Irena Matijašević – Kulturpunkt

Obračun s pjesničkim sebstvom

Vatroslav Miloš — Thu, 23 Mar 2017 11:40:18 +0000

Nagrađivana pjesnikinja i spisateljica Irena Matijašević dolazi u Zabok gdje će u subotu, 25. ožujka u 20 sati predstaviti svoj debitanski roman Crno pismo.

Irena Matijašević neobična je pojava na našem književnom nebu: pjesnikinja koja je odlučila biti romanopisac, i to joj izvrsno ide. Njezino Crno pismo je nešto poput njezinog ‘obračuna’ sa samom sobom u ulozi pjesnikinje, programatsko djelo koje nas polagano uvlači u radnju koje kao da ni nema, ali kroz tu hibridnu formu između dnevnika, eseja, pjesama i proze, saznajemo sve o jednom životu neobične junakinje koja je podjednako divlja i pitoma, nesretna i sretna…

Diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu. Piše eseje i poeziju. Pjesme su joj prevođene na njemački, slovački i poljski jezik. Bila je članica predsjedništva Hrvatskog semiotičkog društva. Radi kao urednica na Trećem programu Hrvatskog radija. Objavila je tri zbirke poezije i poetski roman Crno pismo.

O knjizi će s autoricom razgovarati Ljiljana Pavlina.

Čitanost raste

Vatroslav Miloš — Thu, 14 Jan 2016 12:13:44 +0000

Pripremio: Vatroslav Miloš

Na stranici elektronickeknjige.com tako je trenutno od ukupno 179 objavljenih naslova dostupno 160 naslova, a tijekom 2015. godine elektroničke je knjige čitalo oko 115 tisuća čitatelja. To je, u odnosu na prethodnu godinu kada je čitatelj bilo preko 90 tisuća, povećanje od 25 posto. Ažurirano je i više od stotinu bio-bibliografskih autorskih bilješki koje su djelomično popraćene i portretima autora te su knjigama dodane kratke informativne bilješke, osvrti ili recenzije, a u probni je rad pušten i sustav za distribuciju besplatnih elektroničkih knjiga u tri najraširenija formata (ePUB, PDF, MOBI).

Najčitaniji prozni naslov u 2015. godini je novoobjavljeni roman Ljubav je sve Krešimira Pintarića koji je u dva i pol mjeseca čitalo gotovo 3.800 posjetitelja, a iza njega slijede zbirke priča Kičma Dorte Jagić i U što se zaljubljujemo Romana Simića. Pjesnički naslov je Tri jeseni Ane Ahmatove koji je čitan 2.851 put, a iza njega slijede Tour de force Krešimira Pintarića i Upoznaj Lilit Sonje Manojlović.

Od publicistike ističu se knjige Mediji, propaganda i sistem Noama Chomskog koji je čitan 6.666 puta te Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć! i Snaga utopije Dražena Šimleše. Esejistički radovi koji su privlačili čitateljsku pažnju su Barikade Borisa Budena i Razumijevanje filma Hrvoja Turkovića, dok su najčitaniji teorijski naslovi Filmske vrste i rodovi Nikice Gilića i Strukturalizam, semiotika i metafilmologija Hrvoja Turkovića.

Tijekom 2015. objavljena su dva pjesnička i dva prozna bloka. Krajem svibnja objavljene su zbirke pjesama Kvadratura duge Dorte Jagić, višestruko nagrađivane pjesnikinje i spisateljice, Južne životinje Irene Matijašević, višestruko prevođene pjesnikinje i esejistice, te Pleši, Modesty, pleši Darije Žilić, za koju je dobila nagradu Kiklop za zbirku poezije 2011. godine. Krajem lipnja predstavljene su zbirke pjesama Trickster Branka Maleša, dobitnika Goranova vijenca, najvažnije nacionalne pjesničke nagrade, Predmeti Marka Pogačara, najvažnijeg i višestruko nagrađivanog pjesnika mlađe generacije, te Golmanu, lovcu i šumaru Tvrtka Vukovića, čije su pjesme uvrštene u gotovo sve antologije i preglede novijeg hrvatskog pjesništva.

