<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>jugolink &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/jugolink/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 07:13:00 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>jugolink &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Umjetnost i politika</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/teorija/umjetnost-i-politika/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[petra]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 09 Oct 2012 16:28:54 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Teorija]]></category>
		<category><![CDATA[angažirana umjetnost]]></category>
		<category><![CDATA[časopis]]></category>
		<category><![CDATA[jugolink]]></category>
		<category><![CDATA[postjugoslavenska umjetnost]]></category>
		<category><![CDATA[suvremena umjetnost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=umjetnost-i-politika</guid>

					<description><![CDATA[<p>Časopis<em> jugoLink</em> poziva na prijavu tekstova koji promišljaju koncept postjugoslavenske umjetnosti.&#160;</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Časopis<a href="http://jugolink.wordpress.com/uputstva-za-autorke/" target="_blank" rel="noopener"><em> jugoLink. Pregled postjugoslovenskih istraživanja</em></a> poziva sve autore koji djeluju na području društvenih i humanističkih znanosti, da svojim tekstovima pridonesu novom izdanju časopisa. Do 15. listopada, na <a href="mailto:jugolink@googlemail.com" target="_blank" rel="noopener">email</a> uredništva, možete poslati svoja istraživanja područja bivše Jugoslavije, to jest eseje koji u fokusu imaju pojave i probleme karakteristične za ovu regiju. Eseji, znanstvene studije i recenzije moraju biti napisani na nekom od jezika proizašlih iz nekadašnjeg srpskohrvatskog jezika, na makedonskom ili slovenskom. Tema trećeg broja<em> jugoLinka.</em> je <em>Umjetnost i politika</em>.&nbsp;</p>
<p>Što predstavlja postjugoslavenska umjetnost? Može li se uopće i na koji način govoriti o postjugoslavenskoj umjetnosti? Prije svega, ako imamo u vidu da je čak i u vrijeme zajedničke države jugoslavenska umjetnost kao takva bila podređena partikularnim kontekstima. Odakle stoga danas, po raspadu Jugoslavije, potreba za (post-)jugoslavenskom sintezom? Kako se ovi procesi tumačenja umjetnosti mogu objasniti u odnosu prema državnom aparatu, a kako prema tržištu? Koju funkciju dobiva umjetnost u određenom povijesnom, političkom ili ekonomskom kontekstu? Na koji način se pritom mijenja funkcija umjetnika? Te napokon, kako se umjetnička kritika odnosi prema ovim fenomenima? Ova pitanja predstavljaju polaznu točku sljedećeg broja časopisa, a uredništvo poziva autore i autorice da prilože svoje radove posvećene teorijskim raspravama ponuđenih i sličnih pitanja, ali i analizi konkretne umjetničke prakse.&nbsp;</p>
<p>Izdanje novog broja predviđeno je za kraj godine. Sva dosadašnja izdanja časopisa dostupna su <a href="http://jugolink.wordpress.com/uputstva-za-autorke/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.&nbsp;&nbsp;</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">Izvor:<span style="color: #00cccc;"> jL</span></span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Bilo pa prošlo?</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/teorija/bilo-pa-proslo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ante]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 30 Aug 2012 09:50:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Teorija]]></category>
		<category><![CDATA[gal kirn]]></category>
		<category><![CDATA[jugolink]]></category>
		<category><![CDATA[kultura sjećanja]]></category>
		<category><![CDATA[robert lučić]]></category>
		<category><![CDATA[stefan pavleski]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=bilo-pa-proslo</guid>

