<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>ivo alebić &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/ivo_alebic/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 18:22:16 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>ivo alebić &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Izlaganje povijesti</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/izlaganje-povijesti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 26 Jun 2013 11:55:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_knjizevnost]]></category>
		<category><![CDATA[fraktura]]></category>
		<category><![CDATA[Ivana Biočina]]></category>
		<category><![CDATA[ivo alebić]]></category>
		<category><![CDATA[karolina švencir bouzaza]]></category>
		<category><![CDATA[mo yan]]></category>
		<category><![CDATA[promjena]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=izlaganje-povijesti</guid>

					<description><![CDATA[<p>U izdanju Frakture uskoro izlazi polu-autobiografska pripovijetka <em>Promjena</em> kineskoga pisca Mo Yana u prijevodu Karoline Švencbir Bouzaze.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Kineski pisac <strong>Mo Yan</strong>, pravim imenom <strong>Guan Moye</strong>, rođen je 17. veljače 1955. u okrugu Gaomi pokrajine Shandong. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2012. godine, a opisuju ga kao pisca koji u svojim djelima spaja magični realizam, narodne priče i povijest. U razdoblju kulturne revolucije napušta osnovnu školu i odlazi raditi na farmu kao nadničar. Godine 1976. pristupa Narodnooslobodilačkoj vojsci, a 1984. je primljen na studij književnosti pri Institutu za umjetnost Narodnooslobodilačke vojske. Ubrzo nakon toga objavljuje neka od svojih značajnijih književnih djela poput Transparentne rotkvice i romana Crveni sirak. U svojim se djelima posvećuje ruralnim temama i kao čest književni motiv koristi rodni kraj, težak položaj seljaka, nepravednost režima, a obrađuje i neke stare kineske teme poput kanibalizma, seksualnosti, tijela i patrijahalnih odnosa.</p>
<p>Polu-autobiografska pripovijetka <em>Promjena</em> također je izlaganje povijesti, no ta se povijest ne zadržava samo na osobnom iskustvu autora, već prati promjene u suvremenom kineskom društvu. Autor sadržaj pripovijetke razvija na način da jednostavnim jezikom povezuje slike djetinjstva, rodnog kraja, prijatelja i obitelji u jedinstvenu umjetničku cjelinu, dok životni izazovi nagovještaju promjene određenih odnosa u kineskom društvu koje značajno utječu i na opći doživljaj stvarnosti svakog lika ponaosob. Mo Yan na suptilan način propituje kinesku stvarnost i ono što nužno slijedi iz gospodarskih, društvenih i političkih promjena.</p>
<p>Prevoditeljica<strong> Karolina Švencbir Bouzaza</strong> rođena je 1980. u Zagrebu. Magistrirala je kinesku i svjetsku književnost na Pekinškom sveučilištu za jezike i kulturu, a trenutno je asistent u suradničkom zvanju za područje humanističkih znanosti, grana sinologija, na Katedri za sinologiju Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu.</p>
<p><em>Promjena</em> je prvi put javno predstavljena krajem svibnja u programu <em>Čitanja</em> u Studentskom centru koja vode i moderiraju <strong>Ivana Biočina</strong> i <strong>Ivo Alebić</strong>. Program služi kao svojevrsni atelje mladih prevoditelja, za otvaranje prostora dosad slabo prevođenim autorima na hrvatski jezik. Više informacija možete pronaći <a href="http://citanje.tk/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small;">Fraktura / Čitanja</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Čitanja: LiBiDiSSi</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/citanja-libidissi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 11 Jun 2013 13:54:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[čitanja]]></category>