Sredinom rujna izašlo je treće, prošireno izdanje zbirke priča Nasmijati psa Olje Savičević Ivančević, koja sada sadrži 23 priče, a za čiji je rukopis autorica dobila nagradu časopisa Vijenac i izdavačke kuće Algoritam za autore kratke priče do 35 godina, Prozak, te reizdanja prve dvije Marineline zbirke kratkih priča, Lift bez kabine i Pušite li?. Sredinom listopada objavljeno je drugo, izmijenjeno izdanje romana Ljeto u gradu Zorana Lazića, reizdanje romana Posljednji dani panka Gordana Nuhanovića te drugo, izmijenjeno izdanje romana Ljubav je sve Krešimira Pintarića.

Razgovor o poeziji

Tomislav Žilić — Fri, 31 Oct 2014 10:32:44 +0000

U razgovoru će sudjelovati Miroslav Mićanović, pjesnik, književnik, književni kritičar i urednik knjige, Irena Matijašević, pjesnikinja i urednica na Trećem programu Hrvatskog radija, Branislav Oblučar, pjesnik, književni kritičar i znanstveni novak na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ivan Šamija, pjesnik čija je nedavno objavljena zbirka Projekt Poljska i povodom ovom pjesničkom druženju.

“Šamija se konačno javio promišljenom, čvrsto konceptualiziranom, konzistentno izvedenom, upečatljivom knjigom, poetički više no apostrofiranom geografskom odrednicom izmještenom iz već spomenutoga pripadajućeg podneblja. Pritom mu glavno uporište nije proklamirani tematski sklop, pseudoputopisna mistifikacija ili neka ‘sumatraistička’ egzotizacija, već ono što je prošloj knjizi kronično nedostajalo – minuciozan, filigranski rad u ritmu i jeziku”, o zbirci je napisao Marko Pogačar.

Razgovor će biti održan u srijedu 5. studenog u Booksi, s početkom u 20 sati.

Kućna pravila

Matija Mrakovčić — Mon, 27 Jan 2014 09:51:56 +0000

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige tri nova pjesnička reizdanja: Postanak ptica Ane Brnardić, Naizgled Irene Matijašević te Kućna pravila Olje Savičević Ivančević.

Nakon Pisaljke nekog mudraca, zbirke u kojoj je Tea Benčić Rimay prepoznala odstupanje od jastva autorice Ane Brnardić, te zbirke Valcer zmija u kojoj se pjesnikinja više okreće introspekciji, u novoj zbirci Postanak ptica događa se preokret. Autorica se sada, kao putnica, kreće svijetom, promatra ga, bilježi vlastitu nelagodu, ali ne odustaje od njega.

Zbirka pjesama Naizgled Irene Matijašević podijeljena je u četiri ciklusa. U prvom ciklusu autorica koristi postmodernistički postupak reinterpretiranja mitova, mitskih i književnih junaka. U drugom ciklusu lirska junakinja pokušava promatrati “druge” i pomalo voajerski viri u njihove živote. Ciklus Kocka, kugla tematizira komunikaciju sms-om ili telefonom, komunikaciju koja predstavlja igru znakova, iščekivanja i semantiziranja primljenih poruka. Posljednji ciklus zbirke povezuje sve spomenute poetske strategije.

Nakon zbirki pjesama Bit će strašno kada ja porastem (1988), Vječna djeca (1993) i Žensko pismo (1999), poezija Olje Savičević Ivančević, objavljena u ovoj dugo iščekivanoj, gotovo konceptualno strukturiranoj pjesničkoj knjizi, donosi suptilnu arheologiju intime, na anegdoti, upamćenom detalju, osjetu ili pronađenom davno izgubljenom predmetu utemeljene asocijativne nizove organskog sjećanja, filigranski ispletene poput tragova puzavice na odavno napuštenoj kući.

Trenutno je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige od 158 objavljenih dostupno 150 naslova.

