Novi broj MANEK-a u izdanju Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS) tematski je fokusiran na pitanje javnih prostora za kulturu kao jedno od ključnih s kojima se suočavaju izvaninstitucionalni akteri suvremene kulture i umjetnosti u Srbiji, ali i regiji, pronalazeći različite načine da osiguraju uvjete za rad i prezentaciju svojih programa, a koji čine veliki dio ukupne kulturne ponude gradova i država.

Temom prostora za kulturu, novi MANEK daje specifičan osvrt na 2015. godinu, u kojoj su nastavljeni višedesetljetni problemi nezavisne kulturne scene u vezi s fizičkim prostorom za djelovanje i u pogledu njenog mjesta u kulturnoj politici i državnim i lokalnim budžetima. Protekla godina obilježena je i početkom izgradnje megalomanskog projekta Beograd na vodi koji dio javnosti doživljava kao školski primjer uzurpacije javnog prostora radi stjecanja privatnog profita. Ujedno, to je i deveta godina u kojoj prostor za umjetnost u Beogradu ostaje bitno sužen zbog novog odlaganja završetka rekonstrukcije Muzeja savremene umetnosti, i u kojoj prvi put nije bilo prostora za Oktobarski salon. 

Ipak, 2015. je bila i godina u kojoj je, između ostalog, spriječeno zatvaranje Magacina u Kraljevića Marka i započeto njegovo funkcioniranje kao centra nezavisne scene. Iako je novi model Magacina još uvijek upitan zbog pravno nereguliranog statusa tog alternativnog prostora za kulturu, njegova je obrana potvrđena kao efikasan model udruživanja i javnog djelovanja nezavisne scene. MANEK sadrži i “pogled sa strane” na problematiku Magacina, koji je bio i jedan od predmeta analize prve Letnje škole kreativne ekonomije, realizirane u suradnji sa Sveučilištem u Pennsylvaniji i profesorom Donovanom Rypkemom.

Između ostalog, Jelena Pajović Van Reenen daje pregled analize pravnog okvira za raspolaganje javnim vlasništvom na primjeru ustupanja prostora organizacijama civilnog društva, Dobrica Veselinović i Radomir Lazović iz Ministarstva prostora u intervjuu objašnjavaju nastajanje novih društvenih odnosa koji će osporiti postojeći društveni sistem, o borbama unutar okupiranog kina Zvezda i njegovom najvećem kapitalu piše Ivan Velisavljević. MANEK donosi i pregled događanja u vezi s prostorom za nezavisnu kulturu u Hrvatskoj te tekst Davora Miškovića koji se kritički osvrće na ulogu nezavisne kulturne scene.

Promocija će biti održana 18. siječnja u Magacinu, uz otvorenje izložbe fotografskog kolektiva Kamerades. Izložba (Re)Animacija kulture kritički se bavi odnosom države prema umjetnosti i kulturi te neprepoznavanjem potencijala kulture kao temelja ukupnog razvoja društva, koje i samo postaje sve više nezainteresirano za taj problem. Kako navode organizatori, “u zemlji u kojoj kulturna politika ne postoji, muzeji ne rade godinama, izdvajanja za osiromašena pozorišta se dalje smanjuju, domovi kulture zatvaraju i pretvaraju u teretane i butike, a mediji postaju konstantni rijaliti šou, pitanje je da li se može izbeći urušavanje i samog društva? Da li je društvu kultura uopšta potrebna i može li se ona izvući s margine interesovanja javnosti, zaustaviti njena komercijalizacija i ona očuvati kao javno dobro?”. Na izložbi će biti prikazane foto priče o zatvorenim kinima u Beogradu, propalim domovima kulture u gradovima u Srbiji, glumcima Narodnog pozorišta u Subotici koji održavaju probe u napuštenoj tvornici.

Elektronsko izdanje MANEK-a možete preuzeti ovdje.

Promocija novog MANEK-a i otvaranje izložbe bit će održani u sklopu skupštine Kooperative – regionalne platforme za kulturu, koja će odlučiti o prvim projektima koji će biti podržani u okviru pilot ciklusa programske razmjene i suradnje u regiji. Kooperativa okuplja 21 organizaciju u području nezavisne kulture iz zemalja u regiji, s ciljem stvaranja dugoročnog i održivog okvira za suradnju i razvoj nezavisne kulture na području Jugoistočne Europe. 

Konferencija započinje u petak, 5. prosinca, u MM centru Studentskog centra, u 9.30, a prvi će panel dati pregled europskih institucionalnih praksi transnacionalne podrške civilnom društvu na području kulture i drugim područjima u regionalnim okvirima. Govornici su Jiří Sýkora, Međunarodni Višegradski fond, Bratislava, Kristina Babić, Agencija lokalne demokracije i Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera, Umjetnička akademija, Osijek, a moderatorica Milica Pekić, Kooperativa.

Na drugom će panelu sudjelovati govornici koji predstavljaju različite udruge civilnog društva u regiji: Marina Ivandić, Baza za radničku inicijativu i demokraciju, Zagreb, Ivana Dragšić, Ploštad Sloboda, Skopje, Radomir Lazović, Ministarstvo prostora, Beograd, Žarko Trajanoski, Koalicija za seksualna i zdravstvena prava marginaliziranih zajednica, Skopje, Samo Selimović, Inicijativa za demokratski socijalizam, Ljubljana, Teodor Celakoski, Pravo na grad, Zagreb. Panel, osmišljen kako bi pružio uvid u suradnju između kulturnih i drugih aktera civilnog društva na lokalnim raznima, ali i u regionalnom kontekstu, te kako bi se predstavile mogućnosti za opipljive promjene kroz sinergističko djelovanje različitih aktera civilnog društva u zajedničkoj borbi za društvenu transformaciju, moderira Katarina Pavić, Kooperativa.

O trenutnim i budućim perspektivama regionalne suradnje na trećem će panelu govoriti Milica Pekić, Kooperativa, Jelena Pajović van Reenen, Vlada Republike Srbije, Ured za suradnju s civilnim društvom, Tamara Perišić, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Dea Vidović, Zaklada Kultura nova, Cvjetana Plavša Matić, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, a moderatorica je Emina Višnić, POGON – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Zagreb.

Program konferencije na engleskom i hrvatskom jeziku potražite na linkovima.

Izvor: Kooperativa – regionalna platforma za kulturu