“Ovaj postupak problematizira cijelu politiku zapošljavanja osoba s invaliditetom i mjere koje su donesene i koje ne daju očekivane rezultate od kada su u primjeni” navodi se u priopćenju. Naime, nedavno izmijenjeni Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom propisuje obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom za sve poslodavce koji zapošljavaju najmanje 20 radnika (u privatnom i javnom sektoru).

Obveza se može ispuniti zapošljavanjem osobe s invaliditetom ili korištenjem zamjenske kvote, a za poslodavce koji ne ispune kvotu niti zapošljavanjem niti na zamjenski način, propisana je obveza novčane naknade. Od tako prikupljenih sredstava financira se održivost i razvoj sustava profesionalne rehabilitacije, isplata poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom te provođenje projekata i programa za njihovo zapošljavanje.

Međutim, natječaji za poticanje takvog zapošljavanja koje raspisuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koncipirani su tako da organizacije civilnog društva ili mala društvena poduzeća ne mogu ispunjavati zadane uvjete, objašnjava nam Mira Anić iz Udruge djece i mladih s poteškoćama u razvoju Zvono.

“Kako biste zaposlili osobe s invaliditetom, trebate ispunjavati neke uvjete: imati razvijenu tehnologiju i profit iz kojeg se trebaju isplaćivati plaće za osobe s invaliditetom. Dakle, natječaj je odličan za profitna poduzeća i ako su do tada uplaćivali za kvotu, sada im se ti novci mogu i vratiti. Međutim, društvena poduzeća ili zadruge, koja djeluju bez zakonske regulative za društveno poduzetništvo djeluju po neprofitnom principu, što znatno otežava ispunjavanje uvjeta. Nikako na tom natječaju ne možemo konkurirati  poduzetnicima koji imaju uhodan posao i određenu akumulaciju sredstava.”

Koliko je poduzetnika ostvarilo navedeni poticaj nije poznato. Sudeći po iznosu nepotrošenog novca koji se nalazi u fondu, jasno je da mjera ne daje rezultate, tim više što je poslodavcima jednostavnije platiti kvotu nego osigurati uvjete za zapošljavanje osoba s invaliditetom. No, umjesto ispravljanja nepravilnosti sustava koji omogućuje takvu akumulaciju bez distribucije, sredstva se jednostrano i jednostavno prenamjenjuju u druge svrhe, ugrožavajući najranjivije i zaobilazeći društvene aktere koje bi svojim iskustvom i znanjem mogli sudjelovati u razvoju dugoročno održivih programa.

“Izuzetno nam je važno da se u procese kreiranja javnih politika uključe OCD-i sa svim svojim iskustvima i kompetencijama i ravnopravno sudjeluju u kreiranju uključivog i inkluzivnog društva u kakvom bi voljeli živjeti i raditi”, zaključuje se u otvorenom pismu koje u cijelosti možete pročitati ovdje.

“Kao što su epidemiološke mjere potrebne kako bi se očuvalo zdravlje i životi građana, tako su i mjere koje predlažemo nužne da bismo nakon zdravstvene krize imali zdravo društvo i žive zajednice”, istaknula je Inicijativa Za snažno civilno društvo u dopisu koji je uputila Uredu za udruge Vlade RH, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova te Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva. 

Udruge djeluju na području cijele Hrvatske, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u organizacijama civilnog društva zaposleno je oko 18.000 osoba. Inicijativa je ispitala potrebe tih organizacija upitnikom na koji je odgovorilo 156 organizacija. Iz upitnika je vidljivo da su se organizacije uspjele u kratkom vremenu prilagoditi novim uvjetima i razviti odgovore podrške zajednici za ublažavanje mjera pandemije, ali i potresa u Zagrebu i okolici, no da je potrebna snažnija podrška nadležnih tijela kako bi se sačuvala radna mjesta i osigurao nastavak provođenja različith aktivnosti i usluga u zajednici – od direktne podrške korisnicima, naročito ranjivim skupinama, preko praćenja transparentnosti i osiguravanja građanskog sudjelovanja u odlučivanju do organizacije edukativnih i kulturnih aktivnosti.  

