Tema razgovora bit će značaj angažiranog kazališta u suvremenom dobu, njegovim akterima_kama, te odnosu spram institucija i nezavisne scene. Osim toga, diskusija će biti usmjerena na uvjete rada na izvedbenoj sceni, te značaj i reakciju publike na angažiranu umjetnost.

Na tribini sudjeluju: Karla Kostadinovski, pjesnikinja i kulturna radnica, Romano Nikolić, redatelj i osnivač umjetničke organizacije Arterarij i Jasna Jasna Žmak, dramaturginja i spisateljica. Razgovor moderira Monika Herceg.

Više detalja pronađite ovdje.

U razgovoru će sudjelovati antropolog i pjesnik Tomislav Augustinčić, te kulturne radnice i pjesnikinje Karla Kostadinovski i Lara Mitraković, uz moderaciju Lane Pukanić. Naslov tribine preuzet je iz stiha poeme Jama Ivana Gorana Kovačića, a ususret njegovu rođendanu, prvom danu proljeća (21. ožujka) i manifestaciji Goranovo proljeće, diskusija je posvećena poeziji.

Riječima organizatora_ica, razgovor će biti fokusiran na to “kako poezija živi, u bolja i gora vremena”, a sudionici_e će se dotaknuti i toga “zašto je ne treba shvaćati preozbiljno i zašto mora biti smrtno ozbiljna”, te reći nešto “o karakternim manama pojedinih pjesnika (oprostivim i neoprostivim) i drugim lepršavim temama”.

Više detlja pronađite ovdje.

Od naših početaka fokus je ostao isti – kritički i analitički pratiti gibanja na suvremenoj nezavisnoj kulturnoj sceni i kontinuirano otvarati prostor za nova imena i nove ideje koja istu tu scenu grade i vuku prema naprijed. Nakon pionirskih godina pod Savezom udruga Klubtura, Kulturpunkt od 2009. izlazi pod okriljem udruge Kurziv – organizacije koja zapisuje usmenu povijest nezavisne kulturne scene, obrazuje generacije mladih kritičara i novinara u kulturi, objavljuje kritička izdanja posvećena refleksiji o umjetnosti i kulturi, istražuje reparativne kulturne i umjetničke prakse, organizira kulturna događanja. Uostalom, uvijek možete baciti oko i na to što o našem radu imaju za reći naše kolegice, bivše urednice i sadašnje suradnice, ugledne kulturne akterice, spisateljice, prevoditeljice, aktivistkinje i prijateljice.

Ako danas otvorite Kulturpunkt, dočekat će vas preko 1420 tematskih i kritičkih analiza kulturnih fenomena, 860 umjetničkih kritika, 880 intervjua, 460 podcasta, audio vodstava i reportaža, preko 4500 vijesti i preko 5000 natječaja te više od 11400 najava događanja u kulturi diljem Hrvatske. Njegova snaga, doduše, nije samo u brojkama. Tamo ćete naći mlade autor_ice, manjinske glasove, eksperimentalne forme, ozbiljne analize, duhovite eseje, ilustrirane reportaže, poetične audio-priče. Doista za svakoga ponešto. 

Ova rođendanska proslava sličnog je koncepta. Umjesto suhoparnih refleksija i historizacija, Kulturpunkt se odlučio izvrnuti naopako, izvjesiti prljavo rublje, prepustiti se niskim strastima i jednostavno se opustiti i dobro zabaviti. 

U petak, 5. rujna, na čitav jedan dan Kulturpunkt preuzima Pogon Jedinstvo i Močvaru gdje vas očekuju šlageri s Ivanom Starčević i Matijom Antolićem, Kulturpunktov štand s izdanjima i merchom, turbo-tribina o revolucionarnom potencijalu partijanja s Lanom Pukanić, izvrgavanje Kulturpunkta javnom ruglu u roastu s Tihanom Bertek, Karlom Kostadinovski, Lukom Ostojićem i Igorom Ružićem, neumorni synth-wave Neon Lies i tinejdžerski riot grrrl Željezne pilule. Bit će tu i naši specijalni gosti Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo s Kućom ekstremnom muzičkog kazališta koji će se tijekom cijelog dana uključivati u program, a nakon dana provedenog na otvorenom, selimo se u Močvaru i plešemo uz eksperimentalne beatove i vizuale tonote, Babilonske i Heartskomerza. 