		<category><![CDATA[galerija sc]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[georg klein]]></category>
		<category><![CDATA[Ivana Biočina]]></category>
		<category><![CDATA[ivana perica]]></category>
		<category><![CDATA[ivo alebić]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=citanja-libidissi</guid>

					<description><![CDATA[<p>Čitanje romana Georga Kleina u prijevodu Ivane Perice bit će održano u srijedu, 13. lipnja, u Galeriji SC.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Georg Klein</strong> (1953) je autor koji je krajem devedesetih još radio kao ghostwriter, a prvi se put na vratima svog budućeg izdavača pojavio s nekim crtežima o Schopenhaueru o kojima je bez prekida govorio punih sat vremena. Izdavač je čekao kraj priče, a onda ga je upitao o njegovu pravom zanimanju. Klein je odgovorio da piše. I nakon nekoliko dana poštom mu poslao roman <em>LiBiDiSSi</em> (1998) koji je zbog neuspješne potrage za izdavačem ležao u ladici. Ubrzo zatim Klein potpisuje ugovor nakon čega slijedi niz romana i zbirki priča, među inim <em>Barbar Rosa</em>, <em>Grijeh Dobrota Munja</em>, <em>O Nijemcima</em> i proslavljeni <em>Roman našeg djetinjstva</em>. Dobitnik je nagrada <em>Braća Grimm</em> i <em>Ingeborg Bachmann</em>, a za <em>Roman našeg djetinjstva</em> 2010. mu je dodijeljena i nagrada za beletristiku Leipziškog sajma knjiga. Roman <em>Budućnost Marsa</em> očekuje se na jesen.</p>
<p>Roman <em>LiBiDiSSi</em> hibrid je krimića, fantastike, distopije i orijentalnog putopisa. Libidissi je grad u kojem se skriva njemački tajni agent, kojemu su pak dva druga tajna agenta za petama. Vrijeme radnje: devet godina nakon kraja rasističkog režima lokalnog autokrata Gahisa, koji je svrgnuo Stranu silu. Manjine su gotovo istrijebljene, ali njihovi gurmanski specijaliteti dobro se prodaju turistima. Turisti i pripitomljeni stranci nikad ne postaju pravim stanovnicima grada i uvijek im je biti na oprezu. Valja se kloniti pojedinih četvrti. Gradom haraju pošasti i lokalni plaćenici.</p>
<p>Pisan neobičnom formom, sav u kafkijanskom paralelizmu progonjenog i njegovih dvoje progonitelja, negdje između očekivanja kazne zbog zločina koji se tek naslutiti može, i klasičnog kriminalističkog zapleta koji mjesto ustupa fantazmagoričnoj atmosferi grada i time koči napredovanje fabule, <em>LiBiDiSSi</em> je objavljen još 1998. g. Otad smo njegovu sceneriju upoznali više puta – u Tripoliju, Bagdadu, Damasku. Točnije, Klein je zamišlja u vremenu normalizacije, kad stvari krenu svojim tijekom, kad turizam ponovno zavlada, ali znaci proteklih desetljeća ostanu upisani u grad. <em>LiBiDiSSi</em> je svojevrsno čitanje porazbacanog mozaika istoimenog grada, kako za njegove junake, tako i za čitatelje. Ovo je krimić čija je fabulativna napetost negdje drugdje.</p>
<p><strong>Ivana Perica</strong> (1984), znanstvena je novakinja na bečkom Institutu za slavistiku, završava doktorat o privatnom/javnom i paralelama političkog kod <strong>Hannah Arendt</strong> i <strong>Jacquesa Rancièrea</strong>. Uz znanstvene radove objavljuje eseje, kritike i prijevode u časopisima <em>Tema</em>, <em>Zarez</em>, <em>Wespennest</em>. Prijevodi tekstova <strong>Senka Karuze</strong> i <strong>Radomira Konstantinovića</strong> izišli su u časopisu <em>Lichtungen</em> (Graz) i na portalu <em><a href="http://www.textfeldsuedost.com/" target="_blank" rel="noopener">textfeldsuedost</a></em>. U okviru udruge <strong>Blaberon</strong> sudjeluje u projektima s ciljem poticanja čitanja i emancipacije mladih.</p>
<p>Čitanje romana Georga Kleina u prijevodu Ivane Perice bit će održano <strong>13. lipnja</strong> u <strong>Galeriji SC</strong>, s početkom u <strong>20 sati</strong>. Ulaz je slobodan.</p>
