Umjetnici i umjetnički kolektivi iz cijelog svijeta mogu sudjelovati prijavom triju radova nastalih unutar posljednje tri godine. Razmatrat će se isključivo prijave podnesene putem interneta.

Prijavljeni radovi trebaju biti tematski usklađeni sa središnjom temom Traces of Grace (Tragovi milosti) te prvenstveno izrađeni u mediju tekstila ili u mediju koji se na tekstil referira putem materijala, tehnike ili koncepta.

Bijenale tekstilne umjetnosti BIEN snosi troškove povezane s predstavljanjem izložbe, uključujući osiguranje, promociju, medijsku popraćenost, pretpremijere, raspakiravanje i ponovno pakiranje umjetničkih djela te dodatne troškove postava.

Bijenale tekstilne umjetnosti BIEN dodijelit će jednom odabranom umjetniku (ili umjetničkom kolektivu s najviše dva člana) rezidenciju u Kranju u trajanju do četiri tjedna tijekom 2028. ili 2029. godine, uz pokrivanje putnih troškova, smještaja, dnevnica i troškova produkcije.

Za studente i umjetnike ugroženog statusa oslobođeno je plaćanje kotizacije.

Više detalja pročitajte ovdje.

Rok za prijavu je 21. prosinca.

U projektu House Opera – Electric Nights umjesto orkestra ritam vode house beatovi, umjesto klasične partiturne strukture dolaze slojeviti elektronički aranžmani, a tradicionalni zbor zamjenjuju rezani, petljani i transformirani vokali. Rezultat je opera u tri čina koja spaja opernu dramaturgiju s jezikom house glazbe i klupske kulture. Iza projekta stoji autor koji djeluje pod umjetničkim imenom cnc, a koji plesni podij vidi kao jedan od rijetkih suvremenih prostora kolektivnog iskustva.

Kako se glazbena produkcija bliži kraju, otvoreno je novo poglavlje projekta – oblikovanje njegova vizualnog identiteta. Zato je raspisan međunarodni poziv umjetnicima, ilustratorima, dizajnerima i vizualnim autorima svih disciplina da predlože rješenje za naslovnicu albuma te širi vizualni sustav koji će pratiti projekt kroz digitalna izdanja, tiskane materijale i scenske projekcije.

Odabrani autor ili autorica primit će honorar od 400 eura, zadržati puna autorska prava na svoj rad te postati dio službenog predstavljanja albuma, medijske kampanje i svih budućih izložbenih aktivnosti vezanih uz projekt.

Prijave će ocjenjivati stručni žiri koji čine Maja Šimić, Leonarda Kurtov i Kristina Banden, a vrednovanje se vrši prema kriterijima konceptualne snage, originalnosti i kvalitete izvedbe.

Prijave se vrše putem linka.

Natječaj je otvoren do 31. srpnja.

A) Priprema premijerne predstave (umjetnička organizacija u koprodukciji sa Scenom Ribnjak)
B) Dvogodišnja rezidencija (umjetničke organizacije i udruge)
C) Jednogodišnja rezidencija (umjetničke organizacije i udruge)
D) Polugodišnja rezidencija (samostalni i nezavisni umjetnici_e)
E) Gostovanja (umjetničke organizacije, udruge, umjetnici i umjetnice)

Neki od ciljeva javnog poziva su osnaživanje izvaninstitucionalne izvedbene scene i osiguravanje stabilnosti u planiranju prostornih kapaciteta umjetnicima, kao i oblikovanje repertoara Scene Ribnjak kao novog prostora koji okuplja raznolikost umjetničkih estetika, tema i generacija te stvara zajednicu umjetnika i umjetnica koji se međusobno povezuju.

