Sreća drugih je umjetnički projekt zasnovan na proučavanju snova i odusustva. Kako ističu autorice popratnog teksta, Buga Kranželić i Marija Kamber, “u njezinom je radu nesvjesno ono što je čovječnije i ono što je ranjivo, ali i iskreno, ljudski i neograničeno hladnim razvojnim otuđivanjima kojima se svakodnevno okružujemo, u kojima pretjerana individualnost postaje kult sebičnosti.

Mjesta rasta i osnaživanja zajednice, kao što su škole, kvartovski parkovi, zdravstveni sustav i drugi postaju punktovi koji trebaju služiti sreći i dobrobiti pojedinca, a ne grupe. Kata Mijatović želi istaknuti kako pojam sreće sve više poprima etičku dimenziju; njezina potraga postaje prirodno pravo pojedinca, a ne zajednice”.

Kata Mijatović, multimedijska umjetnica, studirala je slikarstvo na Accademia di Belle Arti u Firenci, a potom je nastavila studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Aktivno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu. Na 55. Venecijanskom bijenalu (2013.) sudjelovala je kao predstavnica Hrvatske s projektom Between the Heaven and the Earth, pod kustoskim vodstvom Branka Franceschija. Preispitivanje odnosa između svjesnog i nesvjesnog, između vidljivog vanjskog svijeta i nevidljivih unutarnjih mentalnih prostora glavna je tema umjetničke prakse Kate Mijatović.

Više detalja o izložbi pronađite ovdje.

U najavnom tekstu istaknuto je kako Vrištanja predstavljaju “izbor radova iz višegodišnjeg ciklusa Kate Mijatović u kojem umjetnica istražuje vrisak kao primordijalni izraz postojanja, otpora i unutarnjeg oslobađanja. Radovi započinju 2007. videima spontanog dječjeg vrištanja, nastalima u poslijeratnoj Baranji, gdje je vrisak shvaćen kao afirmativni impuls života, ‘čista radost življenja’. Od 2009. ciklus se nastavlja kroz seriju performansa Djevojački zborovi, realiziranih na brojnim lokacijama u Hrvatskoj. U njima skupine djevojaka izvode jednokratan, snažan krik koji djeluje kao iznenadni rez u svakodnevici: zvuk koji prekida misao, priziva budnost i otvara prostor neočekivane energije. Vrisak postaje simbol oslobađanja od društvenih konvencija, ali i svojevrsni signal transformacije.”

Kata Mijatović je vizualna umjetnica. Od 2005. do 2019. voditeljica je Galerije AŽ u UO Atelijeri Žitnjak. Sudjeluje u organizaciji Baranjske umjetničke kolonije u razdoblju od 2005. do 2010. Članica je umjetničke grupe PLEH. 2013. godine sudjelovala je na 55. Venecijanskom bijenalu, s projektom Između neba i zemlje.

Više informacija pronađite ovdje.

Ovim programom obilježavaju se brojne aktivnosti Atelijera Žitnjak, a na rasporedu su radionice, otvorenje studentske izložbe i prezentacije radova. U 16 sati počinju radionice Figure iza stakla u vodstvu Hrvoja Mitrova i Intervencije na LP pločama sa Zoranom Pavelićem. Nakon toga, u 17:30 održavaju se radionice šećernog stakla Jelene Petric i izvedbe u javnom prostoru s Katom Mijatović.

Večernji blok počinje u 19 sati otvorenjem izložbe studenata APURI u suradnji s Mihaelom Gibom i polaznicima programa Početnica likovne kritike. U 19:15 odvija se prezentacija rada Ovdje i sada Kate Mijatović i Mihaela Gibe, a u 19:30 prezentacija umjetnica Teute Gatolin i Jiao Guo.

Više detalja pronađite ovdje.

Umjetničku organizaciju Atelijeri Žitnjak osnovali su 2004. umjetnici-korisnici atelijera u kompleksu stare osnovne škole na Žitnjaku, objektu koji je Grad Zagreb prenamijenio u 13 atelijera te ih dodijelio umjetnicima na korištenje. Cilj ovog programa jest pružiti priliku umjetnicima_ama mlađe generacije kako bi se razvijali, istraživali te realizirali nove samostalne ili grupne umjetničke projekte. Na kraju rezidencijalnog boravka, umjetnici_e će imati mogućnost predstaviti svoj rad javnosti putem izložbe, otvorenog studija ili artist talka.

