Transparentni proračuni omogućuju građanima da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu te da utječu na što efikasnije prikupljanje javnih sredstava i ponudu javnih dobara i usluga, povećanje odgovornosti Vlade i vlasti lokalnih jedinica te smanjenje mogućnosti za korupciju. No, usprkos Zakonu o pravu na pristup informacijama, Zakonu o proračunu, uputama za izradu proračuna lokalnih jedinica i ponuđenom formatu vodiča za građane uz proračune lokalnih jedinica – veliki broj lokalnih jedinica rijetko objavljuje proračunske dokumente, a još rjeđe proračunske vodiče za građane.

Institut za javne financije (IJF) iz godine u godinu analizira proračunsku transparentnost svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica: županija, gradova i općina. U izvještaju objavljenom 5. srpnja prikazani su rezultati analize provedene u razdoblju od studenog 2015. do ožujka 2016.

Prema indeksu otvorenosti proračuna 2015. koji za stotinjak država računa International Budget Partnership iz Washingtona, proračunska transparentnost hrvatske središnje države se u posljednjem krugu istraživanja pogoršala. Stoga Ministarstvo financija i Vlada, ako žele obvezati lokalne jedinice da poprave transparentnost svojih proračuna, moraju povećati transparentnost proračuna središnje države, navodi se u izvještaju autora Katarine Ott, Mihaele Bronić, Miroslava Petrušića i Branka Stanića.

Premda se transparentnost proračuna lokalnih jedinica iz godine u godinu poboljšava stanje je i dalje nezadovoljavajuće. Najtransparentnije su županije, pri čemu je čak 11 županija objavilo svih pet ključnih proračunskih dokumenata. Transparentnost gradova je niža od županijske, samo je 25 od 128 gradova objavilo svih pet dokumenata. Transparentnost općina je najgora, samo 8 od 428 općina je objavilo svih pet dokumenata. Usprkos već uobičajenim jadikovkama o nedostatku sredstava, među najtransparentnijim lokalnim jedinicama nalaze se neke s ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku, kao i s brojem stanovnika znatno nižim od prosjeka, dok neke od lokalnih jedinica s najvišim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku u državi nisu objavile ni jedan proračunski dokument. 

Priličan broj gradova ima dobro organizirane stranice koje se lako i brzo pretražuju, s kvalitetnim i često zanimljivim vodičima za građane. Na službenoj stranici riječkog gradonačelnika nalazi se edukativna igra Proračunajme!, a Slavonski Brod omogućuje sudjelovanje u kreiranju gradskog proračuna. Osijek ima posebnu proračunsku stranicu, kao i Pazin sa stranicom Pazi(n), proračun! koja već nudi vizualizacije i mogućnost sudjelovanja u izradi proračuna za 2017. godinu. Grad Pula ima interaktivnu vizualizaciju PROračun koja omogućuje brojne analize i brze odgovore na pitanja te stranicu na kojoj građani kreiraju proračun. Izvan navedenih primjera dobre prakse, posebno je zabrinjavajuće što lokalne jedinice i dalje u znatno manjoj mjeri objavljuju prijedlog proračuna već objave izglasani proračun čime građane stavljaju pred gotov čin.

Izvještaj navodi da bi u promicanju transparentnosti i participacije građana ključnu ulogu mogle odigrati Zajednica županija, Udruga gradova i Udruga općina koje trebaju podizati svijest svojih članica o značaju proračunske transparentnosti za poboljšanje komunikacije s građanima, promoviranju odgovornosti lokalnih vlasti i podizanju povjerenja građana u način prikupljanja i trošenja lokalnih sredstava. Uz to, ističe izvještaj, cjelokupna javnost – građani, mediji, civilne udruge, poduzetnici – mora i sama zahtijevati veću proračunsku transparentnost u lokalnim jedinicama u kojima je zasad nedovoljna, te koristiti mogućnosti informiranja i sudjelovanja u onim lokalnim jedinicama u kojima je to već sada moguće.  

Analiza proračunske transparentnosti lokalnih jedinica mogla bi biti korisna i u osmišljavanju reforme teritorijalnog i fiskalnog ustroja države jer, za postizanje neophodnog konsenzusa svih zainteresiranih strana za provedbu te reforme, potrebna je participacija javnosti, a javnost može suvislo participirati samo ukoliko su joj dostupne cjelovite i pravovremene informacije o proračunu i proračunskom procesu, te ukoliko postoje mehanizmi koji tu participaciju omogućuju, zaključuje se u izvještaju.

Institut je objavio i interaktivnu kartu s detaljima o proračunskoj transparentnosti svih županija, gradova i općina.  

Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun projekt je koji u svojim lokalnim zajednicama provode Zelena Istra iz Pule, Eko Pan iz Karlovca te Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja iz Malog Lošinja, u partnerstvu s islandskom udrugom Citizens Foundation, dok su suradnici Institut za javne financije i GONG. Provedbu projekta, u trajanju od dvije godine, financira Europska unija putem programa IPA 2011 Jačanje potpore organizacijama civilnog društva za povećanje dobrog upravljanja i transparentnosti javne uprave u Hrvatskoj.

Pionirski projekt ovog tipa proveo je grad Pazin koji je 2014. godine pokrenuo Pazi(n) proračun! u kojemu su građani izravno predlagali na što će se potrošiti dio novca iz gradskog proračuna za 2015. godinu. U projektu GONG-a, Grada Pazina i Društva Naša djeca te Instituta za javne financije i Udruge gradova građani su mogli predložiti komunalne akcije i sektorske prioritete za financiranje, a Gradsko vijeće se obvezalo prilikom rasprave o proračunu razmatrati prijedloge građana, kao i one dobivene nakon završne javne rasprave. 

