katarina brbora – Kulturpunkt

Žene u znanstvenoj fantastici

nikolina — Thu, 08 Sep 2011 17:43:26 +0000

Tribina iz ciklusa Dekonstrukcije održat će se u četvrtak, 15. rujna u 19 sati u buffetu Pod starim krovovima, Basaričekova 9.

Voditeljica tribine Dekonstrukcije je Darija Žilić.

Vrhovi domaće SF produkcije

Vatroslav Miloš — Wed, 11 May 2011 13:15:38 +0000

Nagrade SFERA dobitnicima bit će dodijeljene u subotu, 14. svibnja, u 20 sati na svečanoj skupštini društva SFera, u sklopu konvencije SFerakon 2011 – 33. Dana znanstvene fantastike u Zagrebu, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Dodjelu će voditi novinar HTV-a i sam nagrađivani SF pisac, Krešimir Mišak.

Nagradu za SF minijaturu dobio je Ed Barol, za kratku priču Kao iz pera Arbine bake nagrađena je Sanja Tenjer, a za priču Starozavjetna… Katarina Brbora. Najboljom novelom proglašena je Sjećaš li se zečića na Suncu? Danijela Bogdanovića, Kriza Marka Mihalineca i Velimira Grgića najbolji je roman, dok je knjiga Kad je svijet bio mlad: visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam Zorana Kravara zaslužila titulu najboljeg eseja. U kategoriji ilustracije slavili su Zdenko Bašić te Marko Horvatin.

Nagrada SFERA dodjeljuje se od 1981. godine. Utemeljilo ju je zagrebačko društvo za znanstvenu fantastiku SFera u svrhu popularizacije žanra i poticanja domaćih autora. Već 33 godine djeluje kao udruga koja promiče fantastiku i znanstvenu-fantastiku u Hrvatskoj, te potiče domaće SF stvaralaštvo. SFerakon je najstarija i najuglednija konvencija fantastike i znanstvene-fantastike u ovom dijelu Europe. Ove godine konvencija će se održati u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva od 13. do 15. svibnja. Počasni gosti su Dave Lally, Goran Skrobonja, Oto Oltvanji i Darko Tuševljaković.

Izvor: SFera / Na fotografiji: Marko Mihalinec i Velimir Grgić

Razgovor s Đurđom Knežević

nikolina — Wed, 23 Mar 2011 19:08:28 +0000

Đurđa Knežević je trenutno slobodna publicistica, a objavila je romane O mojoj mami, Rusima, vatrogascima i ostalima 2003. godine, Gutanje vjetra 2005, Meki trbuh jednoroga 2010. Njezin posljednji roman tematizira rasap ljubavničke veze i licemjerje društva. O njemu će uz autoricu govoriti književna kritičarka Katarina Brbora te voditeljica tribine Dekonstrukcije Darija Žilić.

Đurđa Knežević rođena je u Jastrebarskom 1952. U Zagrebu je završila gimnaziju te studij povijesti i arheologije. Nekoliko godina predavala je povijest u srednjoj školi. Od 1987. do 1990. radila je u Muzeju Revolucije naroda Hrvatske u Zagrebu. Godine 1992. osnovala je Žensku infoteku, u okviru koje je uređivala feministički časopis Kruh i ruže te uredila i objavila četrdesetak knjiga prijevoda i domaćih autorica. Od 1996. do 2007. direktorica je godišnjega međunarodnog seminara Žene i politika u Dubrovniku. Bavi se novinarstvom i objavljuje tekstove za novine, eseje, komentare, feminističke i političke tekstove, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Piše kolumnu za portal Zamirzine.

Razgovor će se održati u četvrtak, 24. ožujka, u 19 sati.

Znanstveno fantastične žene

Vatroslav Miloš — Thu, 03 Mar 2011 12:58:12 +0000

Iako to možda na prvi pogled nije vidljivo, uloga je žena u znanstvenoj fantastici nezaobilazna. Današnji SF začela je žena. Roman Frankenstein ili moderni Prometej autorice Mary Shelley, prvi put objavljen 1818. godine, obično se smatra polaznom točkom suvremenog književnog žanra znanstvene fantastike. I modernu hrvatsku znanstvenu fantastiku začela je žena. Bila je to Marija Jurić-Zagorka. Danas je njen roman Crveni ocean, serijaliziran od 1918. do 1919. godine, prepoznat kao prvi u našoj književnosti s jasno istaknutim SF elementima.

Od 1976., godine kad s pokretanjem časopisa Sirius počinje uglavnom neprekinuto stvaralaštvo znanstvene fantastike u nas, brzo se istaknuo niz spisateljica, osobenih i prepoznatljivih stilova, visoke literarnosti i spremnosti da se bez straha prihvate ozbiljnog propitivanja nadolazeće budućnosti i svega što ona donosi čovječanstvu. Na samom početku 1980-ih zabljesnuo je trolist autorica, kojeg čine Vesna Popović, Tatjana Vranić i Biljana Mateljan. Njima će se sredinom 1980-ih pridružiti i Veronika Santo, te Vesna Gorše. Taj se fenomen nastavio i 1990-ih, kad se pojavilo više nezaobilaznih novih spisateljica: navedimo tek Tatjanu Jambrišak, Marinu Jadrejčić, Jasminu Blažić, Milenu Benini i Viktoriu Faust. Utjecaj autorica i njihova važnost u našoj znanstvenoj fantastici osjećaju se i u novom stoljeću, kad se uz već priznate spisateljice, javljaju i mnoge nove, poput Tereze Rukober, Gordane Kokanović-Krušelj, Nade Mihaljević, Ive Šakić-Ristić, Sanje Tenjer i Katarine Brbore.

Svima njima zajednička je visoka stilska razina pisanja, te novi, zanimljivi pogledi na teme i motive znanstvene fantastike i drugih podžanrova fantastične književnosti, što nerijetko rezultira boljim i modernijim tekstovima nego što su ih znali pisati njihovi muški kolege.

Na Dan žena, 8. ožujka u 19 sati, na tribini u Booksi će se pokušati detaljnije ispitati fenomen žena u hrvatskoj znanstvenoj fantastici. Također, bit če predstavljeno i nekoliko zbirki priča koje su napisale naše poznate autorice znanstvene fantastike.

Tribinu osmišljava i vodi Aleksandar Žiljak, ilustrator, pisac i urednik. Na tribini sudjeluju Milena Benini, spisateljica, urednica i prevoditeljica, te Katarina Brbora, mlada ali već zapažena autorica znanstvene fantastike.