“Svaki gubitak radnog mjesta nosi za sobom ne samo gubitak za tu osobu i njenu obitelj, već u slučaju udruga i za zajednicu u kojoj radi i ljude s kojima surađuje”, ističu iz Inicijative. Stoga je temeljni prijedlog upućen nadležnim tijelima proširenje mjera za zadržavanje radnih mjesta i na organizacije civilnog društva te isplatu već ugovorenih sredstava za društveno korisne projekte civilnoga društva kako se negativni učinci krize ne bi prelili na suradnike bez stalnog zaposlenja.

“U dosadašanjim obraćanjima predstavnika Vlade do sada nismo čuli što će biti s programima i kalendarima najava za organizacije civilnog društva, koje svojom širokom lepezom aktivnosti, korisnika i volontera obuhvaćaju skoro sve segmente društva”. Ministar rada Marko Pavić u petak je objavio da se preraspodjelom unutar postojećih operativnih programa Konkurentnost i kohezija te Učinkoviti ljudskih potencijali pronašlo dodatnih 400 milijuna eura za nabavku medicinske opreme, za kreditiranje poduzetnika te HZZ-u za mjere zadržavanja radnih mjesta. No, za organizacije civilnog društva još uvijek nema jasnih mjera niti postoji dojam da netko brine o već ugovorenim aktivnostima od javnog značaja. O tim projektima i programima ovise brojne aktivnosti koje udruge pružaju, ali i radna mjesta velikog broja ljudi. 

Incijativa predlaže da Vlada revidira odluku o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih iz državnog proračuna koja se odnosi na financiranje organizacija civilnog društva i hitno objavi rezultate natječaja iz Europskog socijalnog fonda i drugih fondova koji su u procesu evaluacije, ali i raspiše  predviđene natječaje. Također, traže da Ured za udruge Vlade RH i jedinice lokalne i područne samouprave osiguraju sredstva za sufinanciranje projekata koje su organizacije civilnog društva već osigurale iz fondova Europske unije. Podsjetimo, Grad Zagreb, jedinica lokalne samouprave u kojoj djeluje najviše udruga, 9. travnja je odgodio objavu Javnog poziva za sufinanciranje EU projekata, što je odluka koja dolazi povrh neisplate sredstava za istu svrhu za proteklu godinu.

“Vlada je dužna misliti na sve usluge koje bi nestale kada udruga ne bi bilo i zadržati višegodišnji oblik financiranja socijalnih i drugih usluga za podršku ranjivim društvenim skupinama, posebno vodeći računa o ženama žrtvama obiteljskog nasilja, osobama s invaliditetom, osobama u riziku od siromaštva, djeci i mladima te starijim osobama. Tako treba osmisliti potpore za odgovor organizacija civilnog društva na krizu uzrokovanu epidemijom COVID-19 i potresom u Zagrebu i okolici. To je moguće kroz podršku projektima koji su usmjereni na direktnu pomoć i podršku ugroženim skupinama stanovništva zbog epidemije i potresa te omogućiti popravak štete nastalu potresom kako bi mogli nastaviti rad nakon krize”, istaknuli su iz Inicijative.

Podsjetimo, Inicijativa Za snažno civilno društvo pokrenuta je 2016. godine kada je tadašnja Vlada Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću donijela političku odluku o drastičnom rezanju sredstava civilnom društvu. Nakon što su predsjednica i nekoliko članova Savjeta za razvoj civilnog društva podnijeli ostavku, pokrenuta je Inicijativa koja je akcijom urudžbiranja apela Vladi RH prikupila preko 430 potpisa organizacija civilnog društva iz čitave zemlje. Nakon što je početkom ožujka 2020. proglašena opasnost od epidemije COVID-19 za cijelo područje Hrvatske, a 19. ožujka odlukom Stožera civilne zaštite RH zabranjena sva javna okupljanja i donesene obavezne mjere zaštite i održavanja distance, Vlada RH je gotovo 90 posto od preraspoređenih 2,1 milijardu kuna u Državnom proračunu namijenjenila provedbi mjera očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je narušena gospodarska aktivnost. Organizacije civilnog društva nisu obuhvaćene tom mjerom, niti se o važnosti i nužnosti takve mjere izjašnjavaju nadležna tijela.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

U travnju 2016. godine Vlada je Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću donijela političku odluku o drastičnom rezanju sredstava civilnom društvu. Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, jednom od triju tijela koja osiguravaju institucionalnu infrastrukturu ovog sektora, uz Vladin ured za udruge i Savjet za razvoj civilnog društva, prošlogodišnjom Uredbom smanjena su sredstva za više od 50 posto čime je njezino djelovanje dovedeno na sam rub održivosti. 

