Izložba je rezultat istoimenog projekta koji su provodili Labin Art Express XXI, Alice in Blockchains (Zagreb), MOTA (Ljubljanja) i MEET (Milan) s ciljem bavljenja problemom rodne ravnopravnosti na tržištu NFT umjetnosti. Cilj projekta je razvijati, predstaviti i promovirati žensko digitalno stvaralaštvo te potaknuti veći angažman umjetnica u području novih tehnologija, posebice blockchaina i NFT-ja.

Kako stoji u najavi, “Uz stručnu obuku i podršku, više od 60 FLUX polaznica primijenilo je svoje postojeće umjetničke prakse na ovu novu formu, izazivajući pretpostavke o tome što blockchain umjetnost može ili treba biti. Odabrani radovi studentica bave se i kolektivnim i duboko osobnim preokupacijama kroz ovaj novi medij. Slikarstvo, kiparstvo, crtanje i druge tradicionalne forme, umjetnice su pretvorile u nove živopisne oblike. U tome smislu, ovi radovi predlažu put naprijed koji omogućuje individualnim umjetnicama da u veliki komercijalni žanr unesu druge tehnike, ideje i iskustva.”

Na izložbi će izlagati mlade umjetnice iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Italije i Rusije: Kristina Antolić, Petra Brnardić, Anna Bulkina, Crystal Clean, Nataša Gregorič Nabhas, Maja Kos, Monika Kukučević, Sara Lerota, Jelena Martinović, Nat, Stella Skopal, a održava se u sklopu 5. Bijenala industrijske umjetnosti.

Više detalja o izložbi koja se može posjetiti do 31. listopada pronađite ovdje.

Studentski protesti i blokade zasnovane na principima plenuma, kao direktno demokratskog studentskog tijela  sve su češća pojava na sveučilištima Beograda, Zagreba, Ljubljane, Rijeke, Novog Sada i ostalih gradova naših prostora. Ključni ciljevi svih ovih protesta odnose se na mogućnost ostvarivanja javno financiranog obrazovanja dostupnog svima, obrane autonomije sveučilišta i studentskog samoorganiziranja. Iako ta činjenica gotovo i da nije poznata u javnosti, studentske borbe bazirane na principima direktne demokracije bile su vrlo prisutan oblik organiziranja i u naprednim, to jest, revolucionarnim studentskim pokretima na Beogradskom univerzitetu između dva svjetska rata, a naročito tijekom tridesetih godina. Tadašnji kapitalistički poredak, ekonomska kriza i opća fašizacija društva, samo su neke od mogućih sličnosti koje možemo uočiti u društvenoj, političkoj i ekonomskoj situaciji s kojom se suočavaju današnji studenti. Koliko su tadašnje studenske borbe bile važne u povijesti studentskog organiziranja govore i historijski podaci o broju studenata uključenih u njih; otprilike polovina od ukupnog broja studenata na Beogradskom univerzitetu bila je uključena u napredne studentske pokrete.

U okviru razgovora naslovljenog Zašto je važno misliti o studentskim protestima 30-ih godina XX. veka bit će  riječi o kompleksnom društvenom, političkom i kulturnom kontekstu tridesetih godina u Kraljevini Jugoslaviji s akcentom na tadašnje studentske pokrete, zatim o konkretnom događaju i okolnostima vezanim za 4. travanj 1936. godine kada su studenti organizirali velike demonstracije kao znak protesta protiv uspona nacizma, kao i o aspektima medijskog izvještavanja i mogućim paralelama u retorici koja se može uočiti u napadima, osuđivanju i diskreditiranju studentskih borbi. Diskusiju će pratiti izložba prikupljene arhivske građe i medijskih napisa iz dnevnog lista Politika iz perioda tridesetih godina prošlog stoljeća, zatim članaka iz Studenta – tjednika beogradskih studenata s kraja sedamdesetih godina, kao i aktualna dokumentacija koja se tiče posljednjeg protesta studenata Filozofskog fakulteta na Beogradskom univerzitetu.  U razgovoru pod moderaturom Vide Knežević i Marka Miletića iz Kontekst kolektiva sudjelovat će studenti Milan Radanović, Nebojšta Vukelić, Jelena Martinović i novinar Dušan Komarčević. 

Razgovor će se održati u novobeogradskoj sali Mesne zajednice “Studentski grad” u subotu, 21.siječnja, u 15 sati.