Bit će izloženi radovi koji predstavljaju uvod u seriju slika Postsezona koja se bavi gentrifikacijom Splita, posljedicama privatizacije nakon raspada Jugoslavije i bujanja turizma. Riječ je o pet radova izvedenih tehnikom tempera na dasci.

“Postsezona je to kratko razdoblje nakon što turisti odu, kada možemo uživati u ljetu. Zato su sve slike prazne. Radi se o prisvajanju autoričinog vlastitog grada u slikama, kada to već ne može u stvarnosti. Praznina predstavlja svaku osobu koja je napustila svoj grad zbog gentrifikacije.”, piše kustosica izložbe Matea Bakotić. Nadalje, Bakotić napominje kako izložba nije o Splitu, već “o svim našim gradovima i svemu što nam je istovremeno dano i oduzeto.” Sve veći pritisak turizma odražava se na infrastrukturu i lokalnu zajednicu, što često uzrokuje iseljavanje stanovništva, zaključuje Bakotić.

Josipa Krolo (Split, 1992.) studirala je na Facultat de Belles Arts pri Universitat de Barcelona te na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu gdje je magistrirala 2018. godine. Izlagala je na više samostalnih i grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Članica je HDLU, HULU i HZSU. Dobitnica je nagrade ArtConnect Magazine Unseen.

Izložba je otvorena do 27. srpnja.

O ovom ciklusu umjetničkih radova autorica manifestno piše: “Serija slika Postsezona bavi se gentrifikacijom Splita, posljedicom postkonfliktnih privatizacijskih zločina nakon raspada Jugoslavije te potpunim oslanjanjem na tercijarni sektor ekonomije-turizam.”

“Split, 1979. Izgrađen je Koteks, Bazeni Poljud, stadion na Poljudu, probijen željeznički tunel od Kopilice do centra, dovršava se Split 3. Gradi se grad, planski, za građane. Split, 2019. Od apartmana nema stana. Osigurano je 70 tisuća novih ležajeva u privatnom smještaju, slavi se rast broja noćenja, dok ja u roditeljskom domu pišem ovaj koncept, opraštajući se od Splita. Do kada će građani vrijediti samo kao statisti u ‘Mediteranu kakav je nekad bio’? Hoće li turizam krenuti u održivom smjeru? Što će ostati zapisano u betonu? Na popisu stanovništva? I hoće li moje ime biti na njemu?”, pita se autorica.

Kustosica izložbe Jelena Tamindžija Donnart u tekstu o izložbi taj manifest nadopunjava: “(…) Iako na prvi pogled na slikama nagrađivane mlade autorice Josipe Krolo promatrač ne nalazi protagoniste i korisnike prostora, one paradoksalno svojom tišinom govore više od riječi. One su tek prividno prazne, ali nisu ispražnjene značenjem. Bez prisustva ljudskog lika, radovi izvode cjelokupnu naraciju o kontekstu u kojima mediteranski čovjek obitava, pri čemu autorica poput arheologa traga za minulim vremenima kada su građeni prikazani objekti u njenom rodnom gradu Splitu – bazeni, stadioni, tereni Koteks, ceste, tuneli.”

Izložba se može posjetiti do 22. kolovoza radnim danima od 12 do 21 h u lađi X ARL.

“Serija slika Postsezona bavi se gentrifikacijom Splita, posljedicom postkonfliktnih privatizacijskih zločina nakon raspada Jugoslavije te potpunim oslanjanjem na tercijarni sektor ekonomije-turizam”, pojašnjava rad autorica Josipa Krolo.

“Split, 1979. Izgrađen je Koteks, Bazeni Poljud, stadion na Poljudu, probijen željeznički tunel od Kopilice do centra, dovršava se Split 3. Gradi se grad, planski, za građane.Split, 2019. Od apartmana nema stana. Osigurano je 70 tisuća novih ležajeva u privatnom smještaju, slavi se rast broja noćenja, dok ja u roditeljskom domu pišem ovaj koncept, opraštajući se od Splita. Do kada će građani vrijediti samo kao statisti u ‘Mediteranu kakav je nekad bio’? Hoće li turizam krenuti u održivom smjeru? Što će ostati zapisano u betonu? Na popisu stanovništva? I hoće li moje ime biti na njemu?”, pita se autorica.