Obavezna dokumentacija:

• ispunjeni online obrazac prijave, dostupan ovdje
• potvrdu o članstvu u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika ili strukovnoj udruzi (za umjetnike_ce) ili izvadak iz registra neprofitnih organizacija (za udruge i umjetničke organizacije)
• fotografije i snimka programa (samo za gostujuće programe)

Neobavezna dokumentacija:

• fotografije, linkovi, snimke ili druga dokumentacija za prezentiranje prijavljenih programa

Za pitanja oko poziva slobodno kontaktirajte e-mail scenaribnjak.cmr@gmail.com do 15. kolovoza.

Više detalja o pozivu možete pronaći na ovoj poveznici.

Rok za podnošenje prijava je 23. kolovoza u 23:59 sati.

Novoosmišljeni program pandan je festivalskoj Izložbi zvuka, koja se specijalizirala za zvučnu umjetnost manje koncertnog karaktera, dok program Čuješ?! Drugačije uzima u obzir samo nastupe i performanse autorske glazbe uživo, omogućavajući lokalnim glazbenicima direktnu prijavu za nastup koji će se održati 23. studenog u prostoru kluba Attack.

Prijave su otvorene svim avangardnim, eksperimentalnim i subverzivnim glazbenim projektima, a za sudjelovanje je bitna nekonvencionalnost neovisno o žanru.

Više informacija o natječaju možete pronaći ovdje. Prijaviti se možete putem online obrasca do subote, 11. studenog u 16 sati.

KUF se petu godinu za redom održava u Zagrebu, a od 2021. putuje i u Sisak, u suradnji s Gradskom Galerijom Striegl. Koncept festivala je da putuje po gradskim četvrtima u kojima su raznovrsni umjetnički sadržaji manje dostupni i stanovnicima tih četvrti ponudi kvalitetni izvedbeni program, a lokalnim i gostujućim umjetnicima priliku susreta s novom publikom. KUF se u Zagrebu tradicionalno odvija tijekom rujna, a u Sisku krajem kolovoza.

Selekcijski tim KUF-a odabrati će jednu predstavu koja će svoje premijernu izvedbu imati na Kulturnom uličnom festivalu, u nadi da će se mogućnosti – u ovom vidu potpore razvoju umjetnosti u vanjskim prostorima – s godinama povećavati. Pri odabiru prednost imaju predstave koje svoj izričaj temelje na suvremenom cirkusu i uličnoj umjetnosti.

Prijave se šalju putem online obrasca, a otvorene su do 1. travnja.

Zaklada “Kultura nova” je 2. rujna 2015. godine objavila (prvi) Javni poziv za prijavu kandidata za članove Upravnog odbora. Budući da prošli ministar kulture Berislav Šipuš nije utvrdio prijedlog članova, taj je zadatak dočekao novog ministra Zlatka Hasanbegovića. Kako je doznao tportal, Šipuš je na stolu imao prijedlog imena novih članova Upravnog odbora, no nije ih proslijedio Vladi na potvrdu, a novi ministar 1. veljače 2016. poništio je natječaj.

Podsjetimo, Zakladom upravlja Upravni odbor od pet članova koji obavljaju svoje funkcije bez naknade. Članove Upravnog odbora imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra kulture na mandat od četiri godine, s pravom ponovnog imenovanja. Početkom siječnja 2012. godine za članove Upravnog odbora Zaklade imenovani su Agata Juniku, Marin Lukanović, Vid Mesarić, Ivica Petrinić i Emina Višnić.

Drugi je javni poziv za prijavu kandidata za članove Upravnog odbora Zaklade objavljen 3. veljače 2016, da bi 14. travnja natječaj ponovno bio – poništen. “S obzirom na to da, na temelju provedenoga Javnog poziva za prijavu kandidata za članove Upravnog odbora Zaklade ‘Kultura nova’ objavljenoga u Narodnim novinama 11/2016, ministar kulture nije utvrdio prijedlog članova Upravnog odbora Zaklade ‘Kultura nova’ koji se upućuje Vladi Republike Hrvatske, poništava se Javni poziv”, stoji na stranicama Narodnih novina, gdje je objavljen i novi, treći poziv.

