Riječ je o monografiji koja “kroz spoj analitičkog teksta Melite Čavlović i fotografskog istraživanja Marka Ercegovića donosi slojevitu interpretaciju nejednakosti, konflikata i neravnomjernog razvoja zagrebačkog Trnja i Vukovarske ulice. Polazeći od modernističkog arhitektonskog nasljeđa, publikacija zahvaća širi povijesni i prostorni kontekst, prateći transformacije grada — od jasno definiranih urbanističkih koncepata do njihovih dugoročnih, često neželjenih posljedica vidljivih u gradskom tkivu, uvjetima stanovanja i organizaciji svakodnevice. U tom procesu politika se prepoznaje kao jedan od ključnih čimbenika koji oblikuju prostorne i društvene odnose ove središnje gradske zone”, stoji u najavi.

Snimak postojećeg stanja: rijeka, pruga ulica odabrana je među 12 najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za 2025. godinu na natječaju Nacionalne i sveučilišne knjige u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom (HDD), te je nominirana za nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA).

Na predstavljanju u ARL-u sudjelovat će autori, Melita Čavlović, docentica na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i Marko Ercegović, umjetnik i fotograf i urednica Iva Prosoli, kustosica u MUO.

Više detalja možete pronaći ovdje.

“Rad Planinska 7 prije svega je dugotrajan, iznenađujuće uspio socijalni eksperiment u kojem je Petra Slobodnjak odigrala dvostruku ulogu: pokretača i sudionika.

Petra Slobodnjak punih je petnaest godina živjela na istoj adresi, u istoj stambenoj zgradi, i to od trenutka dolaska iz rodnog grada u Zagreb na studij pa sve do preseljenja u vlastitu nekretninu. Tih je petnaest godina provedenih na istom mjestu za Petru bilo formativno na puno načina. Kako sama navodi: ‘Ono što je započelo kao normalna ljudska interakcija koja je služila kao lijek za umanjivanje izoliranosti, budući da već godinama radim od kuće, postalo je dugoročni proces stvaranja prijateljstva s pojedincima različitih životnih, vjerskih i političkih uvjerenja.’ Međutim, da bi se pokrenuo jedan takav proces stvaranja prijateljstva, odnosno, kako fotografije pokazuju, aktivnog suživota međusobno potpuno različitih ljudi, ne samo s različitim stavovima, kako piše Petra, već i s potpuno različitim navikama i životnom dinamikom, potrebno je puno više od činjenice da se nalaze na istom mjestu. Potrebno je izuzetno puno truda, strpljenja, čekanja, osluškivanja, ulaganja, potreban je jedan izniman karakter. 

Fotografije zajedničkog života stanara Planinske 7, koje se mogu vidjeti na izložbi, nižu se poput prizora iz neke predstave ili serije o obitelji čiji su članovi izuzetno bliski, no pomalo čudnih navika. Čak i situacije koje na prvu djeluju kao uobičajene, pomnijim promatranjem pokazuju detalje koji u gledatelju stvaraju niz pitanja. Važno je napomenuti da se u Planinskoj 7 ne radi o insceniranoj fotografiji. Petra Slobodnjak fotografirala je situacije koje su se pred njom (i s njom) odvijale. Fotografijama su pridružene i priče, crtice iz života, koje Petra donosi vještom naracijom, vrlo živo, britko, duhovito, oživljavajući dodatno likove s fotografija. Osim što nam pruža uvid u detalje (su)života živopisnih stanara jedne adrese, suptilno osobnim pričama podastire nam kroniku našeg doba u lokalnom i globalnom kontekstu istovremeno mu prkoseći”, piše Iva Prosoli u predgovoru izložbe.

