Budući da nikakav javni postupak izbora članova stručne radne skupine nije pokrenut te da unutar navedenog roka nije objavljena nikakva informacija o izboru, Ministarstvu kulture i medija uputili smo prvo medijski upit, pa dva tjedna kasnije zahtjev za pristup informacijama o članicama i članovima stručne radne skupine. Ovom je mediju potom dostavljena preslika ministričine Odluke o osnivanju stručne radne skupine za izradu prijedloga Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. do 2027. godine.

Tako smo saznali da radnu skupinu čine državni tajnici pri Ministarstvu kulture i medija, ravnateljice uprava pri Ministarstvu, predsjednici vijeća propisanih posebnim zakonima te predsjednice kulturnih vijeća pri Ministarstvu. Sve članove i članice radne skupine, osim dvoje (Hrvatsko audiovizualno vijeće, Vijeće za elektroničke medije), na njihove pozicije imenuje ministrica kulture što je značilo da je članstvo u tijelu zaduženom za koncipiranje strateškog razvoja sektora rezervirano isključivo za one koji već pripadaju institucionalnoj strukturi odlučivanja pod kontrolom Ministarstva kulture i medija. 

Izradu Nacionalnog Plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. do 2027. godine zainteresirana javnost mogla je pratiti jedino putem objava na internetskoj stranici Ministarstva. 

Tako u svibnju 2022. saznajemo da je održan konzultativni sastanak povodom izrade Smjernica medijskog razvoja u okviru Nacionalnog plana, kojem su na poziv Ministarstva prisustvovali predstavnici Hrvatskog novinarskog društva, Sindikata novinara Hrvatske, Fakulteta političkih znanosti i Televizije Student, Pravnog fakulteta, Hrvatske udruge radija i novina, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, Nacionalne udruge televizija, Hrvatske udruge digitalnih izdavača, Hrvatske udruge poslodavaca, HRT-a, HINA-e, Nove TV, a na drugom sastanku u srpnju pridružili su im se predstavnici Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

U srpnju 2022. Ministarstvo izrađuje online obrazac putem kojeg zainteresirana javnost može komentirati predložene posebne ciljeve i mjere te predlagati aktivnosti i pokazatelje za praćenje posebnih ciljeva i mjera. Isprva su se obrasci zaprimali do 12. rujna (uz najavljeno otvaranje službenog e-savjetovanja u listopadu), no 21. rujna objavljen je dugoočekivani “Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj” te je rok za dostavu komentara produljen do 10. listopada. 

Krajem rujna 2022. predstavljeni su rezultati studije “Kulturne i kreativne industrije u RH prije i nakon Covida” koju je na inicijativu Ministarstva i stručne službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja izradio Ekonomski institut Zagreb, a početkom listopada 2022. i Analiza medijskog sektora u Republici Hrvatskoj. U izradi Analize sudjelovao je niz neimenovanih stručnjaka iz područja medijskog sektora, a Ministarstvo je posebno zahvalilo prije spomenutoj konzultativnoj radnoj skupini u koju je, iz samo Ministarstvu znanih razloga, ubrojilo i predstavnike neprofitnih medija.

I potom – ništa.

U ožujku 2023, kada je već posve jasno da Nacionalni plan neće obuhvatiti 2022. godinu, održani su sastanci stručne radne skupine i savjetodavne skupine za medije gdje je načelnik Sektora za strateško planiranje i analitiku Dinko Klarić kratko predstavio rezultate savjetovanja putem online obrasca koje zainteresirana javnost koja je u tom savjetovanju sudjelovala nikada nije vidjela. U srpnju 2023. održano je za javnost zatvoreno događanje u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici gdje saznajemo da pet poglavlja koja je Klarić predstavio ne odstupaju suviše od Nacrta koji je objavljen prije godinu dana.

Nacionalni plan razvoja kulture i medija akt je strateškog planiranja kojim se podupire provedba Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, gdje su kultura i mediji smješteni primarno u područje gospodarstva te im je jasno ocrtano mjesto koje je administracija namijenila ovom raznovrsnom, bogatom, potentnom i kritički nastrojenom području: tržište, komercijalizacija, komodifikacija, kvantiteta. 

U ponedjeljak 18. rujna 2023. objavljeno je e-savjetovanje o Nacrtu prijedloga Plana te Nacrtu prijedloga Akcijskog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2024. godine.

