Ova publikacija, objavljena u suradnji s Društvom hrvatskih filmskih autora i producenata te Hrvatskom sveučilišnom nakladom, predstavlja prvo sveobuhvatno djelo o švedskom filmu na hrvatskom jeziku. Knjiga istražuje ključne aspekte švedske kinematografije, od nijemog razdoblja i klasika poput Ingmara Bergmana do suvremenih autora poput Roya Anderssona i Rubena Östlunda, uz poseban naglasak na feministički film Mai Zetterling.

Na promociji će govoriti filmski kritičari Tibor Đurđev i Miro Frakić, anglistica i filmologinja Tatjana Jukić, grafički urednik Damir Gamulin te urednica knjige Diana Nenadić.

U spomen na Janicu Tomić, nakon promocije u 21 sat bit će prikazan švedski igrani film Djevojke (1968) redateljice Mai Zetterling, koji je značajno obilježio njezina predavanja na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

Ulaz na događanje je slobodan.

Programski odbor filmskog maratona čine: Tamara Bakran, Tanja Bukovčan, Inja Cahun Kisić, Nikica Gilić, Petra Kos, Krunoslav Lučić, Višnja Pentić i Janica Tomić.

Raspored projekcija i popratnog programa izgleda ovako:

• Utorak, 27. veljače
  • 12:45 uvodna riječ Tina Bačuna i Janice Tomić, projekcija filma Čovjek s filmskom kamerom, (r. Dziga Vertov)
  • 14:45 Recentni domaći film – Slomljeno krilo, (r. Petar Krelja), razgovor s protagonisticom filma Terezom Benić
  • 16:00 Recentni domaći film – Srbenka, (r. Nebojša Sljepčević), razgovor s redateljem

• Srijeda, 28. veljače
  • 13:00 Cinema verite – uvodna riječ Mihaele Bačić i projekcija filma Kronika jednog ljeta (r. Jean Rouch i Edgar Morin)
  • 15:00 Jugoslavenski dokumentarni film – uvodna riječ Višnje Pentić i Mihaele Bačić, projekcija filmova Kad te moja čakija ubode i Male seoske priredbe (r. Krsto Papić), Od 3 do 22 (r. Krešo Golik)
  • 16:45 Recentni domaći film – uvodna riječ Vesne Tomić i projekcija filma Blokada (r. Igora Bezinovića) i razgovor s redateljem

• Četvrtak, 29. veljače
  • 13:00 Studentske vizualne etnografije – projekcije studentskih filmova
  • 15:15 Studentske vizualne etnografije – projekcije studentskih filmova
  • 16:30 Studentske vizualne etnografije – projekcije studentskih filmova

Studenti čiji će filmovi biti prikazani u sklopu trećeg dana ciklusa su: Huwa Adam Washily, Anamaria Škrabo, Jana Drviš, Lucija Kovačević, Cvita Banić, Karla Somek, Tea Žeželić Gabriela Buti, Bruno Rumora, Bruno Restović, Nika Vlatko, Hana Mahmuljin, Merjem Memić, Eva Ljubić, Anouk Taylor, Ivona Obrovac, Silvijo Ivan Krčelić, Vida Zlatić, Magdalena Novosel i Katarina Lukec.

Ulaz na projekcije i popratne razgovore je besplatan.

Više informacija o ciklusu pronađite ovdje.

Voditeljica programa je filmska kritičarka i autorica Višnja Vukašinović, a gostujući predavači i predavačice poznata su imena domaće filmologije. Prvo predavanje u dvorištu KKZ-a održava se u subotu, 5. rujna, kada će Petra Belc govoriti o eksperimentalnom filmu u predavanju Epistemologija filma: fiksacija, struktura, kardiogram. Voditelj Kinoteke i selektor 25 FPS-a Mario Kozina govorit će o internetskom i interaktivnom filmu, dok će se leksikograf i stručnjak za povijest hrvatskog igranog filma Tomislav Šakić uhvatiti u koštac s filmskom teorijom s onu stranu narativnog pogleda, fokusirajući se na poetske aspekte filmske forme. Na sličnom tragu nenarativnog strukturiranja je i predavanje filmskog teoretičara i sveučilišnog profesora Hrvoja Turkovića koje se bavi “filmskim listama”, odnosno nabrajalačkim izlaganjem eksperimentalnog filma.