<p><em>Čitanja</em> vode<strong> Ivana Biočina</strong> i <strong>Ivo Alebić</strong>, a program služi kao svojevrsni atelje mladih prevoditelja. Više informacija možete pronaći <a href="http://citanje.tk/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Čitanje: Mo Yan</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/citanje-mo-yan/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 24 May 2013 13:56:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[čitanje]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[Ivana Biočina]]></category>
		<category><![CDATA[ivo alebić]]></category>
		<category><![CDATA[studentski centar]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=citanje-mo-yan</guid>

					<description><![CDATA[<p>Polu-autobiografsku pripovijetku <em>Promjena</em> kineskog pisca Mo Yana čitat će njena prevoditeljica Karolina Švencbir Bouzaza.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Čitanje će biti održano u srijedu, <strong>29. svibnja</strong>, u <strong>Galeriji SC</strong>, s početkom u <strong>20 sati</strong>. Ulaz je slobodan.</p>
<p>Kineski pisac <strong>Mo Yan</strong>, pravim imenom <strong>Guan Moye</strong>, rođen je 17. veljače 1955. u okrugu Gaomi pokrajine Shandong. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2012. godine, a opisuju ga kao pisca koji u svojim djelima spaja magični realizam, narodne priče i povijest. U razdoblju kulturne revolucije napušta osnovnu školu i odlazi raditi na farmu kao nadničar. Godine 1976. pristupa Narodnooslobodilačkoj vojsci, a 1984. je primljen na studij književnosti pri Institutu za umjetnost Narodnooslobodilačke vojske. Ubrzo nakon toga objavljuje neka od svojih značajnijih književnih djela poput <em>Transparentne rotkvice</em> i romana <em>Crveni sirak</em>. U svojim se djelima posvećuje ruralnim temama i kao čest književni motiv koristi rodni kraj, težak položaj seljaka, nepravednost režima, a obrađuje i neke stare kineske teme poput kanibalizma, seksualnosti, tijela i patrijahalnih odnosa.</p>
<p>Polu-autobiografska pripovijetka <em>Promjena</em> također je izlaganje povijesti, no ta se povijest ne zadržava samo na osobnom iskustvu autora, već prati promjene u suvremenom kineskom društvu. Autor sadržaj pripovijetke razvija na način da jednostavnim jezikom povezuje slike djetinjstva, rodnog kraja, prijatelja i obitelji u jedinstvenu umjetničku cjelinu, dok životni izazovi nagovještaju promjene određenih odnosa u kineskom društvu koje značajno utječu i na opći doživljaj stvarnosti svakog lika ponaosob. Mo Yan na suptilan način propituje kinesku stvarnost i ono što nužno slijedi iz gospodarskih, društvenih i političkih promjena.</p>
<p><strong>Karolina Švencbir Bouzaza</strong> rođena je 1980. u Zagrebu. Magistrirala je kinesku i svjetsku književnost na Pekinškom sveučilištu za jezike i kulturu, a trenutno je asistent u suradničkom zvanju za područje humanističkih znanosti, grana sinologija, na Katedri za sinologiju Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije.</p>
<p>Čitanja vode i moderiraju <strong>Ivana Biočina</strong> i <strong>Ivo Alebić</strong>. Program služi kao svojevrsni atelje mladih prevoditelja, za otvaranje prostora dosad slabo prevođenim autorima na hrvatski jezik. Više informacija možete pronaći <a href="http://citanje.tk/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Čitanje: Nightwood</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/citanje-nightwood/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 08 Apr 2013 18:55:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ana tomčić]]></category>
		<category><![CDATA[atelje mladih prevoditelja]]></category>
		<category><![CDATA[djuna barnes]]></category>
		<category><![CDATA[galerija sc]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[Ivana Biočina]]></category>
