Pripremila: Martina Domladovac

U koncepciji Borisa Budena i u suradnji s kustoskim kolektivom WHW, od 4. do 6. prosinca u klubu Mama i kinu Tuškanac održava se seminar The gastarbajters. Tema koje se Buden dotaknuo već ranije, odnosi se na migracijske radnike u vrijeme Jugoslavije, njihov značaj, percepciju u javnosti i popularnoj kulturi, no prvenstveno na sustav zaslužan za njihov nezavidan položaj.

“Poput proletera iz ranog razdoblja kapitalističke modernizacije gastarbajter je bio i ostao čovjek bez domovine, persona nongrata u svijetu koji stvara. Baš kao takav on ujedno personificira neosvještenu avangardu nove transnacionalne i transsocijalne solidarnosti koja danas, u liku globalne migracije, na ruševinama modernističkih država blagostanja traži formu svoje političke artikulacije. U liku gastarbajtera nam se svojedobno ukazala budućnost za koju smo bili slijepi, kao što u njemu danas, osvrćući se, otkrivamo prošlost koju smo potisnuli”, piše Buden u najavi.

Program počinje u petak, 4. prosinca u Mami, predavanjem Nebojše Jovanovića, koji će ponuditi pregled filmskih reprezentacija radnika u inozemstvu “unutar opsežnije genealogije filmskih motiva, poput onih koji prikazuju i ostale tipove migracije u socijalizmu, u drugim historijsko-ideološkim konstelacijama, ili kroz prizmu antijugoslavenske političke emigracije i kriminalnog podzemlja.”

U subotu će predavanje Gastarbajterstvo: pokret od ne-eksploatacije prema eksploataciji, održati Gal Kirin. U predavanju se bavi figurom gastarbajtera i pokretom gastarbajterstva u kontekstu ekonomske transformacije jugoslavenskog (tržišnog) samoupravljanja, te postavlja pitanje “možemo li razmišljati i o emancipatorskoj dimenziji figure/pokreta gastarbajterstva i kako nam to danas može pomoći u reorijentaciji izbjegličke krize?”

Program se nastavlja izlaganjem i diskusijom Gost koji ne prestaje odlaziti u kojem sudjeluju Stipe Ćurković, Julija Kranjec i Silva Mežnarić. 

Stipe Ćurković temi pristupa iz perspektive gastarbajtera kao simptoma koji je “predstavljao  (i još uvijek predstavlja) bolan problem za radnički i sindikalni pokret. Hijerarhija nadnica unutar radničke klase kodirana je i dalje preko kriterija nacionalne, etničke i kulturne (i, dakako, rodne) pripadnosti. Lociran na dnu te hijerarhije, gastarbajter pored ekonomske ‘deprivilegiranosti’ nerijetko nosi i stigmu rušitelja cijene rada i tako postaje metom unutar-klasne antagonizacije i ksenofobije.”

O poželjnim i nepoželjnim, legalnim i ilegalnim migracijama danas i preprekama za ulaz na teritorij EU koje su sve više fizičke, no  usporedno postoji i dio s manje vidljivim ogradama koje migrantima priječe pristup socijalnim, ekonomskim i političkim pravima, govorit će Julija Kranjec.

Silva Mežnarić pitanju gastarbajtera pak pristupa rekonstrukcijom jugomigracija do 1990. “Uvoz” radne snage iz prenapučene periferije Bosne, Srbije i Makedonije uzrokovao je razvoj središnjih djelova zemlje – Slovenije i Hrvatske – i još veće siromašenje periferije. Tržište radne snage segmentiralo se na domaću i “uvoznu”, socijalno se imigranti odjeljuju od mainstream društva, ublažavaju se učinci diskriminacije i negiranja građanskih prava jer se ipak radi o jedinstvenoj državi. Trideset tisuća izbirasnih ne-Slovenaca i njihovih obitelji prilikom osamostaljivanja Slovenije, izravna je posljedica takvih politika.

Program završava u nedjelju, predavanjem Ljubomira Bratića o izložbi Gastarbajteri u Beču koja je realizirana 2004. godine i do danas je referencijalni izložbeni postav historizacije migracija u Austriji, nakon kojeg će uslijediti diskusija Uvijek više od sjećanja. Diskusija će pokušati odgovoriti na pitanje “kako od gastarbajtera stvoriti historijsko iskustvo u kojem se može prepoznati današnja stvarnost?”

Na poslijetku slijedi projekcija filmova Želimira Žilnika, čiji se fokus u novije vrijeme odmaknuo od podijeljenog Balkana ka preispitivanju njegova odnosa s jačanjem nadzora evropskih granica, čime ulazi u središte problematike izbjeglica i migranata, te razgovor Borisa Budena s redateljem. 

Detaljan program i informacije o sudionicima potražite ovdje.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.