Tema dvanaestog susreta Knjiškog moljca bit će maskulinitet i njegova pojava u medijskom prostoru povodom recentnih primjera širenja cenzure, jačanja mizoginije, idealizacije maskuliniteta i patrijarhalnih vrijednosti.

Kako navode urednice emisije, Ema Marača i Izabela Šegedin, u ovoj seansi bavit će se pitanjima “Što nam desničarski hetero-kult maskuliniteta otkriva o njima?”, “Preferiraju li strejt alfa mužjaci odobrenje i društvo žena ili muškaraca?” i “Zašto je mržnja prema ženama temelj suvremenog maskuliniteta?”.

Osim urednica emisije, o primjerima “desničarsko-fašističkog draga” govorit će prevoditeljica i kulturalna kritičarka Karla Kurtoić.

Više detalja o programu pronađite ovdje.

Emisija se sastoji od tri dijela, a čine ju intervju, glazbeni prilog po odabiru gostiju, prilog s terena i vijesti. Predstavljajući koncepciju formata, Šegedin je istaknula: “smatramo da je potrebno da postoji emisija u kojoj se ne govori o ljudima u pokretu u trećem licu, već u kojoj oni sami sudjeluju i stvaraju program.” Iz navedenog razloga za pripremu emisije potrebna je adekvatna priprema, koju članice uredničkog tima s dugogodišnjim iskustvom u aktivizmu i raznovrsnim radijskim formatima, Karla Kurtoić, Ema Marača i Sara Panjkota, provode u suradnji s prevoditeljima_cama i kulturnim savjetnicima_ama. 

Naime, svaka epizoda Kulture u pokretu dostupna je na dva jezika – hrvatskom i prvom jeziku sugovornika_ca, a prošlotjedni prilog na arapskom s gostom, vizualnim umjetnikom Ramijem Al Qubaitarijem prati simultani prijevod Nadera Wahecha. “Za dvojezični format smo se odlučile jer smo u razgovoru s udrugama i prijateljima koji su i sami ljudi u pokretu zaključile da je jako teško iskreno se i samouvjereno izražavati na jeziku koji ti nije blizak”, pojašnjava Šegedin. Navedena nesigurnost u (ne)poznavanju jezika, ističe urednica, može dovesti i do autocenzure zbog čega je potreba za prevoditeljima_cama u emisiji, čija je temeljna ideja “osnažiti glasove ljudi u pokretu”, dodatno apostrofirana.

Da je riječ o suradničkom procesu, potvrđuje prva epizoda u kojoj se može čuti mnoštvo komentara prevoditelja i isječaka iz razgovora potaknutih zajedničkim iskustvom snimanja u triju Šegedin, Al Qubaitari i Wahech. Dojam neformalne opuštene atmosfere proizlazi iz podjele intervjua na privatni, politički i kulturni dio. Tim je povodom Rami prenio neka iskustva boravka u Hrvatskoj po dolasku iz Sirije, poput vlastitog osvrta na kulturne sličnosti i razlike ili preporuka za bogata sirijska jela i salate, a prokomentirao je i probleme, poput neadekvatnih i izolirajućih uvjeta života u prihvatilištima poput Porina.

Na tragu uspješne prve epizode, Šegedin najavljuje pojedinačne suradnje s osobama u pokretu i šire, s kulturno-umjetničkim i/ili ljudskopravaškim organizacijama poput Are You Syrious, Živi atelje, Panafričko društvo u Hrvatskoj i Centar za mirovne studije s kojima je projekt inicijalno započet. Počevši od šireg pojma Kulture u pokretu, autorice emisije nadaju se produbiti temu povezivanjem s drugim aktivističkim emisijama na Studentu u čijem okviru rade kao novinarke i/ili urednice te tematskim ciklusima s fokusom na prava ljudi u pokretu, ali i na pravo ljudi na kretanje općenito. Odgovarajući na pitanje kakvim se kulturnim susretima u skorijoj budućnosti možemo nadati, Šegedin odgovara da su u planu suradnje s osobama iz Iraka, Gambije i Južnoafričke republike, a nadolazeće epizode mogu se poslušati svake nedjelje u 15 sati. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kulturne trase društvenosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.