DPKM će krajem veljače objaviti i zbirke pjesama biba posavec Branka Maleša, višestruko nagrađivanog pjesnika, prozaika, kritičara, antologičara i prevoditelja, Poslanice običnim ljudima Marka Pogačara, višestruko nagrađivanog pjesnika mlađe generacije, te Pisma divljem Skitu Damira Šodana, višestruko nagrađivanog pjesnika i dramatičara te jednog od najvažnijih prevoditelja suvremene angloameričke poezije i proze.

Izvor: DPKM

Književno zagrijavanje

nikolina — Tue, 18 Sep 2012 15:08:30 +0000

Ove srijede, 19. rujna u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića s početkom u 20 sati okupit će se: Ivan Jozić, Slađan Lipovec, Irena Matijašević i Mima Simić.

Ivan Jozić rođen je 1981. godine. Diplomirani je ekonomist, a njegove priče objavljivane su u Glasu Istre, te u dvije zbirke kratkih priča – Krom i pakao i Record Stories. Pobjednik je regionalnog natječaja Record stories te član programskog vijeća i veliki meštar od PR-a Festivala europske kratke priče (FEKP).

Slađan Lipovec rođen je u Bjelovaru 1972. Poeziju, prozu i eseje objavljuje u hrvatskoj i inozemnoj periodici te na Hrvatskom radiju. Objavio je knjigu stihova Posljednja topla noć te samostalne zbirke pjesama Emily Dickinson u mom gradu, Rijeke i mjesečine i U nekoj od mogućih stvarnosti. Dobitnik je nagrada za poeziju i kratke priče, a tekstovi su mu prevođeni na desetak jezika i uvršteni u antologije i preglede. Izvršni je urednik časopisa za književnost Quorum.

Irena Matijašević rođena je 1965. u Zagrebu. Diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu. Na Trećem programu Hrvatskog radija uređuje emisiju Poezija naglas te kraću emisiju antologijskog tipa Šest minuta poezije. Pokrenula je projekt Riječi i riječi, radijsku emisiju u kojoj književnici pišu u kratkoj formi na sjecištu proze, eseja i poezije, iz koje je objavljena i knjiga Riječi i riječi: rječnik Trećeg programa te projekt Moj izbor, emisiju u kojoj umjetnici pričaju o svojim izborima, u literaturi i glazbi. Osim eseja i poezije objavljenim u domaćim časopisima, publikacijama i zbornicima, objavila je tri knjige: zbirke pjesama Naizgled, Južne životinje te poetsku dramu Danska H20. Pjesme su joj prevođene na njemački, slovački, engleski i poljski jezik.

Mima Simić je spisateljica, teoretičarka filma, roda i mačaka, prevoditeljica, aktivistica. Kratke priče, eseje i analize objavljivala je u domovini i inozemstvu, u časopisima, zbornicima, antologijama, na zidovima. Dobitnica je nagrade Velimir Vuković za najbolju filmsku kritičarku. Do sada je objavila knjigu priča Pustolovine Glorije Scott kao i knjigu ogleda Otporna na Hollywood.

Iz perspektive mlade žene

petra — Thu, 26 Jul 2012 10:06:11 +0000

Knjiga Omara obuhvaća kratke priče i lirske prozne zapise koji su nastajali tijekom posljednjih desetk godina. Propitujući fenomene tijela, urbaniteta, svakodnevnog života, ali i pitanje identiteta u suvremenom društvu, autorica u svojim stilski izbrušenim zapisima nepretenciozno ocrtava i sliku vremena iz perspektive mlade žene. Tekstovi okupljeni u ovoj zbirci objavljivani su u časopisima, neke su priče uvrštene u zbornike (Sagorijevanje, Žuta suknja), a gotovo svi tekstovi inicijalno su emitirani u emisiji Riječi, riječi Trećeg programa Hrvatskog radija, koju uređuje Irena Matijašević.

