Sudionici rasprave upozorili su da se kroz prijedlog izmjena Zakona o strancima provlači niz mjera kojima se kriminalizira pomaganje, čak i iz humanitarnih razloga, osobama u neregularnom statusu. Ocijenili su i da se predviđenim novčanim sankcijama dodatno obeshrabruje solidarnost među ljudima. Zakonski akti moraju ići u smjeru sprečavanja ksenofobije i rasizma, a ne ih poticati, smatraju predstavnici Centra za mirovne studije, a prenosi Hina.  

Pomaganje osobama u nereguliranom statusu, kad je iz humanitarnih razloga, ne smije biti kažnjivo, rekla je Vanja Bakalović iz CMS-a i napomenula da su na teritoriju Hrvatske česte situacije u kojima ljudi zbog nemogućnosti povratka u zemlju porijekla ostaju živjeti tu u nereguliranom statusu. “Pomaganje ljudima iz humanitarnih razloga koji zbog nepoznavanja jezika ili pravnog sustava nisu zatražili međunarodnu zaštitu, predstavlja protupravni temelj za kažnjavanje”, rekla je Bakalović i ocijenila da u tim slučajevima treba osloboditi građane prekršajne i druge odgovornosti.

Istaknula je i da bi se nedopuštanjem saslušanja stranaca pri donošenju rješenja o odobrenju ili odbijanju ulaska i o protjerivanju, kršilo prava osoba koje traže međunarodnu zaštitu jer se postavlja pitanje kako će se uopće utvrditi potreba za pružanjem međunarodne zaštite ako se osobu o njoj ne ispita. “Takvo zakonsko rješenje je u suprotnosti s načelom zabrane vraćanja koje je zaštićeno Ustavom. Onemogućavanje saslušanja stranca suprotno je stečevini Hrvatske i EU, a time se daju i prevelike diskrecijske ovlasti MUP-u koji odlučuje o ulascima stranaca”, kazala je.

Upozorila je i da je jedna od osnova za oduzimanje slobode (detenciju) stranca to što ne posjeduje dovoljno financijskih sredstava ili nema osiguran smještaj u Hrvatskoj, što bi prema prijedlogu zakona, trebalo upućivati na rizik izbjegavanja obveze napuštanja europskog gospodarskog prostora. “Nedostatak financijskih sredstava i smještaja po prirodi stvari ne predstavlja okolnost koja ukazuje na postojanje takvog rizika”, rekla je Bakalović i upozorila da su moguće zlouporabe te mjere.

Pomoćnica ministra unutarnjih poslova Lidija Pelivan Stipetić rekla je da su uvažili prijedlog Centra za mirovne studije i da pomaganje strancima u nezakonitom ulasku, boravku i kretanju po Hrvatskoj u slučaju humanitarnog pomaganja neće biti kažnjivo. “Pomaganje koje je počinjeno iz humanitarnih razloga ne smatra se pomaganjem – spašavanje života, sprječavanje ozljeđivanja i pružanje hitne medicinske pomoći. Ako to nije jedan od ta tri razloga, a pružili ste strancu smještaj – ukoliko vas uhvate možete biti kažnjeni za pomaganje, bilo da se radi o osiguranju smještaja ili prijevozu stranca”, dodala je.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima na javnom je savjetovanju do 22. travnja.

Hrvatska radiotelevizija objavila je Prijedlog izmjena i dopuna programskih obveza HRT-a proizašlih iz Ugovora s Vladom Republike Hrvatske, koju zastupa Ministarstvo kulture, za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2017. 

Prijedlog izmjena i dopuna uključuje pokretanje Radija Sjever, općeg radijskog kanala koji bi pokrivao područje Međimurske i Varaždinske te dijelove Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, a frekvencije za emitiranje programa osigurat će se optimizacijom postojećeg sustava HRT-a. Predloženo je smanjenje udjela sportskog programa s 9% na 2,3% i proporcionalno povećanje udjela glazbenog programa s 41,4% na 48,2% u Radio Zadru. Predlaže se promjena opisa Drugog programa HTV-a koji će omogućiti prijenos važnijih sportskih događaja i na drugim televizijskim programima te prijenos nedjeljnih misa na Prvom programu HTV-a gdje se “program formira dominantno za gledatelje koji prije i poslije prijenosa nedjeljne mise prate taj program”.

Predloženom dopunom članka 25. omogućit će se da HRT za vrijeme trajanja određenih događaja proizvodi i distribuira putem Interneta dodatne programe koje nije moguće uklopiti u programsku shemu i raspored emitiranja određenog kanala, a koji mogu biti dopuna ili proširenje linearnom emitiranju na radijskim i/ili televizijskim kanalima ili poseban sadržaj koji je uredničkom odlukom predviđen za distribuciju putem interneta. Navedeni programski sadržaji tretirat će se kao projekti s određenim, ograničenim trajanjem kojima se povećava dostupnost i vidljivost radijskih i televizijskih kanala, te povećava ponuda usluga u dinamičnom medijskom okruženju.

HRT je bio tema jednog od sastanaka radne skupine za raspravu o novoj medijskoj politici, održanog krajem travnja. Među glavnim zamjerkama poslovanju i djelovanju javne televizije koje su iznijeli sudionici nalazila su se pitanja nezamjenjive uloge HRT-a u razvitku istraživačkog novinarstva, unapređenju standarda pristupa infomacijama te opsežnijem i kvalitetnijem izvještavanju javnosti, nesudjelovanju profesionalnih udruženja i sindikata u procesu donošenja etičkog kodeksa, nedostatku komunikacije s građanima. Prisutni su se doduše složili oko točke koja se ticala povećanja kvalitete, opsega i dostupnosti programa, čemu su djelomično usmjerene i predložene izmjene i dopune.

Provedbu javne rasprave o izmjenama i dopunama nalaže Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, a trajat će 45 dana, od 1. rujna do 15. listopada. Provedbu prema zakonu prati povjerenstvo u koje dva člana imenuje glavni ravnatelj HRT-a, a dva člana Vlada Republike Hrvatske, no njihova imena nisu objavljena. Također, najavljeno je da će HRT tijekom javne rasprave organizirati okrugle stolove, radijske i televizijske kontaktne emisije, komunikaciju putem HRT-ove internetske stranice te druge specijalizirane skupove sa zainteresiranima i o njima obavijestiti javnost.