O temi pripovijedanja i stilskog oblikovanja prostora i vremena u igranom filmu umjetničke orijentacije govorit će profesor filozofije i filmolog Krunoslav Lučić, dok će filmologinja Janica Tomić u predavanju Tabloi ili filmske slike dati pregledni prikaz alternativne tradicije u povijesti filma i filmske teorije koja se temelji na vizualnom pripovijedanju. U konkretnije primjere ući će Nikica Gilić analizirajući specifičan filmski prostor u montažnim postupcima Tomislava Gotovca, dok će Bruno Kragić tematizirati filmski dijalog Raúla Ruiza i Marcela Prousta.

Nakon serije predavanja koja završava 24. listopada, polaznici i polaznice će na dvije besplatne produkcijske radionice usvojena teorijska znanja moći i praktički primijeniti u vlastitim radovima, uz mentorstvo filmskih autorica Dalije Dozet i Ive Gavrilović.

Predavanja su besplatna i otvorena za javnost, no kako bi se osiguralo poštivanje epidemioloških mjera dolazak je potrebno najaviti. Detaljan opis i raspored predavanja dostupan je na stranicama Kinokluba Zagreb.

Nakon što je 10. listopada završen natječaj za natjecateljski dio Festivala nijemog filma, selekcijska komisija u sastavu Krunoslav Lučić, Juraj Kukoč i Janica Tomić, odabrala je između više od stotinu pristiglih filmova devetnaest naslova iz devet zemalja koje će ljubitelji nijemog filma moći pogledati na osmom PSSST-u!, od 6. do 8. studenog. Svi se filmovi bore za glavnu nagradu festivala, Velikog Brcka, i nagradu publike.

Prema riječima filmologa Krunoslava Lučića, u ovogodišnji natjecateljski program ušlo je ukupno 19 filmova vrlo heterogenih estetika, vrsta i žanrova. Ove se godine natječu ostvarenja iz Brazila, Francuske, Rusije, Španjolske, Velike Britanije, SAD-a, Njemačke, Švicarske i Hrvatske. Hrvatski filmovi ističu se “kao autentičan prilog njegovanja nacionalne filmske prakse i njezina nijemofilmskog estetskog izričaja”, kazao je Lučić. Tako će publika moći pogledati nijemofilmska ostvarenja Luke Čurčića, Ksenije Jurišić i i.j.Pina. Uz već standardiziranu praksu prikazivanja “pravih” i “lažnih” nijemih filmova, istaknuo je Lučić, ovogodišnju natjecateljsku konkurenciju krasi i neobično velik broj izvornih nijemofilmskih djela koja funkcioniraju tek u okvirima odsustva filmskoga zvuka i čija se vizualna i narativna struktura oslanja na tradicijsku estetiku koju intuitivno vežemo uz prva tri desetljeća filmske umjetnosti: “Iako žanrovski i stilski različiti (od komedije i drame, preko animacije i eksperimentalizma, do ekspresionizma i nadrealizma), svi ti autentični nijemi filmovi imaju zajednički nazivnik – očuvanje, posvetu i ljubav prema tradiciji filmske umjetnosti i mogućnostima filmskoga medija. A uz glazbenu pratnju iskustvo njihova gledanja bit će posve upotpunjeno”.