Participativno budžetiranje je relativno mlad koncept. Nastao je 1989. u brazilskom Porto Allegreu, a otada se proširio svim kontinentima, pa tako i Europom. Danas se proračuni na participativan način donose i u Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Estoniji, Portugalu ili na Islandu, dok se u Hrvatskoj ovaj koncept tek treba razviti. U projektu koji je uključio Pulu, Karlovac i Mali Lošinj, jedinice lokalne samouprave nisu se prethodno obvezale ni na što već su samo suradnici na projektu. Građani sudjeluju u kreiranju prijedloga za gradski proračun na stranicama gdje na jednostavan način daju prijedloge i argumente za i protiv tog prijedloga, a koji se potom dostavljaju Gradu. 

U Karlovcu, putem službene stranice, dva su prijedloga djelomično prihvaćena, a jedan u potpunosti zahvaljujući dodatnom lobiranju unutar Gradskog Vijeća i po medijima. Radi se o odustajanju od raspisivanja nove koncesije za vršenje usluge naplate parkiranja u gradu Karlovcu. Odlučeno je da će Grad preuzeti naplatu parkiranja, a to je siguran prihod od tri do pet milijuna kuna godišnje za Grad i građane. Službena stranica projekta za Mali Lošinj nalazi se ovdje.

U Puli je putem stranice projekta u mjesec dana dvjestotinjak registriranih građana predalo četrdeset prijedloga, o kojima se raspravljalo i glasalo. Prema analizi koju priprema Zelena Istra, u Puli su u potpunosti prihvaćena četiri prijedloga, djelomično dva, odbijeno je trinaest, nejasnih je bilo šest, a na jedan prijedlog nije stigao odgovor. Goran Matić iz Zelene Istre za portal projekta Umrežimo se – protiv korupcije! kaže da Grad nije uzeo u obzir niti jednu od preporuka koje su dali za povećanje transparentnosti proračunskog ciklusa i da stoga nisu zadovoljni suradnjom: “Grad Pula u biti nije prihvatio niti jedan prijedlog građana koji nije bio dio već donesenog plana. Nažalost, upitno je može li se to onda uopće nazvati participacijom”.

Na sličnom tragu, građani Pule postavili su u noći sa 7. na 8. ožujak instalaciju Izabrali smo izabrano kojom izražavaju “razočaranost demokracijom” kakvu sustavno provodi Grad Pula, a koja se manifestirala i izostankom javne rasprave o gradskom bazenu kao značajnom proračunskom investicijom. “Bazen od 50 metara koji su sportaši, ali i ostali građani Pule priželjkivali, pretvorio se u 33-metarski, pod objašnjenjem da su građani taj isti 33 metarski bazen izabrali. Naime, grad Pula pod vodstvom Borisa Miletića proveo je anketu agencije Ipsos+ (koju je ujedno i platio dvadeset jednu tisuću kuna za ispitivanje javnog mijenja šestotinjak građana), a ista je svojim sugestivnim načinom anketiranja ispitanika objelodanila rezultate koji se kose s istinskim željama budućih korisnika bazena. Cjelokupna je farsa kulminirala kada se gradsko vijeće oglasilo e-mailom otkazavši gradsku tribinu tek nekoliko sati prije njenog početka”, stoji u izjavi koju su građani ostavili kraj instalacije i poslali medijima.

Na službenim stranicama programa Habitat Ujedinjenih naroda objavljena je besplatna e-knjiga o najčešćim pitanjima o participativnom budžetiranju. Kao prednosti participativnog budžetiranja, odnosno razloge za njegovo provođenje, priručnik navodi produbljivanje demokratskih standarda i praksi kroz dijalog građana i lokalne vlasti i administracije, povećanje transparentnosti i učinkovitosti potrošnje javnih sredstava, ohrabrivanje građanske participacije u donošenju odluka, raspoređivanju i nadzoru nad trošenjem javnih sredstava, povećanje odgovornosti javnih službenika i predstavnika vlastiti, kolektivnu suradnju na određivanju društvenih prioriteta i upravljanju resursima, povećanje međusobnog povjerenja između građana i vlasti te stvaranje demokratske kulture i jačanje društvenih veza unutar lokalne zajednice.

No, s druge strane, priručnik nudi i savjet kada ne bi trebalo provoditi participativno budžetiranje: kada nisu ispunjeni prethodno nabrojani preduvjeti. Ne preporučuje se provedba u slučaju da jedna ili obje strane u procesu, vlast ili građani, nije otvorena za promjenu i zajedničko upravljanje javnim resursima te ukoliko lokalna vlast nije iskrena i transparentna. “Provoditi participativno budžetiranje u takvom kontekstu omogućilo bi legitimaciju ili prikrivanje praksi suprotnih osnovnim principima participativnog budžetiranja”, navodi se u priručniku, no također se ističe da vrijedi provoditi skromnije inicijative poput pokušaja da se u proračunski ciklus uvede više transparentnosti – organizaciju tribina i javnih rasprava ili drugih aktivnosti, uz prisutnost predstavnika civilnog društva.

Publikacija je dostupna na engleskom, arapskom, francuskom, kineskom, portugalskom i talijanskom jeziku. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.