<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>jasmina vojvodić &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/jasmina_vojvodic/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 18:21:51 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>jasmina vojvodić &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Nomadizam</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/nomadizam/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 09 May 2014 09:58:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_knjizevnost]]></category>
		<category><![CDATA[aleksandar flaker]]></category>
		<category><![CDATA[jasmina vojvodić]]></category>
		<category><![CDATA[nomadizam]]></category>
		<category><![CDATA[zbornik]]></category>
		<category><![CDATA[živa benčić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=nomadizam</guid>

					<description><![CDATA[Disput je objavio zbornik znanstvenih radova u spomen na profesora Aleksandra Flakera koji je uredila Jasmina Vojvodić.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Zbornik <em>Nomadizam</em> nastao je u sklopu istraživačkog projekta <em>Tjelesnost u književnosti i kulturi</em> voditeljice<strong> Jasmine Vojvodić</strong>, profesorice na Katedri za rusku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Posvećen je rusistu, književnom povjesničaru i teoretičaru <strong>Aleksandru Flakeru</strong> koji je temi nomadizma posvetio nekoliko knjiga i studija. Zbornik sadrži 32 priloga inozemnih i domaćih rusista.</p>
<p>&#8220;Danas, u doba globalizma, kad suvremeni čovjek u potrazi za boljim političkim, socijalnim, ekonomskim ili kulturnim uvjetima života spremno napušta zadane nacionalno-teritorijalne okvire i seli se iz mjesta u mjesto duž čitavoga planeta, fenomen nomadizma možemo smatrati doista relevantnom znanstvenom temom. To je činjenica koja zbornik čini posebno zanimljivim i aktualnim. Budući da je zbornik okupio renomirane stručnjake iz raznih akademskih sredina, problematika nomadizma obrađena je u njemu iz najrazličitijih aspekata, pritom najčešće uz interdisciplinarnu orijentaciju i komparatističko sučeljavanje analizirane građe&#8221;, napisala je u recenziji <strong>Živa Benčić</strong>.</p>
<p>Prilozi u zborniku temom nomadizma bave se iz različitih rakursa: kulturološko-političkog (primjerice, odnos Roma i države), književno-poetičkog (lutajući sižeji, intertekstualnost, problem prijevoda), proučavanjem sovjetskog perioda (pisac i tekst, emigracija), suvremenog (postutopijski nomadizam, nomadizam u druge prostore/svjetove, ponovljeni nomadizam) te vizualnog (nomadizam kamernog oka, putovanje i povratak u slikarstvu). Zbornik se uvelike, osobito kvalitetom, problematikom i autorima-suradnicima, nadovezuje na međunarodne projekte odnosno zbornike što ih je zagrebačka rusistika osmislila, izvodila i dovršavala još od početka 1980-ih godina, odnosno višesveščanih nizova poput <em>Pojmovnika ruske avangarde</em> i<em> Zagrebačkog pojmovnika kulture 20. stoljeća</em>.</p>
<div style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">Izvor: Disput</span></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Vrhovi ruske postmoderne književnosti</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/vrhovi-ruske-postmoderne-knjizevnosti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ante]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 30 Apr 2012 16:12:21 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_izdavastvo]]></category>
		<category><![CDATA[izdavaštvo]]></category>
		<category><![CDATA[jasmina vojvodić]]></category>
		<category><![CDATA[pelevin]]></category>
		<category><![CDATA[sorokin]]></category>
		<category><![CDATA[tri tipa ruskog postmodernizma]]></category>
		<category><![CDATA[ulickaja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=vrhovi-ruske-postmoderne-knjizevnosti</guid>

					<description><![CDATA[<p>Knjiga<em> Tri tipa ruskog postmodernizma</em> izišla je u izdanju Disputa.</p><div>&#160;</div>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Jasmina &nbsp;Vojvodić</strong> u knjizi <em>Tri tipa ruskog postmodernizma</em> na primjerima analize djela <strong>Sorokina</strong>, <strong>Pelevina</strong> i<strong> Ulickaje</strong> proučava širok dijapazon postmodernističkih fenomena. Autorica pritom, kako kaže <strong>Andrea Meyer-Fraatz</strong> u recenziji knjige, dokazuje &#8220;ne samo sjajno znanje o suvremenoj ruskoj književnosti nego i veliko teoretsko i metodološko umijeće. Ona principijelno uvodi sve pojmove kojima se služi te osim toga razjašnjava sve tematizirane fenomene, nerijetko u obliku &#8211; uvijek opravdanih – otklona&#8221;. <strong>Dubravka Oraić Tolić</strong> u svojoj recenziji naglašava da je riječ o knjizi koja nema prethodnika u hrvatskoj kulturi, a može stajati uz bok najboljim pregledima suvremene ruske književnosti u Rusiji i svijetu: &#8220;Po bistrenju pojmova u nizovima definicija, po utemeljenosti u biranoj literaturi i golemoj građi, po kulturološkim čitanjima postmodernih fenomena kako u cjelini pojedinih opusa tako i u dubinskoj analizi teksta, to je teorijski utemeljeno, metodološki dosljedno i analitički ovjereno znanstveno djelo &#8211; prvo takve vrsti o toj temi u nas.&#8221; Također ističe da se knjiga čita poput krimića jer je krase &nbsp;intrigantna gradacijska struktura, omjer i atraktivnost primjera, esejistički izleti izvan književnosti i napokon jednostavnost stila, jasnoća rečenice i efektne misaone poente.</p>
<p>Jasmina Vojvodić &nbsp;izvanredna je profesorica na Katedri za rusku književnost pri Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svom znanstvenom radu bavi se suvremenom ruskom književnošću, ruskom književnošću devetnaestog &nbsp;stoljeća (knjiga<em> Gesta, tijelo, kultura. Gestikulacijski aspekti u djelu Nikolaja Gogolja</em>, 2006), komparatistikom, književnom antropologijom, o čemu objavljuje radove u domaćim i stranim časopisima. Voditeljica je projekta<em> Tjelesnost u književnosti i kulturi</em>, u okviru kojega organizira međunarodne znanstvene skupove, a uredila je i zbornike <em>Kalendar</em> (2010) i <em>Hrana: Od gladi do prejedanja</em> (2010).</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #00cccc;">Izvor: Disput</span></p>
<div style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #00cccc;">&nbsp;</span></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