Ili, kako kaže Mima Simić: “Na jednoj platnenoj vrećici sam pročitala da je navodno John Waters rekao: ako dođete kod nekog doma i ta osoba nema knjiga na polici – nemojte se poševiti s tom osobom. Prilagodit ću to ovoj temi: ako dođete kod nekog doma, odete u browser – njemu, njoj ili njima – i ako nema Kulturpunkta, vratite se doma.”

Detalje i raspored programa potražite ovdje.

Od svojih početaka fokus je ostao isti – kritički i analitički pratiti gibanja na suvremenoj nezavisnoj kulturnoj sceni i kontinuirano otvarati prostor za nova imena i nove ideje koja istu tu scenu grade i vuku prema naprijed. Nakon pionirskih godina pod Savezom udruga Klubtura, Kulturpunkt od 2009. izlazi pod okriljem udruge Kurziv – organizacije koja zapisuje usmenu povijest nezavisne kulturne scene, obrazuje generacije mladih kritičara i novinara u kulturi, objavljuje kritička izdanja posvećena refleksiji o umjetnosti i kulturi, istražuje reparativne kulturne i umjetničke prakse, organizira umjetnička događanja. Uostalom, uvijek možete baciti oko i na to što o našem radu imaju za reći naše kolegice, bivše urednice i sadašnje suradnice, ugledne kulturne akterice, spisateljice, prevoditeljice, aktivistkinje i prijateljice.

Ako danas otvorite Kulturpunkt, dočekat će vas preko 1420 tematskih i kritičkih analiza kulturnih fenomena, 860 kritika, 880 intervjua, 460 podcasta, audio vodstava i reportaža, preko 4500 vijesti i preko 5000 natječaja te više od 11400 najava događanja u kulturi diljem Hrvatske. Njegova snaga, doduše, nije samo u brojkama. Tamo ćete naći mlade autor_ice, manjinske glasove, eksperimentalne forme, ozbiljne analize, duhovite eseje, ilustrirane reportaže, poetične audio-priče. Doista za svakoga ponešto. 

Ova rođendanska proslava sličnog je koncepta. Umjesto suhoparnih refleksija i historizacija, Kulturpunkt se odlučio izvrnuti naopako, izvjesiti prljavo rublje, prepustiti se niskim strastima i jednostavno se opustiti i dobro zabaviti. 

U petak, 5. rujna, na čitav jedan dan Kulturpunkt preuzima Pogon Jedinstvo i Močvaru gdje vas očekuju šlageri s Ivanom Starčević i Matijom Antolićem, Kulturpunktov štand s izdanjima i merchom, turbo-tribina o revolucionarnom potencijalu partijanja s Lanom Pukanić, izvrgavanje Kulturpunkta javnom ruglu u roastu s Tihanom Bertek, Karlom Kostadinovski, Lukom Ostojićem i Igorom Ružićem, neumorni synth-wave Neon Lies i tinejdžerski riot grrrl Željezne pilule. Bit će tu i naši specijalni gosti Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo s Kućom ekstremnom muzičkog kazališta koji će se tijekom cijelog dana uključivati u program, a nakon dana provedenog na otvorenom, selimo se u Močvaru i plešemo uz eksperimentalne beatove i vizuale tonote, Babilonske i Heartskomerz. 

Ili, kako kaže Mima Simić: “Na jednoj platnenoj vrećici sam pročitala da je navodno John Waters rekao: ako dođete kod nekog doma i ta osoba nema knjiga na polici – nemojte se poševiti s tom osobom. Prilagodit ću to ovoj temi: ako dođete kod nekog doma, odete u browser – njemu, njoj ili njima – i ako nema Kulturpunkta, vratite se doma.”

***

PROGRAM: 

Turbo tribina ZABAVA: zablude i zadovoljstva • 17 sati • Terasa Močvare

U ovom specijalnom izdanju Močvarine turbo-tribine prigodno ćemo raspravljati o bakanalijama, proslavama i gozbama, (ne)zakonitostima dobrog izlaska te revolucionarnom potencijalu zabave! Govorit će partijaner⁞ice: Marko Aksentijević (arhitekta spontanosti), Irma Jakić (sociologinja i istraživačica), Lovro Japundžić (kustos i producent) te Anja Kožul (novinarka), uz moderatoricu Lanu Pukanić!

