Kroz niz tekstova koji kroz filozofsko povećalo tumače filmove poput “Melankolije” Larsa von Triera, “F for Fake” Orsona Wellesa, “Certified Copy” Abbasa Kiarostamija, i tekstova koji razmatraju odnos događaja i umjetnosti, originala i kopije, o odsustvu mišljenja i “recikliranju aure”, Jovan Čekić razmatra događaj unutar vlastitog ili nekog drugog vremena; čini se da opća teorija događaja nije moguća, jer postoji bezbroj načina da se određeni događaj mapira. Možda je samo moguće raditi karte, na jedan način u filozofiji, a na potpuno drugi u umjetnosti ili znanosti. Preklapanjem različitih karata ocrtava se konzistencija svijeta – ali samo na trenutak. Možda zbog toga više ne treba tragati za alternativnim prostorima, jer su oni odavno postali rezervati unutar kapitalističke mašine, već eksperimentirati s realnim kao drugačijim modusima povezivanja sa svijetom.

Anatomija psovke, temat u novom dvobroju Sarajevskih sveski, pokazuje da to nije točno, donoseći analize psovki od elizabetinskog do suvremenog doba. Shakespearove drame govore o raširenosti psovki u elizabetinskoj Engleskoj, a njihova raslojenost svjedoči da se nije radilo o novom procvatu verbalnog proljeća, već o nastavku dugotrajne navike. Psovke su vrlo kompliciran i polivalenetan fenomen. S jedne strane, kao jednostavni jezični obrasci omogućuju komunikacijski minimum, dok s druge, narušavaju moguću komunikacijsku nadogradnju. Mogu biti znak kulturološke autentičnosti, ali i indikator da smo nesposobni ispoštovati modele racionalnog govora. Razmišljanje o psovkama otvara mnogobrojna pitanja. Na koji način je struktura tog fenomena povezana s njegovom verbalnom i društvenom funkcijom? Što je specifičnost psovke? Što se njome postiže? Kako i na koji način? Što je cilj psovke, ako ga ona uopće ima? Jednom svakodnevnom problemu suradnici Sarajevskih sveski prišli su, između ostalog, historijskom analizom, lakanovskom psihoanalizom i teorijom govornih činova. Časopis donosi tekstove Suzane Milutinović-Bojanić, Milene Marković, Predraga Krstića, Nancy Huston, Bernarda Nežmaha, Petra Bojanića, Philippea Roussina, Muharema Bazdulja, Petra Klepeca, Predraga Lucića i Ashleyja Montagua  posvećene upravo psovci.

Među drugim tematskim cjelinama s pregršt književnog i publicističkog materijala valja posebno izdvojiti dvije. Moj izbor – Radomir Konstantinović (1925-2011) donosi tekstove Mira Otaševića, Ivana Milenkovića i Jovana Čekića posvećene djelu velikog filozofa. U Dokumentima se nalazi zanimljivo, nikad objavljeno, pismo Oskara Daviča Miroslavu Krleži s popratnom bilješkom Milice Nikolić.

Časopis možete besplatno preuzeti ovdje.

A.J. 

Balibar će istog dana, u sklopu mjeseca francusko-srpske znanstvene suradnje kojeg organizira Francuski institut s partnerima, u Narodnoj biblioteci Srbije s početkom u 18 sati, održati predavanje pod nazivom Svijet bez gospodara: najnovija razmišljanja o problemu suverena.

 

Etienne Balibar je jedan od najutjecajnijih filozofa i društvenih teoretičara našeg vremena. Trenutno radi kao profesor emeritus moralnе i političkе filozofijе na Sveučilištu Paris X-Nanterre i izvanredni profesor humanističkih znanosti na Sveučilištu Irvine u Kaliforniji. Diplomirao je na Ecole Normale Superieure i na Sorbonne u Parizu i doktorirao na Sveučilištu u Nijmegenu. Član je Lige za prava čovjeka (Pariz), s posebnim interesom za prava migranata i azilanata. Ko-osnivač je Fakulteta izraelsko-palestinskog mira i vršitelj dužnosti predsjedavajućeg Društva Jan Hus u Francuskoj.

Izvor: FMK

Pojam preživljavanja postao je neka vrsta općeg mjesta kojim opisujemo katastrofe i/ili krizne slučajeve. Čini se kao da bi svatko mogao preživjeti i kao da nitko ne bi mogao preživjeti. Što objašnjava bujanje ovog pojma? Kakvo razumijevanje on koristi i održava? Koji život čini smislenim? Da li postoji perspektiva iz koje bi se preživljavanje moglo “odabrati”? Ili perspektiva s koje bi se preživljavanje moglo “kritizirati”?

O ovim temama će govoriti Gil Anidjar, Jelisaveta Blagojević i Jovan Čekić u sklopu tribine A Critique of Survival reason, koja će biti održana 24. studenog u 19 sati u Narodnoj biblioteci Srbije. 

Beogradski gost Gil Anidjar je izvanredni profesor na Odsjeku za Bliski Istok, azijske jezike i kulture Sveučilišta Columbia. Autor je knjiga Our Place in Al-Andalus: Kabbalah Philosophy, Literature in Arab Jewish Letters, The Jew, the Arab: A History of the Enemy i Semites: Race, Religion, Literature te je priređivač zbornika Jacques Derrida: Acts of Religion. Prije dvije godine govorio je na skupu O fanatizmu u organizaciji zagrebčkog Multimedijalnog instituta. 

Izvor: NBS