Josipa Krolo (Split, 1992.) magistrirala je 2018. godine na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Izlagala je na više samostalnih i grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu među kojima su: samostalna izložba Postsezona (Galerija PM, Kahan Art Space Budapest), Erste fragmenti 18 (Lauba) 6. Bijenale slikarstva (Meštrovićev paviljon), Art Zagreb (Tehnički muzej Nikola Tesla), Adorn (1831 Gallery, Pariz), Bienale neodvisnih (Cankarjev dom, Ljubljana), 35. salon mladih (Meštrovićev paviljon) i drugi. Dobitnica je nagrade ArtConnect Magazine Unseen.

Izložba ostaje otvorena do 9. ožujka.

Završen je još jedan otkupni natječaj Erste fragmenata za mlade i neafirmirane umjetnike i umjetnice koji se odnosi na izlaganje, Grand Prix, otkup i stipendiju. I dok Grand Prix uključuje nagradu u iznosu od 10.000 kuna za najbolji rad po izboru stručnog žirija te organizaciju samostalne izložbe, dodjelom mjesečne stipendije od 1.000 kn studentu ili studentici likovnih akademija širi se podrška na umjetnike i umjetnice unutar obrazovnog sustava prema kriteriju motiviranosti i ukupnog umjetničkog potencijala. 

Stručni žiri za otkup je odabrao radove sedam umjetnika i umjetnica koji će od četvrtka 29. rujna do 7. listopada biti izloženi na izložbi Erste Fragmenata u Laubi – kući za ljude i umjetnost. U dosadašnjim izdanjima otkupljeno je preko 200 djela mladih hrvatskih autor(ic)a, koja se nalaze na više od 130 lokacija Erste banke u Hrvatskoj, dok su autori_ce mnogih otkupljenih radova u međuvremenu postali afirmirana i cijenjena imena hrvatske umjetničke scene.

Ususret izložbi traje i natječaj za dodatnu novčanu nagradu u iznosu od 3000 kuna koju osvaja otkupljeni umjetnički rad koji do 27. rujna prikupi najviše glasova publike na Facebook profilu Erste banke – Urbanka.  

Autori ovogodišnjih odabranih radova su Bartol Galović, Tomislav Hršak, Ivan Jerončić Grba, Josipa Krolo, Alba Miočev, Marina Popović i Ivona Pupačić. 

Prijateljstvo Bartola Galovića je kolaž, akril i sprej na papiru dimenzija 180 x 220 cm. 

Od Vira do Venecije Tomislava Hršaka čini beton, drvo, stiropor i ready-made veličini 101x 50x 16 cm.

Metaverse 1 Ivana Jerončića Grbe digitalna je slika i print od 150 x 330 cm. 

Where’s the lifeguard? Josipe Krolo akril je na platnu dimenzija 80 x 120 cm.

Diptih Zapis 1 i Zapis 2 Albe Miočev ulja su na platnu od kojih je svako veličine 195×130 cm.

Marina Popović predstavlja se s radom Sat akta, kombiniranom tehnikom crteža i kolaža na papiru dimenzija 150x270cm.

Ivona Pupačić izlaže U dnevnom boravku i iznad (Vitrina), digitalni ispis na platnu (fotomontaža) veličine 420 cm x 150 cm.

Odabrana djela će nakon otvorenja 29. rujna u 19 sati biti izložena u Laubi do 7. listopada, a na otvorenju izložbe saznat će se i imena dobitnika_ca Grand Prix nagrade i godišnje stipendije. 

Serija aktova u mediju digitalne fotografije nastala je iz ideje za ispit koji je Alma imala na fakultetu dok je bila studentica. S obzirom na to da su bliske prijateljice i prethodno su surađivale, zamolila je Josipu da joj pozira i iznijela ideju da ne bude samo model, već da sudjeluje u kreaciji tako da ocrta vlastito tijelo, s obzirom se Josipa bavi slikarstvom. Namjera je bila da se takvim postupkom ocrta oblik, a tijelo kao takvo neutralizira. 

“Tijelo je postalo platno, a objektiv kist. Ono što su htjele istaknuti je linija koja mijenja oblik dok se tijelo kreće. Upravo zato su aktovi dekapitirani, kako bi se tijelo lišilo semantičkog biološkog značenja i pretvorilo u skulpturu, dok je crna pozadina dodatno naglasila oštrinu ruba i jasnoću linije”, navodi kustosica izložbe Ivana Vukušić.

Izložba je otvorena do 28. veljače 2019.