		<category><![CDATA[ivo alebić]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=citanje-nightwood</guid>

					<description><![CDATA[<p>Čitanje romana autorice Djune Barnes, u prijevodu Ane Tomčić, nova je sesija ateljea mladih prevoditelja u SC-u.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Djuna Barnes (1892. – 1982.) američka je autorica čije djelo radikalno propituje kanonsku percepciju modernizma. Život na granici kultura i mentaliteta, ali uvijek u umjetničkim i seksualno liberalnim krugovima (od vlastite obitelji do Pariza i njujorškog Greenwich Villagea) uvelike se odražava u šarenoj i dinamičnoj paleti likova i stilova. Autoričin jezik predstavlja jedinstvenu kombinaciju hermetične poetičnosti i brutalne društvene satire, a igra stilovima i književnim konvencijama nerijetko je uspoređivana s imenima poput Jamesa Joycea. U cjelokupnom opusu, a osobito u najpoznatijem romanu <em>Nightwood</em>, Barnes vješto podriva uvriježene i jednoznačne nacionalne, rasne, vjerske te seksualne identitete, čime istodobno raskrinkava njihovu društvenu konstruiranost i normativnu ulogu. Osim po jezičnoj inovativnosti, ova socijalna dimenzija čini Barnesin opus jedinstvenim u sklopu modernističke proze postavljajući u pitanje njenu navodnu apolitičnost. Iz navedenog su razloga njena djela u posljednje vrijeme pobudila velik interes feminističke i queer teorije, a prevedena su na brojne svjetske jezike. S obzirom na ovakvu popularnost, jezičnu inovativnost te politički značaj krajnje je vrijeme za pokušaj plasiranja Barnesinog stvaralaštva na hrvatskoj književnoj sceni.</p>
<p>Ana Tomčić rođena je 1986. u Zagrebu. 2010. diplomirala je anglistiku i germanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iste godine upisuje doktorski studij književnosti, filma i izvedbenih umjetnosti u sklopu kojeg se (između ostalog) bavi proučavanjem političke dimenzije subverzivnih identiteta kod Djune Barnes. Znanstveni interesi uglavnom obuhvaćaju modernu i suvremenu englesku, američku te njemačku književnost kao i marksističku, feminističku i psihoanalitičku kritiku te queer teorije. Prevela je brojne književne i kritičke tekstove za časopise poput <em>K.</em> i <em>Sic</em> te Festival europske kratke priče. Dosadašnji književni prijevodi uključuju i povijesne romane <em>Arnovo naslijeđe</em> (Jan Guillou) i <em>Carica Sedam brežuljaka</em> (Kate Quinn).</p>
<p>Čitanje romana <em>Nightwood</em> autorice Djune Barnes, u prijevodu Ane Tomčić, bit će održano u četvrtak, <strong>11. travnja</strong> u <strong>Galeriji SC</strong>, s početkom u <strong>20 sati</strong>.</p>
<p>Čitanja vode i moderiraju Ivana Biočina i Ivo Alebić. Program služi kao svojevrsni atelje mladih prevoditelja, za otvaranje prostora dosad slabo prevođenim autorima na hrvatski jezik. Više informacija možete pronaći <a href="http://citanje.tk/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Čitanje: Pierre Klossowski</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/program/citanje-pierre-klossowski/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 11 Feb 2013 19:40:30 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[čitanje.tk]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[Ivana Biočina]]></category>
		<category><![CDATA[ivo alebić]]></category>
		<category><![CDATA[milena ostojić]]></category>
		<category><![CDATA[pierre klossowski]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=citanje-pierre-klossowski</guid>