					<description><![CDATA[<p>Prošlost i(li) sadašnjost tema je drugog broja časopisa <em>jugoLink</em>. &#160;</p><div>&#160;</div>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Cilj izdanja bio je, stoji u uvodniku uredništva kojeg čine <strong>Robert Lučić</strong>, <strong>Gal Kirn i</strong>&nbsp;<strong>Stefan Pavleski</strong>, među domaćim mladim istraživačima započeti diskusiju o različitim aspektima prošlosti koja bi donijela jedno kritičko preispitivanje odnosa prema novijoj postjugoslavenskoj historiji, ali i otvorila brojna pitanja koja iz različitih razloga nisu tema niti znanstvenog istraživanja niti javne debate u državama nasljednicama Jugoslavije.&nbsp;</p>
<p>Usprkos novom trendu bavljenja &#8220;kulturom sjećanja&#8221; i sveobuhvatnom projektu &#8220;redizajniranja&#8221; historije, tj. njene revizije posljednjih godina, s pravom se može zaključiti da se kritičko ispitivanje novije političke, ali i društvene historije Jugoslavije i dalje nalazi na početku. jugoLink donosi teorijske priloge Gala Kirna i <strong>Roberta Burghardta,</strong> <strong>Milana Radanovića</strong>, <strong>Ane Pop Stefanije</strong>, <strong>Šefika Tatlića</strong>, <strong>Mladena Perića</strong> i <strong>Đorđa Tomića</strong> koji mogu poslužiti kao smjernice budućim istraživanjima &#8220;postjugoslavenskih&#8221; društava.&nbsp;</p>
<p>Novi broj jugoLinka možete preuzeti <a href="http://jugolink.wordpress.com/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="color: #00cccc; font-size: x-small;">KP/jugoLink</span></p>
<div style="text-align: right;"><span style="color: #00cccc; font-size: x-small;">&nbsp;</span></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Povratak u budućnost</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/povratak-u-buducnost/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ante]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 13 Dec 2011 14:12:35 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[branka ćurčić]]></category>
		<category><![CDATA[dara pejić]]></category>
		<category><![CDATA[gal kirn]]></category>
		<category><![CDATA[jugolink]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[kreativna industrija]]></category>
		<category><![CDATA[miloš jadžić]]></category>
		<category><![CDATA[primož krašovec]]></category>
		<category><![CDATA[solidarnost]]></category>
		<category><![CDATA[Stipe Ćurković]]></category>
		<category><![CDATA[studenti]]></category>
		<category><![CDATA[tranzicija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=povratak-u-buducnost</guid>

					<description><![CDATA[Objavljen je prvi broj časopisa <i>jugoLink. Pregled postjugoslovenskih istraživanja</i>.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Više od dvadeset godina nakon raspada Jugoslavije u sferi znanstvenog istraživanja može se uočiti jedna zaista paradoksalna situacija: istraživački centri koji su do početka devedesetih godina prošlog stoljeća pripadali jednom zajedničkom akademskom prostoru, pokušavaju se iz novog (nacionalnog) konteksta, u kome djeluju, svaki za sebe povezati s drugim međunarodnim istraživačkim institucijama, a da pritom ne postoji skoro nikakva suradnja između samih tih centara. Iako sporadični i uglavnom individualni kontakti postoje – neki nikada nisu ni bili prekinuti – mjesta za uspostavljanje jedne (nove) znanstvene javnosti na postjugoslavenskom prostoru ima više nego dovoljno. Zajednička znanstvena javnost pritom je uvjetovana ne samo nekadašnjom zajedničkom institucionalnom strukturom ili jezičnom povezanošću. Već površan pogled na teme, teorijske pristupe, odabrane metode, ali i probleme novijih istraživanja, prije svega u oblasti društvenih znanosti, u ovoj regiji ukazuje na niz sličnosti. Sve češće se, na sad već međunarodnim znanstvenim skupovima, &#8220;otkriva&#8221; u kojoj mjeri su istraživači u regiji u svom radu zapravo upućeni jedni na druge. Ta neophodnost suradnje odnosi se kako na mogućnosti korištenja određenih historijskih arhiva tako i na dostupnost samih rezultata istraživanja. Iako je upravo ovo posljednje svakako olakšano tehnološkim razvojem, prije svega digitalizacijom, pokušaji da se stvori jedan zajednički forum za razmjenu informacija u oblasti znanosti, i dalje su veoma rijetki.