Inicijativa za snažno civilno društvo otada upozorava javnost i vladajuće kako se drastičnim smanjenjem lutrijskih sredstava Nacionalnoj zakladi za programe organizacija civilnog društva te Uredu za udruge za sufinanciranje projekata iz fondova Europske unije, ozbiljno ugrožava njihov rad. Radi se o udrugama koje se bave ranjivim društvenim skupinama, zaštitom okoliša, održivim življenjem, mladima, demokratizacijom i ljudskim pravima.

Kao što je na konferenciji za medije 10. studenog upozorila Sanja Tarczay, predsjednica Saveza gluhoslijepih osoba Dodir, gluhoslijepe osobe, socijalno najranjivija skupina osoba s invaliditetom, “zapravo su se vratile u situaciju od prije dvedeset godina kada su bile izolirane”. Savez je morao otpustiti troje ljudi i prepoloviti usluge gluhoslijepim osobama što se odrazilo ne samo na njihov svakodnevni život već su ponovno gurnuti u izolaciju , nemaju pomoć i ne mogu se uključiti u svoje lokalne organizacije, ostale su bez komunikacijske i mobilne podrške. Iako je Vlada u travnju naglašavala kako će se preraspodjelom lutrijskih sredstava poboljšati podrška udrugama koje se bave najranjivijim društvenim skupinama, vidljivo je da se to nije dogodilo. 

Savez udruga za autizam Hrvatske, koji okuplja trinaest udruga osoba s autizmom, “trenutno je zaustavio sve svoje aktivnosti i ostao prepušten volonterskom radu nekolicine roditelja koji i tako imaju previše obaveza brinući se za ranjivu populaciju svoje djece”, istaknuo je Nikola Tadić dodavši da je Savez ostao bez jedinih dvoje zaposlenih. Tijekom proteklih šest mjeseci nisu dobili nikakav odgovor na pitanje zašto se to uopće dogodilo, dok su posljedice vidljive – pored smanjenja ili gašenja programskih aktivnosti organizacija, bilo kakav rast ili razvoj organizacija i njihovih programa koji imaju opću društvenu korist, u potpunosti je zaustavljen. Ostala su otvorena i neodgovorena pitanja: jesu li i kako su utrošena lutrijska sredstva koja su se oduzela razvoju civilnog društva, jesu li raspisani natječaji za ta sredstva te za koje su korisničke skupine sredstva utrošena?

Usprkos svim nastojanjima Inicijative kojima se tražio dijalog, nikada nije stigao odgovor na pitanje zbog čega se rušio sustav potpore civilnom društvu. Monika Pažur govorila je na konferenciji kao članica Mreže mladih Hrvatske te Savjeta za razvoj civilnog društva. “Demokracija je u Hrvatskoj u krizi, gase se i isključuju iz procesa donošenja odluka organizacije civilnog društva. Ne govorimo samo o tome da organizacije već mjesecima nisu sudjelovale ni u jednom procesu donošenja odluka već govorimo o tome da se u potpunosti stopira mogućnost povlačenja sredstava iz europskih fondova, koje su primarno povlačile organizacije civilnog društva. Željela bih pozvati novu Vladu na dijalog s organizacijama jer upravo to znači razvoj demokratskog društva i društva u cjelini. Pozivam Vladu da što prije sazove sjednicu Savjeta za razvoj civilnog društva za koju su izabrani članovi. Vrijeme je da se demokratske procedure počnu poštivati u demokratskoj zemlji”, zaključila je Pažur.

Podsjetimo, sredinom srpnja objavljen je popis kandidata za članove i njihove zamjenike zamjenike iz reda udruga koji će biti predloženi Vladi Republike Hrvatske za imenovanje u šestom sazivu Savjeta za razvoj civilnoga društva. Na rezultate izbora žalila se jedino udruga U ime obitelji tražeći od Vladinog Ureda za udruge da poništi izbore insinuirajući da se radi o manipulaciji jer Ured nije pismeno obavijestio sve udruge u RH da se provodi glasanje za članove Savjeta. Ured za udruge odbacio je prigovore kao neutemeljene. Ipak, konstituirajuća sjednica Savjeta otada nije sazvana.