Prvi poništeni natječaj još je donekle bilo moguće opravdati proceduralnim teškoćama novog ministra pri preuzimanju vlasti i nedovoljnim poznavanjem sustava kojim treba upravljati, no kako objasniti da je dva mjeseca nakon objavljenog natječaja čiji je rok za prijavu iznosio 15 dana, isti ministar poništio isti natječaj?

Treba napomenuti da je Zaklada “Kultura nova” 30. prosinca 2015. objavila i Javni natječaj za imenovanje upravitelja Zaklade. Sadašnjoj upraviteljici mandat istječe krajem travnja 2016, a upravitelja Zaklade imenuje i razrješava Upravni odbor većinom članova. S obzirom da je natječaj za članove Upravnog odbora raspisan 15. travnja s rokom prijave od 15 dana – novog upravitelja ili upraviteljicu nema tko potvrditi.

Također, Zaklada je 25. siječnja objavila Javni natječaj za zapošljavanje voditelja općih i ekonomskih poslova te 3. veljače Javni poziv na predlaganje projekata u okviru Programa podrške. Bez Upravnog odbora, upravitelja i voditelja općih i ekonomskih poslova, izgledno je da su ugrožene aktivnosti zbog kojih je Zaklada uopće osnovana. 

Zakladu “Kultura nova” osnovala je Republika Hrvatska posebnim zakonom usvojenim u Hrvatskom saboru 15. srpnja 2011. godine, kao zakladu s osnovnom svrhom promicanja i razvoja civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti, a Hrvatska je njenim osnivanjem napravila značajan iskorak prema praksama europskih zemalja koje kroz različite mehanizme unapređuju sustav financiranja u kulturnom i umjetničkom polju.

Zaklada se financira iz dijela prihoda od igara na sreću i nagradnih igara sukladno Zakonu o igrama na sreću te Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načina raspodjele dijela prihoda od igara na sreću te iz osnovne imovine, prihoda od osnovne imovine, donacija i ostalih prihoda.

Prema posljednjem Programskom i financijskom izvještaju Zaklade, u provedbu Programa podrške uveden je niz novosti proizašlih iz kontinuirane komunikacije s prijaviteljima i korisnicima, a također su povećana i bespovratna sredstva za provedbu projekata i programa. U 2014. godini podržano je 108 projekata i programa, čime je u izgradnju kapaciteta organizacija civilnog društva i razvoj suvremene kulture i umjetnosti uloženo oko 8 milijuna kuna. Zaklada je u okviru svoga operativnog djelovanja započela i s provedbom triju razvojnih programa koji uključuju provedbu istraživanja, organizaciju edukacijskih programa te razvoj novih modela ustanova.

Nakon autoritarnog ukidanja Stručnog povjerenstva za neprofitne medije usred mandata, čistki na HRT-u i iznuđenog otkaza ravnateljice Agencije za elektroničke medije, te onemogućavanja rada Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, još se jednoj instituciji prijeti paralizom, a potom i opstankom.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. 

Hrvatsko narodno kazalište u Splitu objavilo je javni poziv za novi dramski tekst u sklopu projekta “Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje privatnog i obiteljskog života”. Prijave se primaju do 15. svibnja.

Na javni poziv mogu se prijaviti autori i autorice s novim dramskim djelima pisanim hrvatskim jezikom koja nisu izvedena ni objavljena u bilo kojem obliku. Djelo veličinom mora odgovarati očekivanoj dužini predstave od 45 do 60 minuta, a drama mora biti zamišljena i napisana tako da je može izvesti četvoro glumaca. Očekuje se da se prijavljeni dramski tekstovi bave temama koje problematiziraju i promoviraju punu ravnopravnost spolova.