Kao i svake godine, u Centru za kulturu Trešnjevka (CeKaTe) prikazuju se i birani filmski klasici, a ove godine PSSST! nudi presjek “zlatnog doba” švedskog nijemog filma, s kultnim naslovima poput Fantomske kočije, Blaga gospodina Arnea, Erotikona, kao i Vjetra i nekolicine rijeđe viđenih klasika švedske škole. Također, na ovogodišnjem festivalu bit će prikazano i hrvatsko nijemofilmsko blago poput ostvarenja čuvenog Kino kluba Slavica te dokumentarni film Dušana Makavejeva.

Izvor: PSSST!

Prema riječima filmologa Krunoslava Lučića, u ovogodišnji natjecateljski program ušlo je ukupno 19 filmova vrlo heterogenih estetika, vrsta i žanrova. Ove se godine natječu ostvarenja iz Brazila, Francuske, Rusije, Španjolske, Velike Britanije, SAD-a, Njemačke, Švicarske i Hrvatske. Hrvatski filmovi ističu se “kao autentičan prilog njegovanja nacionalne filmske prakse i njezina nijemofilmskog estetskog izričaja”, kazao je Lučić. Tako će publika moći pogledati nijemofilmska ostvarenja Luke Čurčića, Ksenije Jurišić i i.j.Pina. Uz već standardiziranu praksu prikazivanja “pravih” i “lažnih” nijemih filmova, istaknuo je Lučić, ovogodišnju natjecateljsku konkurenciju krasi i neobično velik broj izvornih nijemofilmskih djela koja funkcioniraju tek u okvirima odsustva filmskoga zvuka i čija se vizualna i narativna struktura oslanja na tradicijsku estetiku koju intuitivno vežemo uz prva tri desetljeća filmske umjetnosti: “Iako žanrovski i stilski različiti (od komedije i drame, preko animacije i eksperimentalizma, do ekspresionizma i nadrealizma), svi ti autentični nijemi filmovi imaju zajednički nazivnik – očuvanje, posvetu i ljubav prema tradiciji filmske umjetnosti i mogućnostima filmskoga medija. A uz glazbenu pratnju iskustvo njihova gledanja bit će posve upotpunjeno”.

Kao i svake godine, u Centru za kulturu Trešnjevka (CeKaTe) prikazuju se i birani filmski klasici, a ove godine PSSST! nudi presjek “zlatnog doba” švedskog nijemog filma, s kultnim naslovima poput Fantomske kočije, Blaga gospodina Arnea, Erotikona, kao i Vjetra i nekolicine rijeđe viđenih klasika švedske škole. Također, na ovogodišnjem festivalu bit će prikazano i hrvatsko nijemofilmsko blago poput ostvarenja čuvenog Kino kluba Slavica te dokumentarni film Dušana Makavejeva.

Izvor: PSSST!

KP: Tijekom ovih nekoliko godina PSSST! je iz revije nijemog filma prerastao u festival s tematskim projekcijama, ali i natjecateljskim programom u okviru kojeg već drugi put najbolji film očekuje nagradu Veliki Brcko. Kako izgleda PSSST! u svom šestom izdanju?

J. T.: Moglo bi se slikovito reći da se PSSST! razvija analogno počecima filmskog medija – od fascinacije mogućnostima nijemog filma prema strukturiranju prikazivačkih programa – ali, u slučaju PSSST!-a, i s trajnom fiksacijom na nijemi film i inspiracijom njegovim pionirsko-inovatorskim duhom. Nekoliko se sadržajnih cjelina profiliralo do sada: ovogodišnji ciklus danskog filma nadovezuje se dosadašnje retrospektive prikazom jedne od prvih velikih europskih kinematografija, čiji presjek donosi klasike europskog žanrovskog filma kao i autorska remek-djela Carla Theodora Dreyera ili Benjamina Christensena. Nastavlja se i popularizacija izdanja Hrvatske kinoteke predstavljanjem novog DVD-a s amaterskim filmovima Oktavijana Miletića, nužna jer isti mogu biti višestruko zanimljivi i izvan usko filmsko-povjesničarskih interesa (na primjer, kao fascinantan komentar na procese modernizacije i moderniteta na ovim prostorima). U natjecateljskom dijelu između stotinjak prijavljenih odabrano je 18 suvremenih filmova, a neke od njih će predstaviti i sami autori koji su gosti festivala, poput Jo Shaw iz Velike Britanije ili Radostine Neykove iz Bugarske. U tom kontekstu novijih uporaba nijemog filma prikazat će se i Umjetnik Michela Hazanaviciusa, znakovit za ovaj festival jer pokazuje da, pored profesionalnih manifestacija, postoji i širi prostor za istraživanje nijemog filma, odnosno neslućene popularne dimenzije u kojima nijemi film može zaživjeti.