Savjetovanje je otvoreno do 18. listopada.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Ekosustavima uključive kulture koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Tradicionalni ili klasični kulturni centri nastali su u svrhu demokratizacije kulture – razvoja lokalne kulture, individualnog i kolektivnog stvaralaštva i konzumacije kulture usmjerene ka jačanju lokalne zajednice i unapređenju kvalitete života pojedinca. Društveno-kulturni centri kao noviji oblici centara, decentralizaciju vide primarno kroz paradigmu kulturne demokracije čija je temeljna svrha osigurati da svi imaju ne samo pristup kulturi i njenim sadržajima, nego da mogu aktivno sudjelovati u kulturi i kulturno-umjetnički se izražavati. 

Smjernice za javne politike obuhvaćaju šest područja i za svako od njih otvoreno je javno savjetovanje sa zainteresiranom širom javnosti.

Smjernica za razvoj financiranja i diversifikacije sredstava fokusirana je na društveno-kulturne centre koji primjenjuju sudioničko upravljanje te predlaže stvaranje poticajnog okruženja za njihov održivi razvoj, unapređenje institucionalne, infrastrukturne i programske potpore te unapređenje kapaciteta aktera uključenih u takav tip upravljanja. Ovdje možete pronaći obrazac za sudjelovanje u savjetovanju.

Smjernica za razvoj kulturnih i društveno-kulturnih centara u zajednici usredotočena je na razvoj zajednice i pravo na kulturu, sudjelovanje u kulturi, kulturnu raznolikost i socijalnu inkluzivnost te predlaže, među ostalim, da se lokalna zajednica uključi u razvoj, provedbu i evaluaciju lokalnih kulturnih politika te u rad (upravljanje i programiranje) kulturnih i društvenokulturnih centara kroz osnivanje različitih tijela (programskih, savjetodavnih, upravljačkih i slično). Ovdje možete pronaći obrazac za sudjelovanje u savjetovanju.

Smjernica za razvoj lokalne kulturne infrastrukture i korištenje prostornih resursa kulturne baštine zalaže se za evidenciju i inventarizaciju prostorne infrastrukture za kulturnu namjenu mješovitog tipa (ciljano za društveno-kulturne centre) i objekata kulturne baštine, a predlaže uređenje imovinsko-pravnog statusa tih prostora, unapređenje sustava izrade planova i programa korištenja i upravljanja tom infrastrukturom, prilagodbu postojećih zakona i procedura upravljanja prostorom i kulturnim dobrima, te prenamjenu i revitalizaciju zapuštenih objekata kulturne baštine koja neće odgovarati samo na potrebe turizma i komercijalnih djelatnosti. Ovdje možete pronaći obrazac za sudjelovanje u savjetovanju.

Smjernica za razvoj centara u manjim zajednicama zalaže se, prvenstveno, za mapiranje i istraživanje domova kulture i njihovih resursa u manjim sredinama, ulaganje u održavanje i budući održivi razvoj postojećih kulturnih i društveno-kulturnih centara te prepoznavanje njihove važnosti od strane regionalnih i lokalnih kulturnih politika te otvaranje posebnih linija financiranja za te potrebe, kao i provoditi međusektorsku suradnju javnih politika u području održavanja i razvoja kulturnih centara u manjim sredinama. Ovdje možete pronaći obrazac za sudjelovanje u savjetovanju.

Smjernica za unapređenje policy i zakonodavnog okvira za društveno-kulturne centre predlaže stvaranje poticajnog normativnog okruženja za razvoj DKC-a, prepoznavanje uloge DKC-a kao vitalnih stupova kulturnog, umjetničkog i društvenog života lokalne zajednice, unapređenje institucionalnog statusa DKC-a na nacionalnoj razini te jačanje kapaciteta civilnih i javnih aktera za civilno-javna partnerstva. Ovdje možete pronaći obrazac za sudjelovanje u savjetovanju.

Smjernica za razvoj zelene komponente u društveno-kulturnim centrima predlaže, među ostalim, osiguranje sredstava za energetsku obnovu zgrada i podizanje kapaciteta civilnih i društvenih aktera za razumijevanje i uključivanje u te, u hrvatskom okruženju relativno nove teme. Ovdje možete pronaći obrazac za sudjelovanje u savjetovanju. 

Javno online savjetovanje otvoreno je do 15. rujna.