Darija Žilić rođena je 1972. u Zagrebu. Školovala se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (povijest/komparativna književnost). Dugogodišnja je voditeljica programa Mama čita u Multimedijalnom institutu u Zagrebu. Objavljivala je eseje i kritičke prikaze o suvremenoj poeziji, teoriji i aktivizmu u časopisima te brojne intervjue (Zarez, Treća, Kruh i ruže, Balcanis, Feral tribune, Vijenac, Književna republika, Filozofska istraživanja, Riječi, Nova Istra, Tema, Poezija, e-novine, Kulturpunkt.hr, Agon). Stalna je suradnica na Trećem programu Hrvatskog radija, surađivala je na projektu Školske knjige Leksikon hrvatske književnosti – djela. Prevodi poeziju s engleskog i sa slovenskog jezika. Urednica je u časopisu Tema. Voditeljica je tribine Dekonstrukcije u Hrvatskom društvu pisaca, kojeg je i članica, te književne tribine u Klubu umjetnika na Sušaku u Rijeci. Pjesme su joj prevođene na talijanski, slovenski i engleski jezik.

Objavila je knjigu pjesama Grudi i jagode, zbirku ogleda o suvremenom pjesništvu Pisati mlijekom, knjigu poezije Pleši, Modesty, pleši, knjigu ogleda o suvremenoj književnosti Muza izvan geta, knjigu intervjua s piscima, znanstvenicima i aktivistima iz Hrvatske i regije Paralelni vrtovi, knjigu ogleda o književnosti i filmu Nomadi i hibridi i zbirku ogledi o pjesničkim knjigama Tropizmi. Nagrađena je Nagradom Julije Benešić za književnu kritiku (za knjigu Muza izvan geta, kao najbolje književno-kritičko ostvarenje u 2010. godini) i Nagradu Kiklop za pjesničku zbirku godine 2011. (za zbirku Pleši, Modesty, pleši).

Izvor: D. Ž.

Lepršavo, šifrirano i dostupno

Vatroslav Miloš — Tue, 28 Feb 2012 12:13:55 +0000

“Dinko Telećan, iako u smislenom pogledu prosvjeduje uime jezika, dakle autoreferencijalno, zna i lapidarno omonumentaliti pjesmu: lepršavo, šifrirano, ali dostupno, a katkad i filozofično, no sada s uvažavanjem svakodnevice pa čak i božje nadahnjujuće snage kao u pjesmi Beethovenova“, istaknuo je Sead Begović u pregledu prošlogodišnje hrvatske pjesničke produkcije u Vijencu.

Dinko Telećan rođen je 1974. godine u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao filozofiju i anglistiku. Objavio zbirke pjesama Kreševa (Igitur, Zagreb, 1997.), Vrtovi & Crvena mijena (AGM, Zagreb, 2003.) i Iza (AGM, Zagreb, 2005.), knjigu Sloboda i vrijeme (Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.), putopis iz Indije i Pakistana Lotos, prah i mak (Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.) te zbirku eseja pod naslovom Pustinja i drugi ne-vremeni ogledi (Sysprint, Zagreb, 2009.). Pjesme su mu objavljivane u brojnim domaćim časopisima, a kraći izbor preveden je na njemački i mađarski. Prevodi književna i teorijska djela s engleskog i španjolskog jezika. Prevodio, među ostalima, J. L. Borgesa, Halila Džubrana, Richarda Flanagana, Patricka McGratha, Isabel Allende, Harukija Murakamija, Ernesta Sabata, Julija Cortázara, Slavoja Žižeka, H. D. Thoreaua, Williama Morrisa i J. G. Frazera. Povremeni je vanjski urednik filozofske edicije u sklopu izdavačke kuće Jesenski i Turk te vanjski urednik na Trećem programu Hrvatskoga radija. Za prijevod Frazerove Zlatne grane nagrađen je 2003. godišnjom nagradom Društva hrvatskih književnih prevodilaca, čijega je Upravnog odbora član od 2004. godine. Dobitnik je prve nagrade na natječaju časopisa Zarez za najbolji esej 2005. Na Sajmu knjiga u Sarajevu 2006. nagrađen za najbolji nefikcionalni prijevod godine (Slavoj Žižek, Škakljivi subjekt). Od 2002. godine član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Od 2009. član Hrvatskog društva pisaca.