“Nadamo se da nova Vlada neće poput prošle donositi političke odluke štetne za društveni razvoj i ekonomsku korist zemlje”, istaknula je Mirela Travar i iznijela zahtjeve Inicijative za snažno civilno društvo. Inicijativa traži povratak od 15% na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu, hitno konstituiranje Savjeta za razvoj civilnog društva čija je uloga savjetovati Vladu o javnim politikama pa tako i o Uredbi, kako bi se javne politike mogle donositi na demokratski način, te da se javnosti podastru podaci o tome jesu li i kako utrošena sredstva iz prihoda od igara na sreću preraspodijeljena sa stavke za razvoj civilnog društva.

U popodnevnim satima održava se prva sjednica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na čijem je dnevnom redu Godišnji izvještaj o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za 2015. godinu. Travar je u bogatstvu informacija iz izvještaja istaknula jednu zanimljivost: zbog potpore koju je 2015. pružalo oko 400 organizacija, angažirano je desetak tisuća volontera za njihove aktivnosti, što je otprilike jednako vrijednosti rada od 8 milijuna kuna. “To je ono što organizacije civilnog društva znače za Republiku Hrvatsku”, zaključila je Travar.

Piše: Antonija Letinić

Trakavica s rezanjem sredstava civilnom društvu traje već punih mjesec dana. Dakako, ovakav razvoj događaja mogao se očekivati, barem ako smo vjerovali najavama prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka koji je još u predizbornoj kampanji najavio rat ovom sektoru. Razlog? Nepoznat. Tako je krenula jedna od učinkovitijih reformi disfunkcionalne garniture sa zapadne strane Markova trga – uništavanje sustava potpore civilnom društvu. Ti nemili judoškudaši, crveni, zeleni i žuti vragovi još su u 1990-im etikatirani kao neprijatelji Hrvatske i svega s njezinim derivatima, a do danas se nisu uspjeli otarasiti crvene krpe niti postati uvažen dio mlađahne demokracije. No, sada po prvi put otkako je Hrvatska započela proces ustrojavanja kakve-takve demokratske prakse, Vlada se izravno obrušava na jedan od stupova demokracije. Tako je, nakon raspuštanja Povjerenstva za neprofitne medije pri Ministarstvu kulture, dakako bez ikakvog obrazloženja, novi udar uslijedio na Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva, jedno od triju tijela, uz Vladin ured za udruge i Savjet za razvoj civilnog društva, s kojima čini uzoran primjer institucionalne infrastrukture ovog sektora. Zakladi su ovogodišnjom Uredbom o raspodijeli dijela od igara na sreću sredstva smanjena za više od 50 posto čime je njezino djelovanje dovedeno na sam rub održivosti.

I tu ne staje izvlačenje tepiha pod nogama civilnog društva – naime, već tjednima, odnosno mjesecima, odgađa se izbor novog upravnog odbora Nacionalne zaklade čime se, kao i blokadom Zaklade Kultura nova, izaziva institucionalna kriza. Podsjetimo, za Zakladu Kultura nova po treći je put raspisan natječaj za članove upravnog odbora. Nakon što novi ministar nije prepoznao nijedno ime vrijedno uvrštavanja u to tijelo, raspisao je novi poziv na koji je pristigla 31 prijava, no čini se da ni među njima nije bilo 5 prihvatljivih kandidata. Postavlja se pitanje koji su se akteri prijavili na taj natječaj i nije li bilo dovoljno kompetentnog kadra za sastavljanje upravnog tijela. Koliko je prijava pristiglo na treći natječaj nadamo se saznati uskoro, a koji će sretnici i po kojim kriterijima biti izabrani bit će zanimljivo vidjeti. 