Godina 2020. bila je ključna za razvoj lokalnih kulturno-infrastrukturnih priča u nekoliko gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Nakon dvije godine provođenja projekta u sklopu natječaja Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi (Europski socijalni fond, ESF), u Hvaru se etablirala Fabrika 35 kao mali multifunkcionalni društveno-kulturni centar, prostor u vlasništvu Grada koji vodi udruga PlatForma Hvar. Nakon digitalizacije kina u Svetom Filipu i Jakovu, prostor koji se sastoji od unutarnjeg (497 m2) i dvorišnog prostora (134 m2) te dnevnog boravka, preobražen je u društveno-kulturni centar kojim se sudionički upravlja. Prostor društveno-kulturnog centra FUNK nalazi se u jednom od objekata bivše vojarne čiji je vlasnik Grad Koprivnica, a kojim upravlja savez udruga Forum udruga nezavisne kulture kao partner Gradu na dva ESF projekta. 

Tako je proveden i projekt ZadrugArt u Zadru koji se pitanjem neadekvatnih uvjeta rada nezavisne kulture scene bavio kroz ideju uvođenja modela sudioničkog upravljanja u planiranju i upravljanju Centrom za mlade, čija je rekonstrukcija započela u veljači 2020. godine. “U svjetlu trajno privremenog karaktera (rijetkih) prostora koje scena nastanjuje, kao potencijalno rješenje navješćuje se dugoočekivani objekt koji je u projekcijama gradskih vlastodržaca prije više od desetljeća ponio naziv Centra za mlade. Najavljen još davne 2007. godine kao svojevrsna kompenzacija za bivši Omladinski dom – kasnije preimenovan u Dom hrvatske mladeži – koji je tada ustupljen Sveučilištu, ovaj objekt s vremenom se u percepciji lokalne zajednice prometnuo u simbol lažnih obećanja i nepromjenjive naravi vladajućih struktura koje nikad nisu pokazale dovoljno sluha i razumijevanja za stvarne potrebe aktera nezavisne scene, ali i šireg civilnog društva”, istaknuo je 2020. Hrvoje Pašalić u tekstu temata o sudioničkom upravljanju u kulturi u Republici Hrvatskoj.

Otada do danas, točnije do srpnja 2022. godine, postojale su naznake da bi se budućim Centrom moglo upravljati sudionički odnosno da će nova ustanova u kulturi koju Grad planira biti osnovana na principima dijeljenih ovlasti i odgovornosti između vlasnika prostora i civilne scene. Realizacija Centra odvijala se u dvama paralelnim procesima izgradnje objekta na zadarskoj Voštarnici te na izgradnji odnosa, komunikacije, suradnje i partnerstva između samih civilnih aktera, a potom između civilnih i javnih partnera. U sklopu programa proslave Dana grada Zadra 17. listopada 2020. predstavljene su Smjernice za uspostavu sudioničkog upravljanja Centrom koje je izradio autorski tim u sastavu Ana Žuvela, Željka Tonković i Krešimir Krolo na temelju radionica i rasprava, opsežno provedenog kvalitativnog istraživanja u kojem je sudjelovala 61 osoba iz 56 različitih udruga i organizacija te rezultata anketnog istraživanja u kojem je sudjelovalo preko 2000 ispitanika – učenika i učenica srednjih škola na području grada Zadra, studenata i studentica Sveučilišta u Zadru te mladih Zadrana i Zadranki.

Predložena su dva modela upravljanja, hibridizacija i proširena suradnja, kao modeli koji odgovaraju postavkama lokalne kulturne politike te mogućnostima, potrebama i aspiracijama lokalnih kulturnih aktera. Model hibridizacije odnosi se na zajedničko osnivanje javne ustanove od strane civilnog i javnog sektora čime se formira civilno-javno partnerstvo. Model proširene suradnje podrazumijeva ciljano davanje javne infrastrukture na korištenje organizacijama civilnog društva na određeno vrijeme i bez naknade. U lipnju 2021. iz Grada je najavljeno otvaranje Centra u rujnu, u prosincu iste godine najavljeno je otvaranje za proljeće 2022, da bi u lipnju 2022. objekt bio gotovo pri kraju te je najavljeno useljenje do kraja godine. “Od projekta ZadrugArt je prošlo neko vrijeme, no nismo zanemarili odnose s civilnim udrugama već smo konstantno s predstavnicima udruga održavali sastanke kako bi osluškivali njihove potrebe. Ipak, sada takve sastanke i dogovore moramo intenzivirati kako bi vidjeli što im je sve potrebno za rad”, rekla je pročelnica Odjela za kulturu i sport Dina Bušić u lipnju.

