iz trbuha diva – Kulturpunkt

Do pobune

Tomislav Žilić — Fri, 04 Sep 2015 10:49:20 +0000

“Izlazim pred publiku i molim ih da sudjeluju u bezazlenom performansu koji od njih ne zahtijeva nikakve posebne sposobnosti i u kojemu će se odmarati. Dobrovoljce poležem na pod jedne do drugih, zatim poprijeko legnem na njih i čitam glasno Komunistički manifest Karla Marxa i Friedricha Engelsa. Netko mi pridržava i glavu ako treba, a netko opet posluži pićem. Performans traje dok se ljudi na kojima ležim ne pobune”, stoji u opisu performansa.

Performans će biti izveden u subotu, 5. rujna, u riječkom MMSU-u, s početkom u 20 sati.

Proizašli iz prošlosti

Tomislav Žilić — Wed, 02 Sep 2015 11:37:45 +0000

U dokumentarnom filmu Industrijski raj, Marijan Crtalić je zaokupljen sisačkim kulturnim nasljeđem, odnosno skulpturama koje su nastajale u Željezari od 1971. do 1990. godine, kada je ondje bila organizirana likovna kolonija. Sveukupno je sudjelovalo 178 umjetnika, a stvoreno je 686 radova, prvenstveno slika i skulptura, reljefa, crteža, objekata i fotografija. Kroz intervjue s različitim stanovnicima grada Siska i bivšim djelatnicima Željezare, gledatelj saznaje o današnjem stanju tih skulptura koje nisu obnavljane već godinama, a koje stanovnici doživljavaju na različite načine.

Harun Farocki, njemački redatelj eksperimentalnih i dokumentarnih filmova, gradi svoj film Radnici napuštaju tvornicu na temelju prvog snimljenog filma braće Lumière – Radnici napuštaju tvornicu Lumière iz 1895.godine. U njihovom filmu radnici izlaze s posla kroz velika vrata dvorišta, užurbano, “svaki za nekim svojim poslom”, a sama tvornica ne može se okarakterizirati. Ti radnici se mogu nalaziti bilo gdje i mogu biti bilo tko. Farocki, pak, uz tu scenu prikazuje i druge radnike iz različitih tvornica diljem svijeta, u različitim desetljećima 20. stoljeća kako napuštaju tvornice kao da ih goni neka nevidljiva sila. Farockijev film daje naslutiti da sekvenca braće Lumière u sebi već nosi klicu predvidljivog društvenog razvoja: mogući nestanak ovog oblika industrijske radne snage.

Projekcije će biti održane u četvrtak, 3. rujna, u MMSU-u, s početkom u 21 sat.

Priče o transformaciji i tranziciji

Matija Mrakovčić — Wed, 19 Aug 2015 10:34:34 +0000

U četvrtak, 20. kolovoza, u 21 sat na terasi MMSU-a bit će prikazani filmovi Nadije Mustapić i Marina Lukanovića Rikard Benčić, na primjer te Jenny Perlin Upornost i kako ju razviti.

Umjetnica Nadija Mustapić i redatelj Marin Lukanović, članovi Filmaktiva, 2008. godine napravili su suradnički dokumentarac Rikard Benčić, na primjer, 35-minutni film o memoriji tzv. T-objekta bivše tvornice Rikard Benčić, zgrade u centru Rijeke namijenjene novom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti. To je priča o transformaciji i tranziciji ljudi, vremena, običaja, osjećaja i očekivanja, i primjer traumatičnog procesa deindustrijalizacije grada. Film najvećim dijelom govori o iskustvima radnica i radnika koji su proveli veći dio svog života radeći u toj tvornici, i o njihovim sjećanjima na herojsko doba progresa koje je završilo u vrtlogu rata, nacionalne netrpeljivosti i propasti radničkog pokreta. Film je nastao u produkciji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Perseverance & How to Develop It / Upornost i kako je razviti, američke umjetnice Jenny Perlin, odnosi gledatelja na putovanje kroz opsesiju, nagon za uspjehom, radnu rutinu i štrajkove u Ford Motor Company. Film istražuje kako se rast industrije u 20. stoljeću uvelike pouzdao u trikove samopomoći kako bi u mlade radnike usadio želju za uspjehom. Nazvan je po istoimenoj knjizi, objavljenoj 1915. Završno poglavlje pod nazivom Practical Exercises, donosi pet zadataka koje treba svakodnevno vježbati. Iste probleme imamo i danas. Radoholičarstvo, raširena uporaba psiho-farmaceutskih lijekova, knjiga za samopomoć te nezasitna potraga za srećom, sve to ima svoje začetke u trikovima samopomoći, nastalim prije gotovo 100 godina.

Iz trbuha diva

Tomislav Žilić — Fri, 13 Dec 2013 12:53:25 +0000

U svom novom umjetničkom poduhvatu Iz trbuha diva Luiza Margan se vraća svom rodnom gradu, Rijeci. Potaknuta aktualnim društvenim i ekonomskim promjenama (privatizacije), Margan istražuje industrijski, brodogradilišni kompleks Treći maj kao prostor koji akumulira “simptome” omogućavajući “dijagnozu” šireg stanja društva. Pozivajući se na Lefebvrea, stanje postupnog nestanka rada – pa samim time i znanja – može se usporediti sa stanjem netom prije eksplozije prostora, odnosno prije eksplozije postojećih struktura koji u konačnici dovode do neke vrste gubitka identiteta i zaborava znanja.

Luiza Margan radi i živi u Hrvatskoj i Austriji. Završila je studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani i Beču, a izlagala je na mnogim samostalnim i grupnim izložbama. Boravila je na umjetničkim rezidencijama u Parizu, Seoulu i New Yorku. U svom radu bavi se istraživanjem vizualne estetike i struktura moći koje obilježavaju javni prostor, memoriju te promjene koje kreiraju društvene vrijednosti i identitet.

Izložba će biti otvorena u utorak 17. prosinca u 19 sati, a može se pogledati do 17. siječnja u Galeriji VN.