Ciljana skupina produkcije su mladi u dobi od 15 do 19 godina, a predstava će gostovati u srednjim školama i na scenama u županijama Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj. Zadaci ove drame i produkcije jesu angažirati srednjoškolsku populaciju i članove njihovih obitelji da razviju svijest o tradicionalnim rodno pristranim stereotipima i društvenoj praksi o ulozi žene u obitelji, društvu i profesionalnom okruženju, stimuliraju kritičku re-evaluaciju ovakvih socijalnih stereotipa te promoviraju aktivnu ulogu očeva u formativnim godinama razvoja djeteta.

Nagrada za odabrani tekst iznosi 30 000 kuna. 

Projekt je financiran u sklopu programa Europske komisije “Rights, Equality and Citizenship – Prava, jednakost, građanstvo”. Nositeljica projekta je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a partneri na projektu su HNK Split, Udruga Riječi/Prave/Predstave i projekt MAMFORCE.

U dvadesetak godina postojanja samostalne Republike Hrvatske, pokretane su brojne obrazovne reforme, u prosjeku jedna po svakom novom ministru prosvjete. No, niti jedna od njih nije privedena kraju. Početkom godine obznanjen je sastav ekspertne radne skupine koja će pripremiti nove kurikulume do školske godine 2016./2017. Tada bi trebala početi njihova eksperimentalna primjena, a godinu kasnije i puna primjena u svim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj. Podsjetimo se, na isti je način u škole neuveden i Građanski odgoj i obrazovanje.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je 9. travnja javni poziv za članove šest stručnih radnih skupina za izradu prijedloga nacionalnih kurikuluma te prijedloga Okvira vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima, otvoren do 23. travnja. Uz kasnije “informiranje i osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika” te “izradu modela razvijanja udžbenika i drugih materijala za učenje, osobito digitalnih”, to su prva dva koraka prve dionice Cjelovite kurikularne reforme. Skupine za rani predškolski odgoj i obrazovanje, umjetničko obrazovanje i vrednovanje imat će po 7 članova, skupina za gimnazijsko obrazovanje 11 članova, dok će skupine za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje te strukovno obrazovanje imati po 15 članova. 

Prema tekstu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, jedna je od najslabijih točaka postojećeg obrazovnog sustava položaj učitelja i nastavnika. Učitelji i nastavnici rade u različitim uvjetima, s različitim brojem razrednih odjela, u više škola, a Pravilnik o normi rada stavlja ih u isti položaj. Nije jednako opterećen učitelj koji u jednoj školi predaje jedan predmet i onaj koji radi u dvije ili tri škole, u različitim županijama, i izvodi nastavu iz dvaju ili više predmeta. Stoga je jedan od glavnih strateških ciljeva podizanje kvalitete rada i društvenog ugleda učitelja što se misli postići “profesionalizacijom učiteljskog zanimanja”. Konkretno, izradit će se i usvojiti Nacionalni kompetencijski standard za učitelje, Etički kodeks, Pravilnik o licenciranju, Pravilnik o napredovanju, povećat će se kvaliteta kandidata na ulasku u studij te ustrojiti sustav stimuliranja studenata učiteljskih i nastavničkih fakulteta. Posebno je ovdje zanimljiva mjera 4.1.4. koja propisuje poboljšanje općeg materijalnog statusa učitelja, za čiju je provedbu nadležan MZOS, a pokazatelj uspješnosti provedbe jest usklađivanje visine plaće učitelja s prosječnom plaćom visokoobrazovanih radnika u javnom sektoru. Svakako je nejasno kako će (i zašto) nadležno Ministarstvo to provesti, nakon desetljeća izigravanja kolektivnih granskih ugovora i ucjena kojima je nastavnicima oduzela gotovo sva prava koja bi im trebala pripadati prema godinama staža i iskustvu, a poziv koji je MZOS objavio nastavlja utabanim stazama.