Nekoliko dana poslije postaje jasno koji je model odabrala gradska uprava. Usred turističke sezone, 12. srpnja, Grad Zadar otvara e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Odluke o osnivanju Javne ustanove Centar za umjetnost, kulturu i mlade, s rokom od 30 dana. Prema Nacrtu, novu će ustanovu samostalno osnovati Grad Zadar, a njome će upravljati Upravno vijeće od 5 članova koje će imenovati predstavničko tijelo osnivača. U obrazloženju Nacrta Odluke ističe se ključni razlog za osnivanje ustanove: “ojačavanje kapaciteta na području kulture mladih i za mlade te ojačavanje suradnje javnog i civilnog sektora, koji se bave kulturom za mlade te pružanje prostorne, projektne i programske platforme za razvoj iste”. Ukratko, u prijedlogu Odluke nema spomena civilnog sektora u području suvremene kulture i umjetnosti, sudioničkog upravljanja, dvogodišnjeg procesa u kojem se zajedno s civilnom scenom razvijao model upravljanja i korištenja prostora niti stručnih i znanstvenih analiza i članaka koji su proizašli iz tog procesa. 

S obzirom da se radilo o procesu koji je iniciran odozgo, ovakav razvoj situacije i nije veliko iznenađenje. Model koji je odabrala gradska uprava civilni će sektor svesti na korisnike prostora, a koliki će biti njihov upliv u upravljanje prostorom, ovisit će isključivo o snazi i povezanosti civilnih aktera.

Republika Hrvatska ima povijest zajedničkih prostora, omladinskih klubova i društvenih domova, u kojima je živjela alternativna kultura, prostora koje je njihovim korištenjem proizvodila lokalna zajednica, prostora opuštanja i rada, zabave i važnosti, prostora u kojima su građani dijelili slobodno vrijeme, a nisu nužno plaćali ulaznicu za to. Danas, po nestanku svih tih prostora društvenosti, novi se tek trebaju osmisliti, prilagoditi svakoj lokalnoj zajednici, njenim potrebama i zajedničkim problemima. 

Povijest razvoja nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj u posljednjih dvadeset pet godina usko je vezana uz borbe za prostore djelovanja organizacija, inicijativa, kolektiva i pojedinaca na njoj. Devedesetih godina prošlog stoljeća, s promjenom političke i društvene paradigme, promijenio se i odnos prema kulturnoj sferi. U nacionalističkom ključu prevrednovanja više nije bilo mjesta za takozvanu urbanu, alternativnu, kritičku ili nezavisnu kulturu, pa tako ni za prostore koji su osnaživali njihovu proizvodnju i prezentaciju. Nestali su klubovi i društveni, omladinski centri, umjetnički prostori, javni i zajednički prostori koji su bili preduvjet razvoju i opstanku te kulture. Devedesete su za većinu kulturnih aktera u pogledu prostora označavale neprestano dislociranje, premještanje, snalaženje, skvotiranje. 

No, čak i u tim uvjetima nastajala su mjesta i rađale se inicijative koje u današnjem kulturnom imaginariju igraju važnu ulogu prethodnika: Art radionica Lazareti (1988), kulturno-umjetnički centar Lamparna u Labinu (1993), Baraka u Kutini (1996), skvotirani su Kuglana u Zagrebu (1994), splitski Dom mladih (1994), vojarna Karlo Rojc u Puli (1997). Posljednja godina desetljeća izrazito je važna za formiranje i jačanje nezavisne scene u glavnom gradu. Te je 1999. nekadašnja tvornica benzinskih crpki Jedinstvo “osvojena” akcijom nakon koje svoje klubove tamo otvaraju Autonomna tvornica kulture (Attack) i Udruženje za razvoj kulture (URK) odnosno Močvara. Uz njih počinje djelovati i Parainstitut Indoš te je prvi put osiguran prostor koji će u Zagrebu, ali i šire, biti prepoznat kao prostor urbane i nezavisne kulturne scene. 

Gotovo se sve organizacije nezavisne kulture u Hrvatskoj u manjoj ili većoj mjeri susreću se s problemom nedostatka prostora za proizvodnju i prezentaciju svog rada. Stoga je radi ukazivanja na te potrebe, ali i koristi koje oživljavanje neiskorištenih prostora s novom namjenom može donijeti životu lokalne zajednice, u Hrvatskoj aktivno više zagovaračkih platformi i inicijativa. Sredinom 2014. godine Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva objavila je poziv za financiranje društveno-kulturnih centara iz strukturnih fondova EU na koji su se mogli prijaviti gradovi u Republici Hrvatskoj koji žele sudjelovati u procesu zajedničkog rada s organizacijama civilnoga društva i građanima. Među incijativama koje su dobile potporu Zaklade najvidljiviji su Savez udruga Rojc iz Pule, karlovačka KAoperativa, riječka Molekula, Platforma Doma mladih u Splitu te čakovečka Platforma za Društveni centar.