KP: Festival se svojim programom nastoji pozicionirati između filmske prošlosti i suvremenost pa tako uz retrospektivni dio programa na temu djela nijeme kinematografske povijesti, na festivalu nastojite predstaviti i suvremena ostvarenja. S obzirom da ste u sklopu natječaj pogledali preko stotinu novih nijemih filmova, a i ovogodišnji apsolutni pobjednik Oscara je gotovo potpuno nijemi film Umjetnik Michela Hazanaviciusa, možete li kazati što to i dalje privlači autore da konceptualiziraju svoje filmove kao nijeme? Prepoznajete li ovakav povratak nijemom filmu kao modu? 

J. T.: U teorijama filma se dugo provlačila ideja o nijemom filmu kao idealnoj ili višoj formi filmske umjetnosti pa je i redatelj Benjamin Christensen – čiji klasik Vještice PSSST! prikazuje ove godine – odgovarao na pitanje o mogućem zvučnom remakeu tog filma klasičnom replikom o reduktivnosti i gubitku “iluzije i poezije” koju donosi zvuk. Slični se argumenti, posebno dojmljiva vizualnost nijemog filma, i danas javljaju kada se govori o interesu novih generacija za Fantomsku kočiju, Dr. Mabusea i sl. Dosta je bitno, naravno, predstaviti te filmove na kvalitetan način pa treba dodati da su nijemi filmovi bili predmetom nekih od zanimljivijih tumačenja, odnosno tendencija u filmskoj historiografiji u zadnjih par desetljeća. Ta filmofilska pozadina priče čini se tim važnija jer se suvremeni nijemi filmovi (koji često ni nisu u striktnom smislu “nijemi”) često percipiraju kao hommage nijemom filmu, bilo kao epohi ili pojedinim filmskim klasicima. Tako se  i najnovija “kvazi-nijema” senzacija, film portugalskog redatelja M. Gomesa Tabu (2012), dovodi u vezu s istoimenim filmom Friedricha Wilhelma Murnaua iz 1931. S obzirom na potenciranje tih poveznica u zadnje vrijeme, posebno nakon uspjeha Umjetnika (kad su citati nijemih klasika postali tema u govoru i o npr. Scorseseovom Hugu ili Spielbergovom Tintinu), moglo bi se govoriti i o modi.

KP: Smatrate li da je izdvajanje izgovorene riječi iz filma tehnički ili estetski izazov i koliko se novi nijemi film nastavlja na tradiciju eksperimentalnog filma? 

J. T.: Za suvremene nijeme filmove koji se na PSSST!-u prikazuju u natjecateljskom dijelu programa može se reći da su inspirirani prikazivačkim praksama nijeme kinematografije. Rane su živopisne filmske prakse uključivale npr. standardna plagiranja “uspješnica” konkurentskih filmskih kompanija, brikolažiranja filmova i druge oblike manipulacije koji relativiziraju današnje shvaćanje filmskog djela, a podsjećaju i na tehničko-estetske manevre kasnijeg eksperimentalnog filma. Autori, naime, mogu poslati na PSSST! i filmove za koje misle da će funkcionirati bez originalnog zvuka, a uz pratnju žive glazbe koja prati nijemu projekciju. Selektori se u koncipiranju tog medijskog eksperimenta i eksplicitno pozivaju na duh heterogenosti i prikazivačkog bogatstva nijemog filma.

