Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun projekt je koji u svojim lokalnim zajednicama provode Zelena Istra iz Pule, Eko Pan iz Karlovca te Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja iz Malog Lošinja, u partnerstvu s islandskom udrugom Citizens Foundation, dok su suradnici Institut za javne financije i GONG. Provedbu projekta, u trajanju od dvije godine, financira Europska unija putem programa IPA 2011 Jačanje potpore organizacijama civilnog društva za povećanje dobrog upravljanja i transparentnosti javne uprave u Hrvatskoj.

Pionirski projekt ovog tipa proveo je grad Pazin koji je 2014. godine pokrenuo Pazi(n) proračun! u kojemu su građani izravno predlagali na što će se potrošiti dio novca iz gradskog proračuna za 2015. godinu. U projektu GONG-a, Grada Pazina i Društva Naša djeca te Instituta za javne financije i Udruge gradova građani su mogli predložiti komunalne akcije i sektorske prioritete za financiranje, a Gradsko vijeće se obvezalo prilikom rasprave o proračunu razmatrati prijedloge građana, kao i one dobivene nakon završne javne rasprave. 

Participativno budžetiranje je relativno mlad koncept. Nastao je 1989. u brazilskom Porto Allegreu, a otada se proširio svim kontinentima, pa tako i Europom. Danas se proračuni na participativan način donose i u Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Estoniji, Portugalu ili na Islandu, dok se u Hrvatskoj ovaj koncept tek treba razviti. U projektu koji je uključio Pulu, Karlovac i Mali Lošinj, jedinice lokalne samouprave nisu se prethodno obvezale ni na što već su samo suradnici na projektu. Građani sudjeluju u kreiranju prijedloga za gradski proračun na stranicama gdje na jednostavan način daju prijedloge i argumente za i protiv tog prijedloga, a koji se potom dostavljaju Gradu. 

U Karlovcu, putem službene stranice, dva su prijedloga djelomično prihvaćena, a jedan u potpunosti zahvaljujući dodatnom lobiranju unutar Gradskog Vijeća i po medijima. Radi se o odustajanju od raspisivanja nove koncesije za vršenje usluge naplate parkiranja u gradu Karlovcu. Odlučeno je da će Grad preuzeti naplatu parkiranja, a to je siguran prihod od tri do pet milijuna kuna godišnje za Grad i građane. Službena stranica projekta za Mali Lošinj nalazi se ovdje.

U Puli je putem stranice projekta u mjesec dana dvjestotinjak registriranih građana predalo četrdeset prijedloga, o kojima se raspravljalo i glasalo. Prema analizi koju priprema Zelena Istra, u Puli su u potpunosti prihvaćena četiri prijedloga, djelomično dva, odbijeno je trinaest, nejasnih je bilo šest, a na jedan prijedlog nije stigao odgovor. Goran Matić iz Zelene Istre za portal projekta Umrežimo se – protiv korupcije! kaže da Grad nije uzeo u obzir niti jednu od preporuka koje su dali za povećanje transparentnosti proračunskog ciklusa i da stoga nisu zadovoljni suradnjom: “Grad Pula u biti nije prihvatio niti jedan prijedlog građana koji nije bio dio već donesenog plana. Nažalost, upitno je može li se to onda uopće nazvati participacijom”.

Na sličnom tragu, građani Pule postavili su u noći sa 7. na 8. ožujak instalaciju Izabrali smo izabrano kojom izražavaju “razočaranost demokracijom” kakvu sustavno provodi Grad Pula, a koja se manifestirala i izostankom javne rasprave o gradskom bazenu kao značajnom proračunskom investicijom. “Bazen od 50 metara koji su sportaši, ali i ostali građani Pule priželjkivali, pretvorio se u 33-metarski, pod objašnjenjem da su građani taj isti 33 metarski bazen izabrali. Naime, grad Pula pod vodstvom Borisa Miletića proveo je anketu agencije Ipsos+ (koju je ujedno i platio dvadeset jednu tisuću kuna za ispitivanje javnog mijenja šestotinjak građana), a ista je svojim sugestivnim načinom anketiranja ispitanika objelodanila rezultate koji se kose s istinskim željama budućih korisnika bazena. Cjelokupna je farsa kulminirala kada se gradsko vijeće oglasilo e-mailom otkazavši gradsku tribinu tek nekoliko sati prije njenog početka”, stoji u izjavi koju su građani ostavili kraj instalacije i poslali medijima.

Na službenim stranicama programa Habitat Ujedinjenih naroda objavljena je besplatna e-knjiga o najčešćim pitanjima o participativnom budžetiranju. Kao prednosti participativnog budžetiranja, odnosno razloge za njegovo provođenje, priručnik navodi produbljivanje demokratskih standarda i praksi kroz dijalog građana i lokalne vlasti i administracije, povećanje transparentnosti i učinkovitosti potrošnje javnih sredstava, ohrabrivanje građanske participacije u donošenju odluka, raspoređivanju i nadzoru nad trošenjem javnih sredstava, povećanje odgovornosti javnih službenika i predstavnika vlastiti, kolektivnu suradnju na određivanju društvenih prioriteta i upravljanju resursima, povećanje međusobnog povjerenja između građana i vlasti te stvaranje demokratske kulture i jačanje društvenih veza unutar lokalne zajednice.

No, s druge strane, priručnik nudi i savjet kada ne bi trebalo provoditi participativno budžetiranje: kada nisu ispunjeni prethodno nabrojani preduvjeti. Ne preporučuje se provedba u slučaju da jedna ili obje strane u procesu, vlast ili građani, nije otvorena za promjenu i zajedničko upravljanje javnim resursima te ukoliko lokalna vlast nije iskrena i transparentna. “Provoditi participativno budžetiranje u takvom kontekstu omogućilo bi legitimaciju ili prikrivanje praksi suprotnih osnovnim principima participativnog budžetiranja”, navodi se u priručniku, no također se ističe da vrijedi provoditi skromnije inicijative poput pokušaja da se u proračunski ciklus uvede više transparentnosti – organizaciju tribina i javnih rasprava ili drugih aktivnosti, uz prisutnost predstavnika civilnog društva.

Publikacija je dostupna na engleskom, arapskom, francuskom, kineskom, portugalskom i talijanskom jeziku. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.