U ponedjeljak, 5. ožujka u 19.30 sati, u caféu U dvorištu, Žerjavićeva 7, o Plastu igala govorit će urednik Ivan Herceg, kritičarka Irena Matijašević i sam autor.

KIČMA 2010

admin — Tue, 08 Jun 2010 08:01:01 +0000

Piše: Zdravko Tovilović

Kao i do sada sajam/festival Kičma su zajednički organizirali udruga parNas i nakladnička kuća V.B.Z., kojima se i ove godine kao programski partner pridružila Gradska knjižnica Rijeka. Početna ideja bila je skromna, reći će Matija Budimir, jedan od ParNasovih entuzijasta i pokretača ove manifestacije, ali u ovom kratkom periodu dogodio se rast tako da je ovogodišnja Kičma, unatoč sveopćem recesijskom ozračju, uspjela u Rijeku dovesti respektabilan broj izdavača koji su, s popustima od 10 do 80 posto, ponudili više od 8000 naslova.

Krešimir Vogrinc, direktor Kičme na otvorenju

Iako sadržajno prilično raznoliko, ni ovogodišnje izdanje sajma/festivala nije značajno odstupalo od provjerene programske koncepcije u okviru koje se, pored predstavljanja pisaca i knjiga, dobar dio pažnje usmjerava na časopise koji, premda životareći na marginama književnog mainstreama, vrlo često predstavljaju utočište kvalitetne pisane riječi i prostor u kojem pisci početnici imaju priliku objaviti svoje prve uratke.

Književni program treće Kičme otvoren je poezijom, a pjesnika i pjesnikinja različitih generacija i poetskih usmjerenja na ovogodišnjem festivalu nije nedostajalo. U ugodnoj atmosferi kluba KUNS predstavljena je zbirka pjesama Južne životinje Irene Matijašević kojom tematski dominiraju pitanja položaja žene u različitim prostornim i vremenskim okvirima. Sama zbirka sastoji se od nekoliko ciklusa koncipiranih kroz niz različitih aspekata karakterističnih “ženskih pitanja”, koje autorica problematizira i nastoji opisati različitim literarnim strategijama. Prema riječima autorice, što se više zalazi u sadržaj knjige same pjesme dobivaju sve veću dubinu i nalaze svoj smisao u sintezi čovjeka i prirode, a kao karakteristika autoričinog rukopisa može se dodati i balansiranje između opreka ljudsko – životinjsko, toplo – hladno te racionalno – emotivno.

Darija Žilić i Irena Matijašević

Sljedeća večer bila je obilježena prilično drukčijim poetskim senzibilitetom. U zanimljivo odabranom ambijentu Astronomskog centra Rijeka mlada riječka pjesnikinja Jelena Tondini poznatija kao J-Zlo predstavila je svoju prvu zbirku poezije TreŠ, objavljenu 2008. U svojevrsnoj večeri treš-stiha pod zvijezdama nizali su se duhoviti i satirični osvrti na različite aktualnosti i društvene teme, da bi pred kraj autorica pročitala i nekoliko još neobjavljenih pjesama koje karakterizira stanovita doza melankolije i u kojima se raspoznaje pomak prema intimnijim temama.