“Autori, fotograf Marko Ercegović i novinar Igor Lasić, usredotočili su se upravo na ono što je na kioscima preplavljenim najrazličitijim tipovima proizvoda i najrazličitijim uslugama najmanje uočljivo, a to su radnici na kiosku, dominantno one, jer se radi o većinski ženskom poslu. Fotografski postupak, kadriranje bogate proizvodne ornamentike bez praznih ploha ili ploha bez proizvoda i reklama, kao i repetitivna serijalnost imaju za namjeru vizualno izložiti učinak koji imperativ konzumerizma ima po – radnice. Fotografije prate njihove izjave koje je tijekom istraživanja prikupio Igor Lasić, a u kojima čitamo o nezadovoljstvu visinom plaće, odnosu šefova, ali i nasrtljivih kupaca koji su uvijek u pravu, o skučenosti prostora, a posebno o činjenici da nemaju dostupan sanitarni čvor, no povremeno i o lijepim stranama rada – komunikaciji sa susjedstvom, radničkoj solidarnosti i svojevrsnoj autonomiji koju im pruža izolacija kioska u opreci sa radnim mjestima u velikim trgovinama.

(…)Knjiga koju držite u ruci ima namjeru iz rakursa unutrašnjosti kioska predstaviti tu priču. Ona je rezultat poticajne suradnje: fotografa Ercegovića, koji kao promatrač strpljivo vreba i lovi prolazne trenutke u estetici malih gesti, i novinara Lasića, čiji je rad obilježilo praćenje privatizacijskih procesa, uz kustosku podršku nas iz BLOK-a, kolektiva koji djeluje u polju društveno angažirane umjetnosti i redovito tematizira postsocijalističke transformacije prostora i društva. Prethodila joj je izložba u galeriji Nova BAZA u Zagrebu (listopad 2020.) i njezine tri iteracije: u Galeriji OTOK u Dubrovniku (lipanj 2021.), Salonu Galić u Splitu (veljača 2022.) i Galeriji Green Room u Zaboku (lipanj 2022.). Analogno postavu izložbe-reportaže, knjiga izlaže dvadeset i tri fotografije zajedno s pratećim izjavama. U seriju nas uvodi tekst Igora Lasića koji rad smješta u njegov prošireni društveni kontekst: tranziciju tvrtke Tisak, ali i historijat institucije uličnih kioska u okviru modernističkog projekta. Protusloveći skromnom naslovu, Tisak nije samo priča o dvadeset i tri kioska, već i priča o transformaciji medijske industrije i degradaciji radničkih prava koju je donijela”, iz predgovora Vesne Vuković.

“Autori, fotograf Marko Ercegović i novinar Igor Lasić, usredotočili su se upravo na ono što je na kioscima preplavljenim najrazličitijim tipovima proizvoda i najrazličitijim uslugama najmanje uočljivo, a to su radnici na kiosku, dominantno one, jer se radi o većinski ženskom poslu. Fotografski postupak, kadriranje bogate proizvodne ornamentike bez praznih ploha ili ploha bez proizvoda i reklama, kao i repetitivna serijalnost imaju za namjeru vizualno izložiti učinak koji imperativ konzumerizma ima po – radnice. Fotografije prate njihove izjave koje je tijekom istraživanja prikupio Igor Lasić, a u kojima čitamo o nezadovoljstvu visinom plaće, odnosu šefova, ali i nasrtljivih kupaca koji su uvijek u pravu, o skučenosti prostora, a posebno o činjenici da nemaju dostupan sanitarni čvor, no povremeno i o lijepim stranama rada – komunikaciji sa susjedstvom, radničkoj solidarnosti i svojevrsnoj autonomiji koju im pruža izolacija kioska u opreci sa radnim mjestima u velikim trgovinama.

(…)Knjiga koju držite u ruci ima namjeru iz rakursa unutrašnjosti kioska predstaviti tu priču. Ona je rezultat poticajne suradnje: fotografa Ercegovića, koji kao promatrač strpljivo vreba i lovi prolazne trenutke u estetici malih gesti, i novinara Lasića, čiji je rad obilježilo praćenje privatizacijskih procesa, uz kustosku podršku nas iz BLOK-a, kolektiva koji djeluje u polju društveno angažirane umjetnosti i redovito tematizira postsocijalističke transformacije prostora i društva. Prethodila joj je izložba u galeriji Nova BAZA u Zagrebu (listopad 2020.) i njezine tri iteracije: u Galeriji OTOK u Dubrovniku (lipanj 2021.), Salonu Galić u Splitu (veljača 2022.) i Galeriji Green Room u Zaboku (lipanj 2022.). Analogno postavu izložbe-reportaže, knjiga izlaže dvadeset i tri fotografije zajedno s pratećim izjavama. U seriju nas uvodi tekst Igora Lasića koji rad smješta u njegov prošireni društveni kontekst: tranziciju tvrtke Tisak, ali i historijat institucije uličnih kioska u okviru modernističkog projekta. Protusloveći skromnom naslovu, Tisak nije samo priča o dvadeset i tri kioska, već i priča o transformaciji medijske industrije i degradaciji radničkih prava koju je donijela”, iz predgovora Vesne Vuković.