U posljednjih nekoliko godina ideja društveno-kulturnih centara počela je dobivati na vidljivosti. Društveno-kulturni centri predstavljaju novi oblik kulturnih institucija koji povezuju umjetničko i kulturno sa širim civilno-društvenim djelovanjem, radi se o prostorima u kojima se odvijaju programi načelno neprofitnog karaktera, prostorima u kojima zajednica stvara i konzumira programe kritičkih i refleksivnih praksi suvremene umjetnosti i kulture, prostorima društvenog aktivizma te ekonomskih djelatnosti usmjerenih zajednici i zajedničkom. Model upravljanja koji zagovaraju organizacije, nositeljice aktivnosti budućih društveno-kulturnih centara, jest civilno-javno partnerstvo, specifično prvenstveno po tome što je ravnopravno suodlučivanje i upravljanje – institucionalizirano. Na temelju takvog modela, godine 2008. potpisan je ugovor o osnivanju javne neprofitne ustanove Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade – Pogon između Saveza udruga Operacija grad i Grada Zagreba što Pogon čini prvom takvom javnom institucijom u kulturi u Hrvatskoj i široj regiji, koja je postavila primjerenije zakonodavne okvire za stvaranje centara i u drugim gradovima.

Kao što je na konferenciji Otvoreni grad – prema Interkulturnom društvenom centru u listopadu u staroj vojnoj bolnici u Vlaškoj 87 najavila Anastazija Magaš-Mesić iz Ministarstva kulture, Ministarstvo će u ožujku 2017 raspisati natječaj pod nazivom Kultura u centru za potporu razvoju javno-civilnog partnerstva. Prije toga, otvoreno je javno savjetovanje o nacrtu poziva. Cilj poziva je razvoj dobrog upravljanja u kulturi jačanjem suradnje javnog i civilnog sektora. Prilikom prijave obavezno je partnerstvo civilnog i javnog sektora, a prijavitelji i partneri moraju biti organizacije civilnog društva (udruge iz područja kulture i umjetnosti, umjetničke organizacije), jedinice lokalne i regionalne samouprave te javne ustanove u kulturi kojima su osnivači jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Ovim će se pozivom financirati aktivnosti poput obrazovanja i profesionalnog usavršavanja, zagovaračkih aktivnosti i kampanja, implementacije participativnih praksi u postojeće centre za kulturu te razvoj društveno-kulturnih centara kao novonastajućih oblika suradnje javnog i civilnog sektora, produkcije kulturnih i umjetničkih programa u društveno-kulturnim centrima, kao i programa koje centri za kulturu suradnički realiziraju s OCD-ima, razmjene znanja iz područja participativnog upravljanja u kulturi među društveno-kulturnim centrima, centrima za kulturu i drugim ustanovama u kulturi, te adaptacija prostora i opremanje, ako su jasno povezani s ostalim projektnim aktivnostima.

Projekti koji izravno ne doprinose broju lokalnih organizacija civilnog društva koje sudjeluju u aktivnostima neće se smatrati prihvatljivima za financiranje. Financiranje je osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF) i Državnog proračuna Republike Hrvatske. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje projekata iznosi 550 000 kuna, a najviši 2 500 000 kuna. Savjetovanje je otvoreno do 13. siječnja, a izvješće o provedenom savjetovanju očekuje se 13. veljače. 

Vezano uz temu i organizacije koje još nisu formalizirale svoje djelovanje u zagovaračku platformu iz koje mogu nastupiti prema lokalnim vlastima, Mahatat for Contemporary Art, multikulturalna mobilna umjetnička inicijativa osnovana 2011. u Egiptu, objavila je priručnik za transformaciju napuštenih prostora putem umjetnosti. Priručnik predstavlja različite alate koji mogu pomoći umjetnicima i kulturnim radnicima u mapiranju napuštenih prostora, planiranju i osmišljavanju site-specific umjetničkih radova i intervencija, te pristupu i uključivanju zajednice. Kao primjeri dobre prakse predstavljeni su umjetnička instalacija Abandoned Comics i festival Al Fan Midan (Umjetnost je trg) iz Kaira te od međunarodnih primjera aerodrom Tempelhof u Berlinu.

Prema prijedlogu Pravilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi, Ministarstvo kulture više neće financirati višegodišnje kulturne programe i projekte. Takva je namjera vidljiva iz brisanja dijelova članaka 3. i 5. koji su propisivali mogućnost prijavljivanja za trogodišnje financiranje udrugama, umjetničkim organizacijama i ustanovama koje imaju donesen strateški plan. Trogodišnje financiranje uvedeno je Pravilnikom iz 2012. godine, nakon dugotrajnog zalaganja organizacija, profesionalaca i stručnjaka iz područja kulture, a radi osiguravanja stabilnosti i održivosti programa.

