Ista ideja nalazi se i u srži odrasta, teorije koja posljednjih godina s aktivističkih margina polako ulazi u polje društvenog i političkog mainstreama, prije svega zbog sve alarmantnijih upozorenja znanstvene zajednice o posljedicama nekontroliranog iskorištavanja prirodnih resursa. Iluziju o ekonomskom rastu kao rješenju za prosperitet u budućnosti sada je do kraja ogolila globalna pandemija koja je pokazala kako je ovakav sustav – temeljen na iskorištavanju ljudi i prirode – duboko podložan krizama.

“Iako svjetska ekonomija proizvodi više nego ikada prije, ne uspijeva se brinuti za ljude i planetu – bogatstvo se gomila, a planeta je opustošena”, ističe se u otvorenom pismu stručnjaka i stručnjakinja koje donosi smjernice pokreta odrasta za društveni i ekonomski oporavak nakon koronakrize, a koje je u hrvatskom prijevodu objavio Institut za političku ekologiju.

“Da bismo započeli tranziciju u radikalno drugačije društvo, umjesto da očajnički pokušavamo ponovno pokrenuti destruktivni stroj za rast, predlažemo da učimo na prethodnim lekcijama i obilju društvenih i solidarnih inicijativa koje su proteklih mjeseci niknule svijetom”,  navode i predlažu pet principa za oporavak ekonomije i temelj stvaranja pravednog društva.

U njima se zagovara postavljanje ljudskog života i dobrobiti u središte gospodarskih aktivnosti, radikalno preispitivanje ekonomije rada te demokratizacija društva i uključivanje svih njegovih članova, a posebno marginaliziranih skupina, u donošenje odluka koje se tiču njihovih života. Redistribucija bogatstva i klimatska pravda ističu se kao temelj za dubinsku društvenu i ekološku transformaciju.

A da će se bitne promjene umjesto na globalnim ili nacionalnim događati upravo na lokalnim razinama, pored Amsterdama pokazuju i drugi europski gradovi uvodeći mjere koje u značajnoj mjeri mogu ublažiti posljedice pandemije koronavirusa. Mnoge od njih odnose se na prometnu infrastrukturu, pa tako Berlin i Budimpešta prenamjenjuju dijelove kolnika u biciklističke trake, a Beč širi zone smirenog prometa u ulicama stambenih četvrti. Pridružio im se i Bruxelles koji je unutar cijelog centra grada uveo ograničenje brzine i dao apsolutnu prednost pješacima za kretanje čitavom površinom ulica, dok Milano u idućim mjesecima najavljuje proširenje pješačkog i biciklističkog prostora u čak 35 kilometara prometnica.

Jednostavne i sigurne rute te više prostora na pločnicima omogućuju sigurno kretanje koje je dostupno većini, doprinose smanjenju broja putnika u javnom prijevozu, a time i smanjenju virusne transmisije – pojašnjavaju iz Sindikata biciklista koji poziva na promjenu prometne politike u korist pješaka i biciklista kako bi se ublažile posljedice virusa. Donose i konkretne mjere koje bi se trebale provesti na razini jedinica lokalne samouprave, uz pomoć  Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je dužno stvoriti regulatorni okvir i “pokazati da je prometna politika važan doprinos ljudskom zdravlju”.

“Korona je izvukla na vidjelo globalnu povezanost našeg društva. Nadolazeća ekonomska kriza će ukazati na krhku ovisnost svakodnevice o dugim lancima opskrbe u industriji, prehrani, prometu… Kriza je nužno i prisila da preispitamo modele koje uzimamo zdravo za gotovo”, ističu u Sindikatu biciklista, a na sličnom su tragu potpisnici otvorenog pisma koji pozivaju da ovog puta, umjesto spašavanja korporacija, spašavamo ljude i planetu.