Odabranim umjetnicima_ama omogućit će se korištenje atelijera od 70 m2 na Žitnjaku u trajanju od jednog do tri mjeseca, kao i financijsku podršku za produkciju rada. Na natječaj se mogu prijaviti umjetnici_e i umjetnički kolektivi.

U prijavi je potrebno:

• opisati projekt i koncept rada koji će biti razvijan tijekom rezidencije
• priložiti biografiju s relevantnim informacijama o obrazovanju i dosadašnjem umjetničkom radu
• priložiti motivacijsko pismo kojim se obrazlaže potreba za radnim prostorom i napomenom o trajanju boravka
• priložiti preliminarni troškovnik

Odluku o dodjeli rezidencije donijet će umjetnički savjet Galerije AŽ koji čine Kata Mijatović, Vlasta Žanić, Mirna Rul, Boris Cvjetanović, Boris Greiner, Alem Korkut i Predrag Pavić.

Prijave se šalju na e-mail adresu atezit@gmail.com, a više detalja o pozivu pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 30. prosinca.

Projekt provodi Udruga 90-60-90 s Muzejom betinske drvene brodogradnje, a u sklopu projekta održana je i video radionica u suradnji s lokalnom OŠ Murterski škoji na temu propitivanja identiteta Betine, u organizaciji Udruge PUNKT.

Umjetnice uključene u projekt su Milijana Babić, Nicole Hewitt, Ana Kolega, Lina Kovačević, Martina Mezak, Kata Mijatović, Vesna Perunovich, Renata Poljak, Nika Radić, Neli Ružić, Marijana Stanić, Sandra Sterle, Matea Šabić Sabljić, Tanja Vujasinović i Vlasta Žanić te učenici_e OŠ Murterski škoji.

“Putovanja, migracije i kretanja odražavaju društveno-političku svakodnevicu, odnosno globalnu narav našeg svijeta. U malom dalmatinskom mjestu Betina na otoku Murteru, brodogradnja nije samo obrt, već i nasljeđe koje duboko proživljava i prezentira duh mjesta”, piše u najavi izložbe. Umjetnice su kroz različite medije i koristeći suvremene umjetničke prakse istraživale putovanja kao temu, istovremeno spajajući tradiciju i suvremenost. Izložba uključuje radove u raznim medijima, od videa i slika do instalacija i intervencija u javnom prostoru.

Boris Greiner u popratnom tekstu izložbe ističe da isto kako “val oblikuje brod, tako i putovanje oblikuje putnika, u ovom su slučaju to putnice, čiji su radovi oblikovani pod utjecajem stvarna putovanja ili onog imaginarnog, morem ili kopnom, Mljetom ili Baranjom, prirodom ili mehanikom, odlascima zauvijek ili privremenim povratcima, metafizičkim vremenom ili onim provedenim u konkretnoj izradi broda”.

Izložbu je moguće posjetiti do 30. lipnja.

Više informacija pronađite ovdje.

Mijatović je u razgovoru istaknula fenomen snova kao temelj mnogih svojih radova, naglašavajući kako njezina umjetnost istražuje interakciju svjesnog i nesvjesnog. Osim toga, govorila je o utjecaju virtualne stvarnosti na tu podjelu, dodirnim točkama između snova i umjetničkih procesa te mogućnosti da nas snovi probude iz svakodnevne uspavanosti. Na kraju se osvrnula i na uvjete umjetničkog stvaranja, rad u mirovini i značaj zajednice okupljene oko Atelijera Žitnjak za njezin rad.

Izložbu Anima, animalis u organizaciji Drugog mora možete pogledati do 27. veljače.

Snimio: Dubravko Matanić
Uredila: Ivana Pejić

Riječ je o instalaciji koja se temelji na pedesetak tekstova preuzetih s internetske stranice Arhiv snova na kojoj je od 2013. – kad je izrađena kao središnji rad autoričinog projekta Između neba i zemlje – zaprimljeno više od 2300 opisa snova korisnika na različitim jezicima.