Šlageri s Ivanom i Matijom • 18 sati • Dvorište Pogona

Selekcija svima nam dobro poznatih šlagera u kasnopopodnevnoj, lounge varijanti u izvedbi Ivane Starčević i Matije Antolića.

Kulturpunkt: roštiljanje • 19 sati • Dvorište Pogona

Nije li najljepše ismijavati stvari koje volite? Tihana Bertek, Karla Kostadinovski, Luka Ostojić i Igor Ružić “roštiljaju” Kulturpunkt u svim njegovim pojavnostima jer sve je fer u ljubavi i ratu. 

Neon Lies • 20.30 • dvorište Pogona

Neon Lies je nome de guerre legende lokalne DIY i punk scene Gorana Lautara i punokrvni one-man band s jedinstvenim, intenzivnim i emotivno nabijenim nastupima.

Željezne pilule • 21.30 sati • dvorište Pogona

Željezne pilule su tinejdžerski bend koji svoju inspiraciju crpi iz punk rocka i hardcorea, riot grrrl i postpunka. Položaj žena u današnjem društvu, izazovi odrastanja, kompleksni međuljudski odnosi, ovisnosti i mentalno zdravlje njihove su teme. 

tonota • 22.30 • Klub Močvara

Producentica i glazbenica Ivona Eterović, pod umjetničkim imenom tonota, započela je svoj glazbeni put u elektroničkom rap dvojcu Playground Hustle, nakon čega je nastavila djelovati samostalno, šireći žanrovske granice svog glazbenog izraza. Njezin nekonvencionalni pristup klupskoj glazbi, uz sve češće eksperimentiranje i izbjegavanje klupskih pravila, rezultira zanimljivom kombinacijom ambienta i bass glazbe, povremeno prožetom utjecajima tradicijske glazbe.

Babilonska • 23.30 • Klub Močvara 

Nina Maštruko aka Babilonska je kulturna radnica i organizatorica te glazbena entuzijastica koja u klupskom kontekstu vješto miješa raznolike žanrove, s naglaskom na teške bas linije i razigrane perkusije, sve to začinjeno dozom zaigranosti i dramskog naboja. Posljednjih godina redovito DJ-a po zagrebačkom nadzemlju i podzemlju, kao i na brojnim domaćim ljetnim festivalima. Jedna je pokretačica ZEZ Festivala posvećenog eksperimentalnoj glazbi i sound artu. 

Heartskomerz • 1.30 sati • Klub Močvara

Heartskomerz je audiovizualni kolektiv koji čine 7 DJica/eva suvremenog i avangardnog glazbenog senzibiliteta. Njihovi standardni setovi žanrovski su neopterećeni i uključuju nove zvukove trepa, hyperpopa i avangardnih eksperimentalnih žanrova.

Specijalni gosti: DB Indoš & Tanja Vrvilo: Kuća ekstremnog muzičkog kazališta u umjetničkoj suradnji s V.D. Ikeom: Kraj poretka • 20 sati • Velika dvorana Pogona

Središnja izvedba postava Kraja poretka bit će izvedena u 20 sati u Velikoj dvorani Pogona, ali će u principu funkcionirati kao samoradeća zvučna instalacija, što znači da će nas zvuk pratiti tijekom cijelog programa Kulturpunktovog rođendanskog tuluma. 

Sudjeluju: Zlatko Burić Kićo, DB Indoš, Tanja Vrvilo, V.D. Ike i Isabel, Damir Prica Kafka, Ivan Bilosnić Bic, Miro Manojlović, Andreja Kurelec Košavić, Duje Jurić, Milan Mance, Jasmin Dasović, Andrija Santro, Ruta, Smak Press

U subotu, 15. ožujka u prostoru Akademije dramske umjetnosti, održala se tribina o dragu u sklopu projekta QueerADU koji se odvija već drugu godinu zaredom. Posjetitelji_ce koji su došli na tribinu smjestili su se na nepretjerano udobnim strunjačama, što je stvorilo ugodnu i prisnu atmosferu posebice zato što se gotovo svi međusobno poznaju, uglavnom s Akademije.       

Gosti tribine su bili Karla Kostadinovski, Mateo Babić (Potpuna Prisutnost), Jurica Nikolić (Sofía Ambícia), i Colinda Evangelista, a razgovor je moderirala Lucija Brkić (Neven Nevera). Svi navedeni sugovornici na su na neki način uključeni u hrvatsku queer kulturnu scenu povezanu s dragom, odnosno djeluju u zagrebačkim drag kućama – House of Flamingo i House of Ambicía.