KP: Iako festival svojim imenom PSSST! traži muk, projekcije nikako nisu tihe. Sastavni dio vašeg festivala muzički je program u vidu nastupa glazbenika koji svojom izvedbom uživo prate sve što se događa na velikom platnu. Što ove godine očekuje uši posjetitelja Festivala nijemog filma?

J. T.: Znamo da nijemi film nikada nije bio bezvučan, ponekad je filmove pratila naracija, a češće glazbena pratnja. Tako i PSSST!-u kao bitan dio festivala nudi živu glazbenu pratnju svih projekcija. PSSST! tradicionalno surađuje s vrhunskim glazbenicima (do sada smo imali najrazličitije glazbene žanrove i njihove hibride – od rocka, preko klasike do jazza i elektronike) pa i ljubiteljima glazbe ovaj festival može biti zanimljiv, u konkurenciji i popratnim programima. Za zvučnu podlogu svih filmova ove se godine brinu Vitomir Ivanjek na klaviru, američki džezist Joe Kaplowitz sa svojim sastavom The Kind Pirates i Oridano Gypsy Jazz Band.

KP: Zvuk, pogotovo u smislu međusobnog nadopunjavanja glazbenog i nijemofilmskog programa, ima ključnu ulogu na ovom festivalu. Možete li opisati program “ušutkanih filmova” tj. filmova koji su za potrebe festivala zakinuti za originalnu zvučnu podlogu, kako bi im se pridružila interpretacija festivalskih glazbenika? Radi li se o improvizacijama ili je glazbeni i filmski program ranije uvježban?

J. T.: Glazbenici se obavezuju da će filmove odgledati samo jednom, pa su glazbene pratnje gotovo u potpunosti improvizacije. Takav pristup daje punu slobodu pa svjedočimo već niz godina improvizacijama koje oduševljavaju autore i publiku. Ove godine je napravljen još jedan iskorak pa se npr. film Umjetnik prikazuje dva puta – jednom s originalnom glazbom, a drugi dan s glazbenom pratnjom američkog glazbenika Joea Kaplowitza. Je li to onda isti film ili je stvoreno sasvim novo djelo? U svakom slučaju, s nestrpljenjem očekujemo vidjeti i čuti što nam je Joe pripremio.

KP: Ove godine priredit ćete retrospektivu danske nijeme kinematografije. Možete li ukratko opisati povijesni program festivala?

J. T.: Danska je jedna od najznačajnijih kinematografija do 1. svj. rata i bitan podtekst mnoštva kasnijih filmova, od remek djela njemačkog ekspresionizma, ruskih melodrama ili novijih filmova npr. Larsa von Triera. Tzv. zlatno doba danskog filma (1910-1913) proizvelo je globalno popularni i rado cenzurirani “danski film” (sinonim za žanr erotske melodrame), prve filmske zvijezda i brojne narativne i stilske inovacije. Taj produktivni period danske filmske industrije, kao i umjetničke vrhunce danskog nijemog filma koji su slijedili PSSST! predstavlja kroz četiri temata; prvi je posvećen Asti Nielsen, prvoj europskoj filmskoj divi čiji je film Ponor i antologijski primjer danske erotske melodrame, a slijedi i slavna adaptacija Hamleta (s glumicom u naslovnoj ulozi). Zvijezda temata Senzacije danskog nijemog filma je znanstveno-fantastični spektakl Svemirski brod iz 1918. godine, a uvodi ju kratki film Filmski hazarder (1923), posveta ranim filmskim atrakcijama. Zadnje dvije večeri posvećene su dvojici velikih autora nijemog filma, Benjaminu Christensenu i njegovim kultnim Vješticama (1922) i jednom od najpopularnijih skandinavskih nijemih filmova, komediji Poštuj svoju suprugu (1925) Carla Theodora Dreyera.