&nbsp;Namjera novopokrenutog časopisa predstavlja pokušaj stvaranja jednog takvog foruma.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Cilj mu je promocija najnovijih znanstvenih radova prije svega (iako ne isključivo) mlađih istraživača s područja nekadašnje Jugoslavije. Publiciranjem radova koji potječu iz različitih &#8220;znanstvenih škola&#8221; na ovom prostoru, a koje su već godinama uglavnom odvojene jedne od drugih, prije svega se dobija jedinstven uvid u njihov izbor tema i interesa. Osim toga, otvara se mogućnost usporedbe istraživačkih rezultata, metoda i teorijskih pristupa.&nbsp;Tekstovi objavljeni u časopisu namijenjeni su postjugoslavenskoj znanstvenoj javnosti, ali isto tako i istraživačima s njemačkog govornog područja kao iz šireg međunarodnog konteksta koji su zainteresirani za Jugoistočnu Europu. S obzirom na niz znanstvenih ustanova čiji je predmet istraživanja upravo ovo područje, časopis ovog profila izlazi ususret potrebi stalnog informiranja o novim studijama iz regije. Tekstovi objavljeni na jezicima proizašlim iz nekadašnjeg srpskohrvatskog / hrvatskosrpskog kao i na makedonskom i slovenskom jeziku, obuhvaćaju istraživanja iz oblasti društvenih znanosti. Tematski fokus pojedinačnih izdanja bit će određen kako aktualnim razvojem istraživačkog rada u regiji tako i interesima znanstvene javnosti i uredništva.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Temu prvog broja predstavlja jedan od fenomena zajedničkih svim društvima na postjugoslavenskom prostoru. Radi se o procesu društvene transformacije u razdoblju od početka devedesetih godina dvadesetog stoljeća do danas, koji svakako predstavlja važan historijski prijelom. Ovaj prividno okončan proces temeljne promjene kako ekonomskog tako i političkog sistema u cijeloj Istočnoj i Jugoistočnoj Europi imao je niz društvenih posljedica koje do danas nisu u dovoljnoj mjeri istražene. Čak i u brojnim radovima, objavljenim u zapadnoeuropskom znanstvenom kontekstu, a koji prije svega teorijski pokušavaju uočiti (ne)pravilnosti u spomenutom procesu, prostor bivše Jugoslavije predstavlja &#8220;vruć krumpir&#8221; koji se kao &#8220;izuzetak&#8221; uglavnom zaobilazi. Tek posljednjih godina na ovom području mogu se zabilježiti značajniji kritički radovi o procesu transformacije. Pritom se i tu – bar u dobrom dijelu – može uočiti pretežno interes za sistemske, ako ne i &#8220;tehničke&#8221; aspekte promjene, dok se ispitivanje posljedica transformacije na same društvene odnose svodi tek na rijetka &#8220;razmišljanja na temu&#8221;. Radovi <strong>Stipe Ćurkovića</strong>, <strong>Gala Kirna</strong>, <strong>Primoža Krašovca</strong>, <strong>Dare Pejić</strong>, <strong>Miloša Jadžića</strong> i <strong>Branke Čurčić</strong>, objavljeni u prvom broju <em>jugoLinka</em>, predstavljaju na osnovi kako tematskog fokusa tako i inovativnih teorijskih pristupa, važan doprinos jednoj široj kritičkoj analizi promjena čiji se utjecaj ne tiče samo &#8220;teorije&#8221;, već i svakodnevnog života ljudi na postjugoslavenskom prostoru.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Prvi broj časopisa možete besplatno preuzeti <a href="http://jugolink.files.wordpress.com/2011/12/jugolink_prvi_broj.pdf" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">ovdje</a>,&nbsp;a istraživači zainteresirani za suradnju na idućem broju detalje mogu potražiti klikom na sljedeći <a href="/i/natjecaji/2065/" target="" title="" onclick="" rel="noopener">link</a>.</div>
<h5 style="text-align: right;"><span class="Apple-style-span" style="color: rgb(150, 150, 150); font-weight: normal;">Izvor: jugoLink</span></h5>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