Razgovor započinje neformalnim predstavljanjem koje uz ime i prezime sudionika_ca obavezno uključuje i njihov horoskopski znak. Svi ukratko govore na koji način su povezani s dragom, a to je putem izvođenja u drag showovima, osim Karle koja ne nastupa već sudjeluje u produkciji i organizaciji drag događanja. 

Prvo pitanje postavljeno sudionicima_ama tribine je na koji su se način upoznali s dragom, i već tu situacija postaje zanimljiva. Iako se naravno kao jedan od odgovora spomenuo RuPaul’s Drag Race koji je neupitno popularizirao drag kulturu na globalnoj razini, Colinda spominje kako je prvi put drag vidio kao dijete u animiranim filmovima sa Zekoslavom Mrkvom. Jurica se nadovezuje s primjerom iz opere o kojem je učio u glazbenoj školi. Unatoč tome što se to ne smatra dragom u klasičnom smislu, on je u određenim aspektima opere prepoznao obrasce draga. 

Naravno, tu je važan i povijesni kontekst kao što su recimo kazališne prakse Shakespeareova odnosno elizabetanskog doba, kad glumicama još nije bilo dozvoljeno nastupati pa su ženske uloge izvodili mlađi muškarci u dragu. To je dakako samo mjesto u povijesti kazališta gdje on možda na neki način postaje vidljiviji, ali drag u kazalištu postoji još od starogrčkog doba, otkada je funkcionirao na sličan način kao u 16. stoljeću. Zanimljiv primjer možemo pronaći u Euripidovim Bahkama u kojima je motiv crossdressinga od velike važnosti za radnju i služi kao dio Dionizove kazne za hibris kralja Penteja. Drag nastavlja biti važan u izvedbenim umjetnostima i danas.

Većina govornika_ca tribine izjasnila se kako su drag na prvu doživjeli kao laičku popularnu i zabavnu formu, no kroz rad u toj formi počeli su otkrivati aktivističku prizmu draga. Zanimljivo je to što je Jurica spomenuo kako je njegov početak u dragu bio takav da je pokušao imitirati druge kraljice, ali da se s vremenom opustio i shvatio da mu je zabavnije i smislenije biti kreativan. Ono što je trebao otkriti je bilo to da si može priuštiti kršenje pravila baš zato što u dragu ni nema striktnih pravila (bez obzira na to što je možda RuPaul’s Drag Race kreirao određenu popularnu viziju draga koja ima svoju strukturu i set pravila). 

Kako se uopće konstruira identitet i stvara drag persona? Colinda nudi odgovor kroz vlastito viđenje lika koji utjelovljuje. Ona nije jednostavan karakter niti je svaki put isti, riječ je o svojevrsnom mnogokutu koji je odraz nekih aspekata njegovog identiteta koji se u dragu prenaglašava, postaje ekspresivniji i slobodniji. Jurica je svoju drag personu otkrio kroz istraživanje šminke i vizualnog identiteta, a zgodno zaključuje kako mu je važno dati si slobodu i ne razmišljati pretjerano što njegova persona bi ili ne bi učinila ili rekla.

Mateo priznaje da je imao problema s određivanjem karaktera i smišljanjem imena svoje persone, no ono što mu je bilo važno je da ona ima neku jasnu funkciju, srž ili poantu iz koje proizlazi sve ostalo. Nadodaje kako se kao Potpuna Prisutnost prilično oslanja na interakciju s publikom i da persona nije pretjerano izvježbana.

Lucijin istraživački proces bio je zabavan – napravila je anketu o iskustvu dejtanja hetero muškaraca i onda Nevena Neveru stvarala prema arhetipu napornog hetero muškarca, ali s vremenom se bolje upoznala sa svojim likom i shvatila da je njegov toksični maskulinitet samo fasada koja skriva njegovo pravo lice.

Jurica u jednom trenutku spominje strah koji ga ponekad ulovi kad mora izaći van u dragu (zbog čega to izbjegava). Moram priznati da me to na određen način zaboljelo. Mislim da je važno razumjeti hrabrost ovih drag kraljica i kralja što se uopće bave dragom u konzervativnom, hrvatskom kontekstu, a ono što je divno je vidjeti podršku koju dobivaju jedni od drugih. Nadodaje kako je Sofía samo maska iza koje se krije Jurica, ona ga štiti i ako nešto pođe po zlu on uvijek može obrisati šminku s lica i vratiti se u sigurnost vlastite osobnosti.