Članovi stručnih skupina tijekom rada neće napuštati svoje redovno radno mjesto, kao prijavu trebaju poslati motivacijsko pismo u kojem objašnjavaju razloge za prijavu i viđenje osobnog doprinosa kurikularnoj reformi te osobni prijedlog promjena. Njihove su obaveze sudjelovanje na najmanje jednom sastanku mjesečno u uredu Cjelovite kurikularne reforme u Zagrebu, sudjelovanje na najmanje jednom sastanku tjedno putem interneta iz vlastitog doma ili iz CARNetovih videokonferencijskih dvorana u mjestu najbližem mjestu stanovanja te individualni rad u procijenjenom trajanju od najmanje 10 sati tjedno. Posebna je zanimljivost poziva što će članovi radnih skupina primiti odgovarajuću financijsku naknadu, ovisno o “osobnom doprinosu radu i rezultatima rada”, riječju, o izvrsnosti. Tko će mjeriti osobni doprinos, a kako će se mjeriti rezultat rada pojedinog člana u procesu od analize kurikularnih rješenja u obrazovnim sustavima drugih zemalja do oblikovanja konačnog teksta prijedloga Nacionalnog kurikuluma za određeno područje obrazovanja, na koji su način koncipirana konkretna zaduženja i na temelju čega će ministar obrazovanja donijeti odluku kojom će utvrditi iznos i kriterije utvrđivanja financijske naknade te pravo na naknadu putnih troškova – nigdje u pozivu ne piše. 

Krajem veljače dovršen je projekt Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji je podloga za uvođenje sustava licenciranja učitelja. Paralelno s objavom javnog poziva MZOS-a, Neven Budak, vječni sudionik vječne reforme obrazovnog sustava u Hrvata, najavio je pokretanje projekta licenciranja, inače programa koji se najavljuje od 2008. godine, no nikada nije zaživio. Licenca je potvrda trajnog profesionalnog usavršavanja nastavnika, a obnavlja se svakih tri do pet godina. Program je na tragu stručnog usavršavanja, koje je svakako obavezno za nastavnike, no podrazumijeva i dodatne edukacije, a sve će ih – opet najavljuje MZOS – naplatiti iz proračuna. U europskim zemljama broj nastavnika koji izlaze iz sustava jer nisu uspjeli produljiti licencu veoma je malen, a licenciranje se smatra dobrim mehanizmom eliminacije nedovoljno motiviranih za učiteljski posao. U ovom trenutku, stručna usavršavanja nisu svima jednako dostupna, pogotovo nastavnicima iz manjih sredina kojima se rijetko dogodi da se neki stručni skup održava blizu mjesta njihova stanovanja i rada, škole u pravilu ne plaćaju putne troškove, ne oslobađaju nastavnike sati niti omogućavaju zamjene. Sve uglavnom ovisi o raspoloženju određenog ravnatelja škole koji će uskoro također morati zaslužiti svoju licencu.

Kada se kao strateška obrazovna mjera najavljuje poboljšanje materijalnog položaja nastavnika, nastavnicima koji dobrovoljno sudjeluju u reformi obrazovnog sustava obećaje se “odgovarajuća financijska naknada” temeljena na njihovoj izvrsnosti. Najavljuje se licenciranje kao “čišćenje” struke od nemotiviranih nastavnika koji su takvi jer prvenstveno ne žele samima sebi plaćati usavršavanje bez kojeg neće moći dobiti licencu. Naravno, licenciranje podrazumijeva i više stupnjeva napredovanja, što bi pak podrazumijevalo i veće plaće. U cijelom je tom trajnom paradoksu jedino jasno da za odluku o tome imaju li veze nemotiviranost za rad i odnos nadležnog ministarstva prema radniku – Ministarstvo obrazovanja nije nadležno.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Zaklada Kultura nova objavila je na mrežnim stranicama Javni poziv na sudjelovanje na radionici Pisanje projektnog prijedloga. Rok za prijavu je 25. ožujka 2014. Radionica je otvorena za predstavnike organizacija civilnog društva koje djeluju na području suvremene kulture i umjetnosti u Republici Hrvatskoj, a održat će se u okviru edukacijskog programa Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti u RH. 