Prve su trogodišnje potpore dodijeljene 2013. godine za 12 programa inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi, 9 muzejsko-galerijskih djelatnosti, 7 vizualnih umjetnosti, 46 programa arheološke baštine, 2 programa profesionalnih kazališta, 12 digitalizacije, 14 arhivske djelatnosti, 8 programa nematerijalnih kulturnih dobara i 70 programa zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima, dakle sveukupno 180 programa. Tim više od Ministarstva bi trebalo očekivati, u skladu s boljom upravljačkom praksom i demokratskom procedurom, da je javnosti prije odluke o ukidanju trogodišnjih potpora predočena analiza dosadašnjeg financiranja, njegovi prednosti i nedostaci te obrazloženje o ukidanju.

U nacrtu novog Pravilnika nema ni medija. Naime, izmjenama Pravilnika iz 2013. omogućeno je osnivanje stručnih povjerenstava za područja suvremene umjetnosti, kulture, kreativnih industrija i medija, a za koja područja ministar kulture može utvrditi posebne kriterije za vrednovanje programa, poštujući specifičnosti tih područja, nakon provedenoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Ubrzo je po donošenju Pravilnika 2013. osnovano Stručno povjerenstvo za neprofitne medije koje je do jednostrane ministrove odluke o ukidanju u siječnju 2016. ocijenivalo prijave i dodijeljivalo sredstva neprofitnim medijima. U novom nacrtu Pravilnika, riječ “medija” je izbačena, u skladu s konstatacijom ministra Hasanbegovića da je vezanje medija uz Ministarstvo kulture – zabluda.

Državni proračun za 2016. godinu pokazao je da su sredstva za poticanje medijske djelatnosti potpuno izbačena iz budžeta Ministarstva kulture, a lutrijska sredstva u razdjelu ministarstva, dosad namijenjena poticanju neprofitnih medija, usmjerena su na književno izdavaštvo. Logičan je slijed donošenje Pravilnika koji će iz javnih potreba u kulturi u potpunosti ukloniti medije. Na sjednici saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije početkom veljače 2016, ministar je istaknuo kako je njegovo “načelno stajalište da nema potrebe za nastavkom novčanog podupiranja bilo kojeg neprofitnog medija putem medijske politike Ministarstva kulture. Ukoliko Vlada utvrdi da je to potrebno, postoje drugi resori i modaliteti”. 

O kojim se resorima radi moguće je nagoviješteno izmjenom članka 4. Pravilnika. Tamo je predloženo da se programi koji se odnose na knjigu i nakladništvo fizičkih i pravnih osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost prethodno prijavljuju, umjesto Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, novom nadležnom tijelu – Ministarstvu financija.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Pravilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi otvoreno je do 22. svibnja.

Sudionici rasprave upozorili su da se kroz prijedlog izmjena Zakona o strancima provlači niz mjera kojima se kriminalizira pomaganje, čak i iz humanitarnih razloga, osobama u neregularnom statusu. Ocijenili su i da se predviđenim novčanim sankcijama dodatno obeshrabruje solidarnost među ljudima. Zakonski akti moraju ići u smjeru sprečavanja ksenofobije i rasizma, a ne ih poticati, smatraju predstavnici Centra za mirovne studije, a prenosi Hina.  

Pomaganje osobama u nereguliranom statusu, kad je iz humanitarnih razloga, ne smije biti kažnjivo, rekla je Vanja Bakalović iz CMS-a i napomenula da su na teritoriju Hrvatske česte situacije u kojima ljudi zbog nemogućnosti povratka u zemlju porijekla ostaju živjeti tu u nereguliranom statusu. “Pomaganje ljudima iz humanitarnih razloga koji zbog nepoznavanja jezika ili pravnog sustava nisu zatražili međunarodnu zaštitu, predstavlja protupravni temelj za kažnjavanje”, rekla je Bakalović i ocijenila da u tim slučajevima treba osloboditi građane prekršajne i druge odgovornosti.

Istaknula je i da bi se nedopuštanjem saslušanja stranaca pri donošenju rješenja o odobrenju ili odbijanju ulaska i o protjerivanju, kršilo prava osoba koje traže međunarodnu zaštitu jer se postavlja pitanje kako će se uopće utvrditi potreba za pružanjem međunarodne zaštite ako se osobu o njoj ne ispita. “Takvo zakonsko rješenje je u suprotnosti s načelom zabrane vraćanja koje je zaštićeno Ustavom. Onemogućavanje saslušanja stranca suprotno je stečevini Hrvatske i EU, a time se daju i prevelike diskrecijske ovlasti MUP-u koji odlučuje o ulascima stranaca”, kazala je.