No, vratimo se širem okviru civilnog društva – onom u obuhvatu Nacionalne zaklade. Naime, nakon nekoliko prosvjednih akcija, Vlada je u posljednji tren odlučila odgoditi donošenje Uredbe na sjednici 6. travnja te fingirati provedbu procedure. Sazvan je i sastanak Savjeta za 22. travnja na koji je sa zakašnjenjem stigla i zamjenica ministra financija Ivana Jakir Bajo te predstavila kozmetički korigiranu novu Uredbu prema kojoj su sredstva Nacionalnoj zakladi povećana sa 4,41 na 6,88%. I sve bi bilo još koliko toliko uvjerljivo da Vlada nije uredbu izglasala na izvanrednoj telefonskoj sjednici koja se održavala paralelno sa sastankom Savjeta za razvoj civilnog društva. Tako je lakrdija od uvažavanja vlastitog savjetodavnog tijela propupala u svoj svojoj nemuštosti i aroganciji. 

No, civilno društvo u posljednjih se dvadesetak godina ipak solidno razvilo, a strateško umrežavanje, pored sustava razvijenog na institucionalnoj razini, još je jedna distinktivna odrednica prema kojoj je ono prepoznato i na međunarodnoj razini. Takav način rada i međusobnog povezivanja doprinio je multiplikaciji njegova djelovanja te snažnijoj ulozi u društvu. Stoga, tome samo tako stati na kraj, čini se, ipak nije posve jednostavno. 

U namjeri da ne čeka vlastitu propast u tišini, inicijativa Za snažno civilno društvo! 9. svibnja organizirala je akciju urudžbiranja apela Vladi RH koji je do sada potpisalo preko 430 organizacija civilnog društva iz čitave zemlje, a na press konferenciji su se medijima obratili predstavnici inicijative. Bivša članica Savjeta Mirela Travar istaknula je da je dokinut dijalog između Vlade i civilnog društva te Vladu još jednom pozvala “da u strateškim odlukama povezanim s razvojem civilnog društva poštuje izgrađeni model podrške razvoju civilnog društva i uspostavljene institucije”, kao i na poštivanje demokratske procedure parlamentarne rasprave, javnog dijaloga te argumentiranog oblikovanja i donošenja javnih politika te da ne donosi odluke koje su u suprotnosti s temeljnim načelima i dobrim praksama društvenog razvoja na razini Europske unije i Vijeća Europe. Travar je napomenula i da su došli do informacija prema kojima Vlada planira mijenjati Zakon o lutrijskim sredstvima te nadalje ukidati sredstva za udruge. 

Milan Medić iz LEADER mreže Hrvatske, mreže organizacija koje djeluju u polju ruralnog razvoja, upozorio je na drugu razinu posljedica koje će ovakvo ponašanje aktualne Vlade imati – ono apsorpcije sredstava iz EU fondova. Naima, dok se organizacije civilnog društva nisu priključile sustavu povlačenja sredstava iz IPARD programa, iskorištenost ovog fonda jedva da je dosezala 25%, a uključivanje OCD-ova podiglo je razinu apsorpcije na preko 85%. Dakako, kako bi organizacije mogle uopće konkurirati na ovim programima bila im je nužna institucionalna potpora kao i organizacijska kapacitiranost, a preduvjete za to osiguravala je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Osim programa ruralnog razvoja, kroz ovakve potpore omogućen je i razvoj socijalnog poduzetništva o čemu je govorio Teodor Petričević iz čakovečke ACT grupe – konzorcija društvenih poduzeća usmjerenog na razvoj programa i poslovnih modela fokusiranih na angažman i zapošljavanje socijalno osjetljivih skupina. Naime, ACT grupa pokrenula je nekoliko socijalnih zadruga kao što su Humana Nova – društveno poduzeće koje potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba te Domači vrt – zadrugu usmjerenu na proizvodnju kvalitetnih organskih proizvoda u skladu s principima pravednog poslovanja i održivog razvoja lokalne zajednice. Đordana Barbarić iz splitske udruge Most izrazila je još jednom zabrinutost zbog zanemarivanja uloge organizacija civilnog društva usmjerenih na siromašne, beskućnike, marginalizirane skupine, kao i mlade koji izlaze iz sustava državne skrbi, a kojima su ovakve organizacije jedan od ključnih moderatora daljnje socijalizacije. 

Tako će, pored izravnog udara na same organizacije civilnog društva čije kapacitete će ovo bitno oslabiti te ih natjerati na punjenje burze rada, reformska Vlada prazniti proračun jer slabi jednog od ključnih aktera u apsorpciji evropskih fondova.