Antologičarski dio pjesničkog segmenta ovogodišnje Kičme započeo je antologijom perzijskog pjesništva od 10. stoljeća do danas Budi biser, biser budi Ebtehaja Navaeya, u izdanju V.B.Z.-a, a nastavio se dan kasnije predstavljanjem antologije hrvatskog pjesništva od 1989. do 2009. godine pod nazivom U nebo i u niks autora Ervina Jahića, također u izdanju V.B.Z.-a. koju su u atriju HKD-a uz autora predstavili još i akademik Tonko Maroević te pjesnik i kritičar Branko Maleš. Kao jedno od glavnih obilježja ove antologije istaknut je pluralizam zastupljenih poetika s osnovnim naglaskom na društvena zbivanja. Maroević je naglasio kako je vrijeme iz kojeg datiraju obuhvaćene pjesme zasićeno mnogim važnim događajima i društvenim promjenama, od rata, stvaranja nove države, promjene društveno-ekonomskog modela…, dodajući kako ta činjenica nije dovela do unifikacije pjesničkog izričaja, a i sam izbor tema teško je svediv na neku zajedničku kategoriju. Zastupljeni autori pripadaju širokom generacijskom rasponu tako da ćemo u ovoj knjizi naići, primjerice na Vesnu Parun, ali i na neke vrlo mlade autorice. Pozicionirajući trenutno stanje hrvatske poezije, Maleš je naglasio kako ona možda ne proživljava svoje najbolje doba, ali se zasigurno nalazi u svojoj zreloj pluralističkoj fazi. Neki od zastupljenih autora su i pročitali svoje pjesme pa su tako na pozornicu izašli Ivan Rogić Nehajev, Ivan Herceg, Sanjin Sorel te Zoran Kršul.

Pjesnički dio festivala zaključen je svojevrsnom večeri bardova hrvatske poezije pod nazivom Goranovci, na kojoj su Zvonimir Mrkonjić, Branimir Bošnjak, Ivan Rogić Nehajev, Branko Maleš i Milorad Stojević čitali izbor iz vlastite poezije.

Gordan Nuhanović i Srećko Horvat

Glasovi ispod površine, naziv je djela Alojza Majetića i Daniele Trputec koje je publici predstavio Branislav Glumac. Valja naglasiti kako je riječ o romanu koji je u potpunosti nastao na blogu i kojega, kako je naglasio Glumac, ne bi ni bilo da se autori nisu upoznali i zbližili preko interneta. Hoće li ovaj kuriozitet biti dodatni povod čitateljima da posegnu za ovom knjigom tek ćemo vidjeti. Kratka i dinamična bila je i prezentacija novog romana Gordana Nuhanovića Vjerojatno zauvijek u kojem se, isprepliću intimna priča o nevoljama muškarca koji odlazi od obitelji, i vješto naznačena slika društvenog zaleđa koja romanu dodaje širu dimenziju. Prema riječima Srećka Horvata roman je stilski dotjeran, a karakterizira ga autorov specifičan smisao za ironiju i humor kojim u naizgled tragičnim situacijama dodaje neočekivanu vizuru tako da one, bez nepotrebne patetizacije, postaju komične. Nakon uspješnog prvog romana Nebo su preplavili galebovi iz 2007. Zoran Tomić ove je godine izdao zbirku priča Pričine i umišljaji. Kako je i sam autor pojasnio, pričine su najvećim dijelom autobiografske i odnose se na autorovo odrastanje na splitskoj periferiji dok se umišljaji bave problematiziranjem “crne hrvatske stvarnosti” i onih problema koji su se u Hrvatskoj pojavili nakon Domovinskoga rata. Autor nije niti u pričinama zaobišao polemiziranje oko urbanizacije i privatizacije prostora u krugu Kaštelanskog zaljeva koji je za njega konkretno mjesto odrastanja, ali i simboličko mjesto žudnje za onim nečim uvijek boljim i ljepšim. Tomićevu novu zbirku priča predstavila je Kristina Posilović koja je na kraju napomenula kako inteligentan humor, dobro osmišljeni dijalozi, dijalekt i žargon čine Tomićeve priče životnima i opipljivima. Proznu sekciju ovogodišnje Kičme zatvorio je već dobro poznati Hotel Zagorje Ivane Bodrožić Simić kojeg je predstavio urednik Drago Glamuzina, naglasivši kako je riječ o djelu koje je obilježilo prvi dio ovogodišnje književne scene, odnosno djelu koje je naišlo na odličan prijem i kod publike i kod kritike. Riječ je o romanu koji karakterizira potresna emocionalnost, ali je lišen svake patetike.

