Proces počinje otvaranjem bušotine kroz koju se u tlo injektira do 35 milijuna litara vode zasićene s oko 600 različitih kemikalija potrebnih da se stijene škriljca otope i na taj način oslobode plin. U svega nekoliko sati teška mašinerija i toksični fluid unište ono što je Zemlja stvarala stotinama milijuna godina. Amerika broji oko 450 000 bušotina na području 32 države. Veliki problem ove industrije je toksični otpad koji se najčešće zbrinjava vraćanjem u bušotine što zbog neposredne blizine slivnih voda predstavlja jasnu prijetnju sustavu vodoopskrbe milijunskih gradova poput New Yorka. No, pogurana Bushevom administracijom i energetskim zakonom iz 2005. godine, proizvodnja plina izuzeta je od najosnovnijih ekoloških propisa SAD-a, primjerice zakona o pitkoj vodi i čistom zraku, otkriva Josh Fox. 

Primitak novčane kompenzacije za bušenje na vašem privatnom zemljištu uvjetovan je i potpisivanjem sporazuma o tajnosti, čime ste spriječeni pokrenuti tužbu ili širiti informacije o vašem iskustvu. Ponuđeni su vam rezervoari pitke vode, budući se vaša može zapaliti direktno iz slavine. Neočekivanih 100 000 dolara koje vam na prvu vraćaju boju u obraze zapravo znače nepovratnu promjenu života kojeg ste živjeli. Ukućani oboljevaju, stoka umire preko noći, zrak je zagađen, vegetacija uništena, do jučer pitka voda danas je opasna po život.

Gasland je dobitnik nagrade Sundance Film Festivala, no nominacija za Oscara je ono što je razbjesnilo industriju koja se protekle 3 godine bavi ulaganjem vrtoglavih suma novaca u agresivnu kampanju poricanja. 

PR strategija identična je onoj duhanske industrije: stvaranje sumnje, plasiranje lažnih debata putem medija, diskreditiranje redatelja, znanstvenika i brojnih obitelji čija su svjedočanstva dio filma. Lobi plinske industrije ima političko uporište i podršku najviših tijela vlasti, uključujući blagoslov i javnu promociju predsjednika Obame. Ekološki sporna metoda našla se i pod povećalom Europske komisije. Zbog veće emisije stakleničkih plinova te rizika kontaminacije podzemnih vodotokova kako je zamijećeno u SAD-u, EK preporučuje ažuriranje europskih propisa o proizvodnji plina iz škriljca, a Europski parlament donio je odluku kojom se članicama EU povrđuje pravo da samostalno odlučuju. Francuska, Nizozemska, Luksemburg, Češka i Bugarska uvele su moratorij na frakturiranje, Španjolska i Njemačka traže strože zakone, Velika Britanija ukida zabranu uvedenu 2011. godine, u Austriji je proizvodnja zbog usklađivanja s ekološkim propisima neisplativa, a Poljska i Ukrajina smjelo ulažu u razvoj industrije nadajući se energetskoj neovisnosti od plinskog giganta Rusije.  

Dok Hrvatska prema najavama INE istražuje mogućnosti, pogledajte o kakvim je nekonvencionalnim metodama riječ na večerašnjoj projekciji filma koji je pokrenuo lavinu zbivanja na svjetskoj sceni.  

Ekologija u sridu poziva na projekciju filma Gasland 12. veljače, u klubu ACME, N. Matafare 2, s početkom u 20 sati. Ulaz je slobodan.