					<description><![CDATA[<p><em>Živa valuta</em> francuskoga romanopisca, filozofa, esejista, glumca, scenarista i slikara dosad nije prevedena na hrvatski jezik.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Romanopisac, filozof, esejist, glumac, scenarist i slikar Pierre Klossowski također je i značajan prevoditelj: na francuski je prevodio Kafku, Wittgensteina, Schelera, Holderlina, Heideggera, Nietzschea i druge. Godine 1970. napisao je, prema Michelu Foucaultu, &#8221;najuzvišeniju knjigu našeg vremena&#8221;. Knjiga se, veli Foucault, bavi upravo onim o čemu bismo morali misliti, onim što nas već stoljećima konstituira i dominira nama, trojstvom koje čine: žudnja, vrijednost, simulakrum.</p>
<p><em>Živa valuta</em> Pierrea Klossowskog dosad nije prevedena na hrvatski jezik. U četvrtak, <strong>14. veljače</strong> u <strong>20 sati</strong>, čitat će ju u <strong>Galeriji SC-a</strong> Milena Ostojić, prevoditeljica s francuskog i engleskog (<em>Zarez</em>, <em>Libra Libera</em>, <em>Quorum</em>,<em> Diskrepancija</em>, <em>Up&amp;Underground</em>), a čitanje će voditi i moderirati Ivana Biočina i Ivo Alebić. Program služi kao svojevrsni atelje mladih prevoditelja, za otvaranje prostora dosad slabo prevođenim autorima na hrvatski jezik. Više informacija možete pronaći <a href="http://citanje.tk/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>, a prijedloge novih prijevoda poslati na <a href="mailto:ivoalebic@gmail.com" target="_blank" rel="noopener">jedan</a> ili <a href="mailto:ivanabiocina@gmail.com" target="_blank" rel="noopener">drugi</a> mail.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Čitanje: Bunin</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/program/citanje-bunin/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 05 Nov 2012 10:53:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[čitanje]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[Ivana Biočina]]></category>
		<category><![CDATA[ivo alebić]]></category>
		<category><![CDATA[kultura promjene SC]]></category>
		<category><![CDATA[tijana gojić]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=citanje-bunin</guid>

					<description><![CDATA[<p>Cilj je novoga programa SC-a otvoriti prostor mladim prevoditeljima i klasičnim autorima.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em>Čitanje:</em> novi je program <a href="http://www.sczg.unizg.hr/kultura/" target="_blank" rel="noopener">Kulture promjene SC-a</a> zamišljen kao svojevrsni atelje mladih prevoditelja. Oni odabiru kako kanonske tako i dosad neprevedene tekstove na hrvatski, koje će čitati sami ili u društvu renomiranog prevoditelja i autora. Osim što na taj način skreću na sebe pozornost izdavača, prezentiraju i novi tekst čitatelju, odnosno slušatelju. Cilj je programa otvoriti prostor mladim prevoditeljima i klasičnim autorima koji su dosad iz bilo kojeg razloga bili slabo prevođeni na hrvatski jezik. Prvo čitanje održat će se <strong>9. studenog</strong> u <strong>potkrovlju Galerije SC</strong>, s početkom u <strong>20 sati</strong>. Ulaz je slobodan.</p>
<p>Prva će večer biti otvorena jednim nepravedno zapostavljenim ruskim klasikom, <strong>Ivanom Aleksejevičem Buninom</strong>. Čitat će se pripovijest <em>Antonovke</em>, pripovijesti iz kasnije zbirke <em>Tamne aleje</em>, <em>enciklopedije ljubavi</em>, prvi put na hrvatskom jeziku, neki dijelovi iz <em>Gospodina iz San Francisca</em> i proslavljenog romana <em>Život Arsenjeva</em> za koji je autor dobio Nobelovu nagradu za književnost. Prijevode će realizirati i čitati <strong>Tijana Gojić</strong>, rusistica i anglistica, i <strong>Ivo Alebić</strong>, rusist.</p>
<p>Čitanja vode i moderiraju <strong>Ivana Biočina</strong> i <strong>Ivo Alebić</strong>. Za sve informacije ili prijedloge novih prijevoda možete ih kontaktirati na <a href="mailto:ivanabiocina@gmail.com" target="_blank" rel="noopener">jedan</a> ili <a href="mailto:ivoalebic@gmail.com" target="_blank" rel="noopener">drugi</a> mail.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