Upozorila je i da je jedna od osnova za oduzimanje slobode (detenciju) stranca to što ne posjeduje dovoljno financijskih sredstava ili nema osiguran smještaj u Hrvatskoj, što bi prema prijedlogu zakona, trebalo upućivati na rizik izbjegavanja obveze napuštanja europskog gospodarskog prostora. “Nedostatak financijskih sredstava i smještaja po prirodi stvari ne predstavlja okolnost koja ukazuje na postojanje takvog rizika”, rekla je Bakalović i upozorila da su moguće zlouporabe te mjere.

Pomoćnica ministra unutarnjih poslova Lidija Pelivan Stipetić rekla je da su uvažili prijedlog Centra za mirovne studije i da pomaganje strancima u nezakonitom ulasku, boravku i kretanju po Hrvatskoj u slučaju humanitarnog pomaganja neće biti kažnjivo. “Pomaganje koje je počinjeno iz humanitarnih razloga ne smatra se pomaganjem – spašavanje života, sprječavanje ozljeđivanja i pružanje hitne medicinske pomoći. Ako to nije jedan od ta tri razloga, a pružili ste strancu smještaj – ukoliko vas uhvate možete biti kažnjeni za pomaganje, bilo da se radi o osiguranju smještaja ili prijevozu stranca”, dodala je.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima na javnom je savjetovanju do 22. travnja.

Rasprava će se održati kroz dva panela. Raspravu će u 11 sati otvoriti Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije i Vlaho Orepić, ministar unutarnjih poslova (očekuje se potvrda). U prvom panelu od 11.15 do 12.45 sati sudjeluju Vanja Bakalović iz Centra za mirovne studije, Mario Krešić, zamjenik Pučke pravobraniteljice, Drago Župarić iz Inistituta za migracije i narodnosti, Zlatko Sokolar, načelnik Uprave za granicu Ministarstva unutarnjih poslova, kao i Vedrana Baričević iz Centra za istraživanje etičnosti, državljanstva i migracija osvrnut će se na predložene izmjene Zakona o strancima, a koje se odnose na kriminalizaciju solidarnosti, detenciju i postupke povratka. 

Kroz predložene izmjene provlači se niz mjera kojima se kriminalizira pomaganje, čak i iz humanitarnih razloga, osobama u neregularnom statusu i kroz novčane sankcije dodatno obeshrabruje solidarnost među građanima. Naime, zakonski akti moraju ići u smjeru sprečavanja ksenofobije i rasizma, a ne ih poticati. 

Bitan aspekt predloženih izmjena odnosi se i na migrantski rad, odnosno uvjete koje Hrvatska nudi stranim radnicima, a kojima će raspravljati Dženana Kalamujić, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Ana Miličević Pezelj, Savez samostalnih sindikata Hrvatske te Mario Iveković iz Novog sindikata u drugom panelu od 13 do 14 sati.

Održano je osam sastanaka radne skupine za raspravu o novoj medijskoj politici, a šest ih je bilo otvoreno za javnost. Usporedno je konstituirano sedam tematskih radnih skupina (Hina, HRT, javne potpore novinarskom i autorskom radu, medijsko obrazovanje i zaštita djece u medijima, lokalni i regionalni mediji, pravna i regulacijska pitanja te neprofitni mediji) u koje se mogao prijaviti bilo tko zainteresiran.

Na službenim stranicama Ministarstva trenutno su dostupni izvještaji s uvodnog sastanka te rasprava o Hini, HRT-u i komercijalnim tiskanim i internetskim medijima. Na istom mjesto nalaze se radni materijali, dijelovi nacionalnog izvještaja o medijima koji su bili polazna točka rasprava u Hrvatskom novinarskom društvu.

Ministarstvo smo upitali kako će izgledati daljni proces, s obzirom na najavljene javne rasprave u drugim gradovima i javno internetsko savjetovanje, te kada možemo očekivati objavljivanje preostalih izvještaja. “Završivši prvu etapu rasprave Ministarstvo na temelju prilogu sudionica i sudionika upravo priprema set prijedloga za novu medijsku politiku, koji bi se u široj (pa i internetskoj) javnoj raspravi trebao naći na jesen. Izvještaji sa svih otvorenih sastanaka i tribina održanih u sklopu prve etape javne rasprave bit će do tada dostupni na stranicama Ministarstva”, službeni je odgovor Ministarstva kulture.