U okviru ovogodišnjeg edukacijskog programa Zaklada će realizirati dvije trodnevne radionice za dvije različite grupe sudionika, a na svakoj radionici se očekuje 20 sudionika. Radionica za prvu grupu sudionika održat će se od 24. do 26. travnja 2014., dok će se radionica za drugu grupu održati od 08. do 10. svibnja 2014. Radionice će biti održane u Zagrebu.

Sudjelovanje na radionici je besplatno, a Zaklada će svim sudionicima pokriti putne troškove (put, smještaj u dvokrevetnim sobama i prehranu). Prijava na radionicu podnosi se isključivo putem ispunjene e-prijavnice na mrežnim stranicama Zaklade Kultura nova. 

U kategoriji Zaštita audiovizualne baštine uključujući kinotečnu djelatnosti kao posebno važan program koji dobiva kontinuiranu podršku ističe se Filmski i video arhiv Hrvatskog filmskog saveza. U kategoriji Proučavanje i kritičko vrednovanje audiovizualnih djelatnosti kao najznačajniji programi prepoznati su Vizualni kolegij Multimedijalnog instituta te Masterclass program razgovora sa svjetskim dokumentaristima koji provodi Restart. 

U kategoriji Izdavaštvo u području audiovizualnih djelatnosti tradicionalno je najveća podrška dodijeljena za filmološki časopis Hrvatski filmski ljetopis, potom Filmonautu udruge Blank, a kao važno prepoznato je i DVD izdanje Branko Lentić u izdanju Factuma te Povijest novijeg animiranog filma u Hrvatskoj u izdanju Meandar media. Također, savjetnici smatraju da kod internetskog izdavaštva treba strogo financirati portale koji na kvalitetan način predstavljaju, valoriziraju i kontekstualiziraju AV djelatnost, a ne web stranice pojedinih organizacija ili projekata. 

U kategoriji Programi stručnog usavršavanja filmskih profesionalaca i ove godine je podržan program edukacije nastavnika, voditelja klubova i samostalnih autora Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić Hrvatskog filmskog saveza te kontinuirani program Restart Laboratorij. Posebna je pažnja posvećena i profesionalnim obrazovnim programima.

U kategoriji Filmski festivali i druge audiovizualne manifestacije savjetnici su se našli pred jednim od većih izazova jer se radi o djelatnosti koja iz godine u godinu raste, i po broju programa i po razvoju pojedinih festivala. U kategoriji Djelatnosti razvijanja audiovizualne kulture posebna pažnja posvećena je art- kinima u većim urbanim središtima, a kojima su određene različite potpore s obzirom na kvalitetu ponuđenoga programa, njegov kontinuitet i koncepcijsku opravdanost. Kao važni su prepoznati redovni prikazivački programi u manjim gradovima (Varaždin, Daruvar, Samobor) te kontinuirani obrazovni programi i radionice Fade-ina, Kinokluba Zagreb, Restarta, Studentskog centra u Zagrebu te udruge Blank. 

Tijekom rada na procjenjivanju ovogodišnjih prijava, kao i u sagledavanju cjeline natječaja, njegovih kategorija i raznolikosti prijavljenih programa, savjetnici za komplementarne djelatnosti naišli su na nekoliko otvorenih pitanja i izazova, od kojih se neka već više godina za redom ponovno pojavljuju. To su pitanje održivosti filmskih festivala i kontinuiranih prikazivačkih programa, pitanje Hrvatske kinoteke te pitanje unaprjeđenja odredbi natječaja. 

Cjelovit izvještaj pročitajte ovdje, rezultate poziva za dodjelu sredstava za poticanje komplementarnih djelatnosti u 2014. godini ovdje, a rezultate poziva za dodjelu sredstava za poticanje komplementarnih djelatnosti u 2013. godini za programe međunarodne suradnje ovdje.

Izvor: HAVC