I ove će se godine, kao i proteklih, predstaviti radovi koji su rezultat cjelogodišnjeg studentskog rada. U okviru zadanih i slobodnih tema studenti izlažu pejzaže, portrete, aktove, kritički promišljaju sadašnjost i prošlost  ili pak grade intimne priče.

“Već dugi niz godina izložba studenata snimanja i fotografije Akademije dramske umjetnosti nosi naziv Nova imena. Međutim nekolicina studenata, koja izlaže na ovoj preglednoj izložbi, već je dobro poznata fotografskoj publici. Posljednjih godina, studenti su sudionici  mnogih izložbi i natječaja, kao što su Rovinj Photodays, natječaj THT-a, Essl Art Award, Erste fragmenti, New Now festival,… te nerijetko i dobitnici nagrada, pa više i ne možemo reći da se radi o posve novim imenima. Takva promjena situacije, sasvim sigurno potvrđuje ulogu Akademije, prvenstveno Katedre za fotografiju u formiranju domaće  fotografske scene. I ove je godine u okviru Katedre za fotografiju napravljen  izbor fotografija, koje su nastajale na fotografskim kolegijima pod mentorstvom Sandre Vitaljić, Jelene Blagović i Darija Petkovića. (…) Zajedničko studentsko izlaganje na izložbi Nova imena od velike je važnosti, kako za same studente, jer nekima je to ipak prva prilika da predstave svoje radove javnosti i suoče se s prvim komentarima i kritikama, tako i za publiku, koja ima priliku na jednom mjestu sagledati najbolje od godišnje fotografske produkcije Akademije dramske umjetnosti, i pratiti razvoj imena iz godine u godinu”, navodi Iva Prosoli u katalogu izložbe.

Izložba će biti otvorena u srijedu, 12. lipnja, u 19 sati, a možete je pogledati do 21. lipnja. Ulaz je slobodan.

Izložba Fotografija industrije rezultat je suradnje Katedre za fotografiju Studija snimanja Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na projektu Muzeja grada Zagreba Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive. Obogaćivanje muzejskog fundusa suvremenim fotografijama dokumentarne i umjetničke vrijednosti te pružanje prilike mladim autorima za izlaganje polazišni su motivi suradnje dviju ustanova. U skladu s ciljevima Projekta, izložbom se nastoji utjecati na percepciju industrijskog naslijeđa kao dijela lokalne, nacionalne i univerzalne baštine, dijela europskog identiteta i važnog segmenta razvoja ljudske civilizacije.

Izložba je otvorena do 21. listopada.

Kulturpunktova i Booksina novinarska školica dio je međunarodnog projekta World of Art. Models of training and collaboration in contemporary arts kojeg KURZIV – Platforma za pitanja kulture, medija i društva realizira u suradnji sa sljedećim pratnerima: SCCA, Zavod za sodobno umetnost – Ljubljana (Slovenija); Schnittpunkt Verein für Ausstellungstheorie und praxis (Beč, Austrija) i Podyplomowe Muzealnicze Studia Kuratorskie w zakresie sztuki najnowszej, Uniwersytet Jagielloński, Instytut Historii Sztuki (Krakov, Poljska).

Projekt se realizira uz financijsku potporu za Partnerstvo Leonardo da Vinci u okviru Programa za cjeloživotno učenje Europske komisije.

Edukacijski program je također i dio projekta Prostori govora koji zajednički provode Udruga za promicanje kultura – Kulturtreger i KURZIV – Platforma za pitanje kulture, medija i društva, a koji su podržali Ministarstvo kulture RH i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba.  

Školica će biti realizirana u partnerstvu sa Zagrebačkim centrom za nezavisnu kulturu i mlade – Pogon.