Također, u odgovoru je napomenuto da je Ministarstvo organiziralo tribine o novoj medijskoj politici i u Osijeku i Rijeci, no obavijest o njihovom održavanju ili izvještaje s tribina nigdje nismo pronašli, kao što nam iz Ministarstva nikada nisu poslali odgovor na upit gdje bismo takve informacije mogli pronaći.

Zbog tisuća migranata koji riskiraju svoje živote kako bi prešli Sredozemno more, Europska komisija je sredinom svibnja utvrdila hitne mjere radi spriječavanja daljnjih gubitaka ljudskih života. Mjere uključuju utrostručavanje kapaciteta i sredstava za operacije Triton i Poseidon agencije Frontex u 2015. i 2016. te pokretanje operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike u Sredozemlju s ciljem razbijanja mreža trgovaca ljudima i suzbijanja krijumčarenja ljudima.

Također, mjere su predvidjele mobilizaciju sustava za izvanredne situacije kako bi se pomoglo državama članicama koje se suočavaju s iznenadnim priljevom migranata te prijedlog sustava za preseljavanje širom EU-a kojim će se osigurati 20 000 mjesta raspoređenih u svim državama članicama. Do kraja 2015. trebalo bi donijeti prijedlog za trajni zajednički sustav EU-a za premještaj u izvanrednim situacijama zbog masivnog priljeva. U trenutačnim okolnostima Komisija smatra da samo Italija i Grčka ispunjavaju kriterije za aktiviranje tih mjera te predlaže premještanje ukupno 40 000 podnositelja zahtjeva kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita (24 000 iz Italije i 16 000 iz Grčke). 

Talijanski premijer Matteo Renzi zaprijetio je u nedjelju “planom B” koji bi “naštetio Europi” ne dobije li Italija veću potporu Bruxellesa za zbrinjavanje migranata koji se iskrcavaju u Italiji i Grčkoj, prenosi Hina. Renzi smatra da je raspodjela samo 24 000 ljudi – provokacija, a UN-ov visoki povjerenik za ljudska prava Zeid Raiad al-Husein u ponedjeljak je ocijenio da Europska unija ima mogućnosti primiti milijun izbjeglica.

Kao “četiri stupa novog europskog migracijskog programa” određeni su smanjivanje motivacije za nezakonitu migraciju i upravljanje granicama, pri kojima je istaknuto jačanje uloge i kapaciteta Frontexa, potom osmišljavanje čvrste zajedničke politike azila (sustavna identifikacija, uzimanje otisaka prstiju, jačanje odredaba o sigurnim zemljama) te donošenje nove politike o zakonitim migracijama. Slijedom posljednjeg stupa, Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje kako bi se sakupila mišljenja i ideje o nizu problema koji se odnose na gospodarske migracije, ali i o novom pristupu zakonitoj migraciji, te kako bi se preispitala Direktiva o plavoj karti EU-a. U savjetovanju možete sudjelovati na hrvatskom jeziku do 21. kolovoza. 

Uz sve goruće probleme s kojima se susreću migranti koji uspiju sigurno stići na privremeno odredište, poput dugačkog i neizvjesnog procesa dobivanja azila, institucionalnog rasizma, nemogućnosti zapošljavanja, medijske reprezentacije izbjeglica, nerješavanja pravnog statusa, manjkavih politika učenja jezika za strance, napuštanja zemlje bez dokumenta i nelegalnog prelaženja granica te policijske brutalnosti, Europska komisija je pokrenula javno savjetovanje o pitanjima prihvata i mobilnosti visokokvalificiranih migranata i članova njihovih obitelji s ciljem da EU “postane atraktivnije odredište za radnike s talentima i vještinama”. Prioriteti su jasni. Umjesto prava na slobodu kretanja, na mobilnost i migraciju gleda se isključivo s ekonomskog gledišta pri čemu su roba i kapital zaštićeniji od sloboda zajamčenih – ljudima.

Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012. do 2013. izrađen je na temelju održanih javnih savjetovanja, rasprava na sjednicama Savjeta inicijative te očitovanja pristiglih od tijela državne uprave. U rujnu 2013. Vlada je usvojila prvo izvješće o napretku u provedbi Akcijskog plana.

S namjerom da se u postupak izrade Akcijskog plana ponovno ravnopravno uključe građani i civilno društvo, otvoreno je javno savjetovanje o nacrtu Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. 

Javno savjetovanje je otvoreno do 18. travnja, a ovdje možete preuzeti obrazac.

Izvor: UZUVRH