bi pod “mentorstvom” javne institucije steklo status prvog privatnog sveučilišta u zemlji, istražio je Igor Lasić u Novostima. “Prema onom što smo doznali s riječkog FF-a”, piše Lasić, “njegov Odsjek za kulturalne studije trebao bi iduće dvije godine mentorirati sličan studij na Vernu kojem bi to zatim poslužilo za prerastanje u sveučilište, prvo privatno u Zagrebu. Riječ je o zakonskom uvjetu za takav razvojni put, no suradnja dviju ustanova izmaknuta je izvan utjecaja države. One dakle same pronalaze jedna drugu u razmjernoj diskreciji, a rektor i dekan tu funkcioniraju kao menadžeri na dereguliranom tržištu znanja i utjecaja, institucionalnog i komercijalnog”. 

Kako je priča izašla u javnost, a do službenih se informacija o slučaju nije moglo doći, studenti Filozofoskog fakulteta u Rijecu svim su zaposlenicima Odsjeka za kulturalne studije dostavili upit tražeći odgovore na pitanja vezana uz pregovore. Odgovor Vjerana Pavlakovića, pročelnika Odsjeka za kulturalne studije, stigao je kao “red prijetnji i red klasičnih floskula”, ističe neimenovani studentski izvor. Na konkretno pitanje o tome zašto nisu bili pozvani sudjelovati na sastanku Odsjeka na kojem se razgovaralo o mogućoj suradnji s VERN-om – iako, kako kažu, “prema Pravilniku o unutarnjem ustroju i ustroju radnih mjesta Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci imaju na to pravo” – dobili su odgovor: “Budite sigurni da se radi u vašem interesu”.

Izvještavat ćemo vas o daljnjem razvoju situacije.

Reprezentacija proskribirane nove nacionalne paradigme ovih se dana ponajviše ogleda u programskom zaokretu javne televizije: ono što je naizgled bila programska aberacija uzrokovana vazmenim trodnevljem u slavu uskrsnuća Isusa Krista, danas je standardizirana norma. Uz središnju informativnu emisiju podešenu prema mjerilima televizije kakvu Tomislav Karamarko želi gledati, uskoro nas – ničim izazvano – očekuje i repriza suvremenog klasika Antuna Vrdoljaka Duga mračna noć, taj trinaestosatni spektakl u žanru ispunjenja tisućljetnog hrvatskog sna, podžanra hrvatske šutnje.

Filozofski fakultet u Zagrebu, kao što smo već pisali, već neko vrijeme odolijeva pokušajima spajanja svojih programa s programima Katoličkog bogoslovnog fakuteta, dakako, upravo na svoju štetu, odnosno prvenstveno štetu svojih studenata, a sve u režiji rektora Damira Borasa i dekana Vlatka Previšića. Tim je povodom Akademska solidarnost, inicijativa posvećena u borbi za slobodnu znanost, besplatno obrazovanje i poštene radne uvjete u akademskom okruženju, organizirala tribinu Velečastivi na Filozofskom: klerikalizacija visokog obrazovanja? na kojoj se za riječ, među ostalima, javila i Branka Galić, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta, a kojoj je dekan Previšić već i prije same tribine najavio da će – ukoliko ne glasa za ugovor s KBF-om – tražiti njezinu ostavku.

U četvrtak, 31. ožujka, to je i proveo u djelo: “Na današnjoj sjednici dekanskog kolegija FF-a, dekan je samovoljno dužnosti razriješio prodekanicu Branku Galić, iako to po pravilnicima može učiniti samo Fakultetsko vijeće”, ističu iz Akademske solidarnosti i dodaju: “Dekan za svoj postupak nije dao nikakvo objašnjenje, ali jasno je da je dužnosti razriješena jer se, jedina među prodekanima, otpočetka protivila ugovoru FF-a s KBF-om te je i govorila u tom svjetlu na nedavnoj tribini AkadSolida”. 

Kako piše Ana Benačić za portal N1 televizije, na tribini je Galić govorila o razlici između FF-a kao svjetovnog, građanskog učilišta i KBF-a kao crkvenog učilišta na kojoj vrijede kanonski zakoni: “U samom statutu KBF-a piše da je to visoko crkveno učilište. Nije samo svjetovno”, rekla je Galić i dodala: “Navodi se i da njihova nadređena osoba nije dekan, nego ‘veliki kancelar’, koji je imenom Josip Bozanić, a to je osoba koja direktno odgovara drugoj državi, Vatikanu”.

Za studente Filozofskog fakulteta, a posebice studentice, budući da žene prema kanonskom pravu nemaju prava, ovaj je ugovor diskriminatoran: “Ulazimo u neizvjesnu utakmicu, tim više što je ta insitucija utemeljena na kanonskom, odnosno feudalnom pravu, a FFZG na građanskom pravu. Mi ne znamo kako bi se odvijala kombinacija kanonskog i građanskog prava”, izjavila je Galić. 

Vrijedi napomenuti da se kao preduvjet za upis na KBF ne vrednuje samo znanje prema postignutim rezultatima na prijemnom ispitu već se od potencijalnih studenata traži da dostave krsni list i preporuku lokalnog župnika da je praktični vjernik. Uz to, završeni studenti katehetske pedagogije, koji se pripremaju za zvanje vjeroučitelja, u povlaštenom su položaju. Naime, za radno mjesto vjeroučitelja u školi ne raspisuje se javni natječaj već ga na radno mjesto – prema potrebi škole koja ga zapošljava – raspoređuje nadređeni biskup. 

Može li – uz žurno preuzimanje institucija prema modelu nove nacionalne paradigme – Filozofski fakultet u Zagrebu ostati autonomni bastion solidarnih ideja i dostupnijih znanosti i obrazovanja? Pomolimo se.