Snovi odabrani za ovu izložbu odlikuju se pojavom životinja kao glavnih aktera događanja, čime rad svjedoči neraskidivoj povezanosti animalnog i nesvjesnog. Riječima autorice: “snovi u instalaciji na pojedinačnoj razini funkcioniraju kao psihogrami, otisci Anime koja u nesvjesnom preuzima obličja životinja da bi sanjača konektirala s različitim arhetipovima animalnosti. Možemo samo pretpostaviti da nesvjesno tako prerađuje nesaopćiva emocionalna iskustva povezana sa strahovima, potisnutim traumama, važnim životnim prekretnicama, ili naprosto potvrđuje važnost prisustva animalnog u
ljudskom.” Radom se također neizravno propituje što danas znači biti čovjek u odnosu na druge vrste.

Prije samog otvorenja izložbe, u 18 sati održat će se razgovor autoricom koji će voditi riječka umjetnica Milijana Babić.

Ulaz je slobodan, a izložbu je moguće razgledati do 27. veljače. Više informacija dostupno je ovdje.

Umjetničku organizaciju Atelijeri Žitnjak osnovali su 2004. umjetnici-korisnici atelijera u kompleksu stare osnovne škole na Žitnjaku (Žitnjak 53), objektu koji je Grad Zagreb prenamijenio u 13 atelijera te ih 2003. dodijelio umjetnicima na korištenje.

Cilj programa je pružiti umjetnicima_ama mlađe generacije priliku za razvoj, istraživanje te realizaciju novih samostalnih ili grupnih umjetničkih projekata. Na kraju rezidencijalnog boravka u atelijeru na Žitnjaku, umjetnici_e će imati mogućnost predstaviti svoj rad javnosti putem izložbe, otvorenog studija ili artist talka.

Odabranim umjetnicima_ama omogućit će se korištenje atelijera od 70 m2 na Žitnjaku u trajanju od 3 mjeseca, kao i sufinanciranje produkcije rada u iznosu od 1000 eura.

U prijavi je potrebno:

• opisati projekt i koncept rada koji će biti razvijan tijekom rezidencije
• priložiti biografiju s relevantnim informacijama o obrazovanju i dosadašnjem umjetničkom radu
• priložiti motivacijsko pismo kojim se obrazlaže potreba za radnim prostorom

Odluku o dodjeli tri radne rezidencije donijet će umjetnički savjet Galerije AŽ koji čine Kata Mijatović, Vlasta Žanić, Mirna Rul, Boris Cvjetanović, Boris Greiner, Alem Korkut i Predrag Pavić.

Prijave se šalju mailom uz naslov “Natječaj za dodjelu prostora za rad”, a više detalja o pozivu pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 15. veljače.

Performans se izvodi u sklopu programa Crta za beskraj: Ritual u organizaciji riječke Galerije O.K., a koji je nastavak projekta Crta za beskraj kao svojevrsnog hommage-a životu i djelovanju multimedijalnog umjetnika Marijana Crtalića u organizaciji centra KNAP. Riječku ediciju programa zaključuje performans Buđenje u kojem umjetnica “primarno komunicira zvukom alarma kao auditivnim znakom, duboko ukorijenjenim u kolektivnoj svijesti, simulirajući ritualni prijelaz iz nesvjesnog u stanje svjesnosti”, stoji u najavi.

U svom performansu Mijatović se bavi “fenomenom sna i spavanja, unutar relacija svjesnog i nesvjesnog, odnosno interakcije između dva stanja svijesti u psihičkom i socijalnom kontekstu”. U tom vidu, ovaj performans služi i kao metafora društvene uspavanosti. Performans Buđenje prvi je put izveden 2017. u Sisku u okviru Festivala Željezara kojeg je vodio sam Marijan Crtalić, a nakon toga 2018. u Novom Sadu te u Splitu 2019.

Više detalja pročitajte ovdje.

Audioinstalacija povezuje tkanja i slike Otti Berger s vizualnim inačicama cvrkuta ptica tipičnih za Slavonsko-Baranjsku regiju poput grlica, kosa, sjenica, lastavica i vrabaca.

Audio snimke postavljene su u kućicama za ptice na nekolicini stabala u parku, a instalaciju možete doživjeti do 21. listopada svakim danom od 10 do 19 sati.

Više informacija možete naći ovdje.