Proces osmišljavanja nastupa Karla iz produkcijske perspektive ironično opisuje kao deseti krug pakla. Prvo o čemu se treba razmišljati jesu financijske mogućnosti – u kojem prostoru mogu nastupati, hoće li imati dovoljno novaca za isplatiti sve ljude za njihov rad na projektu i slično. Spominje kako na kraju znaju biti u minusu od projekta i koliko je potrebno rada i truda da se drag showovi organiziraju s obzirom da većina ljudi koji radi na njima imaju druge poslove i/ili faks. 

Kako onda uspijevaju opstati na nezavisnoj kulturnoj sceni? Odgovor je luđačka volja i želja za radom u dragu. Snalaze se na razne načine kako bi priskrbili potrebne materijale za nastupe. Colinda u šali govori: “Lagat ćeš i krast ćeš.“ Osim toga tu ima puno posuđivanja odjeće, obuće i šminke od prijateljica, a to što su neki od njih studenti ADU-a omogućava im određene povlastice poput toga da mogu posuditi kostime i koristiti prostore akademije za uvježbavanje nastupa. 

Rad u dragu na početku podrazumijeva puno grešaka, uvijek će u glavi biti jedna zamisao koja se neće moći odmah realizirati, ali svi govornici_e tribine naglašavaju koliko je važno učiti iz grešaka. Colinda naglašava kako su tehničke greške nerijetka pojava na nastupima, ali smatra ih najzabavnijim dijelom showa. Tehnička greška često na kraju postaje najbolja fora iz showa, a publika, barem iz Colindinog iskustva, na tome ne zamjera. Svi koji su se ikada bavili glumom ili kazalištem znaju da je odlika dobrog izvođača to da se ne smrzneš u trenutku pogreške, već da se možeš snaći i improvizirati. 

“RuPaul’s Drag Race has fucked up drag”, Karla citira drag kraljicu Jasmine Masters. Ponovno se vraćamo na RuPaul’s Drag Race koji smo na samom početku shvatili kao medijski fenomen preko kojeg je drag kultura ušla u mainstream i preko kojeg se puno osoba po prvi put upoznalo s njom.

Ponekad publika na drag nastupima ovih kraljica očekuje da će prepoznati određene elemente naučene iz onog što su gledali u Drag Raceu pa ostane razočarana kad se to ne dogodi. Colinda ipak ne misli da je to česti slučaj te podcrtava kako ne želi nametati kakva bi očekivanja gledatelji trebali imati od njenih nastupa, ali generalno misli da publika prihvaća nastupe jer su dobri i zabavni, ne zato što su mimeza Drag Racea.

Završno pitanje dolazi od mene. Zanimalo me događa li im se da ih ljudi nazivaju pogrešnim zamjenicama, odnosno da budu u zabludi da su oni trans osobe samo zato što su drag kraljice. Karla spominje kako je bilo trenutaka gdje su ljudi iz publike sa nezlonamjernom znatiželjom zaista postavljali pitanja vezan uz rodni identitet kraljica. Njezin pristup tome je da je potrebno imati strpljenja (ako je ton kojim je pitanje postavljeno uljudan), bez obzira na to što pojedinci dolaze s prvoloptaškom i pogrešnom vizijom draga.

Colinda zaključuje da nije bitno jesi li crossdresser, trans ili drag sve dok te ljudi ne gađaju petardama, što je na neki način ironično jer su njega jednom prilikom gađali bakljama i srećom promašili. Tu moram ponovno naglasiti dimenziju hrabrosti koja je potrebna da se ove kraljice bave dragom i nastupaju na ovim prostorima.

Na samom kraju imam potrebu pohvaliti rad govornika ove tribine – drag kraljica, drag kralja i drugih uključenih u projekte na kojima oni rade. Usprkos poteškoćama vezanim uz financiranje projekata koje nisu rijetkost za nezavisnu kulturnu scenu, ovi_e izvođači_ce i njihovi produkcijski timovi uspijevaju organizirati drag nastupe kojima obogaćuju lokalnu, queer kulturnu scenu.