Ljubomir Stefanović, Branislav Oblučar, Slađan Lipovec, Branko Čegec

Iako je, za razliku od proteklih godina, u ovogodišnjem programskom dijelu Kičme segment “č” bio nešto manje zastupljen, kako brojem predstavljenih časopisa tako i opsegom predstavljanja, časopisi nisu gurnuti u drugi plan. Od domaćih izdanja u fokusu su bili Novi Kamov, Tema i Quorum dok je zrenjaninska Ulaznica potvrdila međunarodni karakter festivala. Moderatori predstavljanja Slađan Lipovec i Branislav Oblučar, ujedno urednici u Quorumu i dobri poznavatelji “scene” otvorili su raspravu pitanjima o krizi, odnosno letargiji u književno-tržišnim sferama. Diskusija je, dakako, nakon ovakvog otvaranja krenula sumornim tonovima dotičući se standardnih problema financija, distribucije, plasmana i općenito dolaska do publike. Ovi su problemi kao što je rekao glavni urednik Teme Branko Čegec, nevezani uz recesiju – kriza u svijetu časopisa je konstantno stanje. Naveden je podatak kako Ministarstvo kulture RH potpomaže izlaženje čak 96 domaćih časopisa pri čemu ni ljudi iz branše ne bi mogli nabrojiti niti trećinu, što govori o apsurdnosti situacije jer nitko ne dobije novac s kojim može funkcionirati. Svima je jasno, naglasio je Čegec, kako jedan književni časopis nikako ne može funkcionirati tržišno, nadovezujući se s pričom o Temi koja se u početku naplaćivala, no kad su Čegecu iz jedne knjižare poručili da im je ona prevelika formatom, dakle zauzima previše mjesta na polici, a prejeftina, odnosno da na njoj ne zarade dovoljno, on ju je odlučio dijeliti besplatno. No, u međuvremenu su mu iz Ministarstva kulture srezali sredstva na pola u odnosu na količinu s početka izlaženja, pa je bio prisiljen ponovno početi naplaćivati primjerke. Nešto optimističniji bio je Ljubomir Stefanović, glavni urednik Novog Kamova koji je opisujući programsku koncepciju časopisa naglasio kako bi časopisi, unatoč poteškoćama, trebali biti medij za nove ideje, teme s margina, mjesto na kojem novi autori objavljuju svoje prve radove. Upravo je s tim motivom osnovan jedan od najdugovječnijih časopisa u regiji, zrenjaninska Ulaznica, koja izlazi od 1967. i čiji je moto “mrtvi ne mogu unutra – ulaznica je život”, ističući svoju orijentiranost mladim “živim” autorima. Još jedna dodirna točka i jedan od potencijalnih načina izlaska iz krize jest orijentacija na regiju, odnosno regionalna suradnja. U pretposljednjem broju Ulaznice objavljen je tako temat o riječkom Katapultu, a između ostalog i nekoliko pjesama riječke autorice iz Katapultovog inkubatora Željke Horvat, koja je neke od objavljenih pjesama i pročitala. Regionalna suradnja, objavljivanje na internetu te entuzijazam (koji ponekad mora graničiti s mazohizmom) urednika preduvjeti su opstanka i napretka književnih časopisa, složili su se sudionici ove rasprave.

Dodanu vrijednost sajmu donijeli su i poseban program predstavljanja književnosti za djecu te predstavljanja publicističkih izdanja od kojih ćemo izdvojiti dvije biografske knjige o Stjepanu Mesiću iz pera novinara Novog lista Ivice Đikića i Borisa Pavelića, o kojima je uz Slavka Goldsteina i moderatora Ervina Jahića govorio i sam doživotni bivši predsjednik.

Na posljetku pohvala organizatorima koji su i ove godine vlastiti entuzijazam i osjećaj za kvalitetnu književnost uspjeli pretočiti u bogat i zanimljiv program, uz želju da riječka Kičma nastavi čvrsto i uspravno stajati i narednih godina.

***

Fotografije su preuzete iz Galerije sjama knjiga i časopisa Kičma