Mreža za etičko novinarstvo (Ethical Journalism Network, EJN) objavila je infografike koje novinarima mogu pomoći u određivanju i moderiranju govora mržnje u medijima. Test govora mržnje, prema riječima autora, ističe pitanja u vezi sa prikupljanjem, pripremanjem i širenjem vijesti i pomaže da se ono što se govori i onaj tko to izgovara stave u etički kontekst. Infografika postavlja pet ključnih pitanja: status govornika (kako položaj utječe na motive), domet govora (postoji li šablona ponašanja), ciljevi govora (kome koristi takav govor), sadržaj govora (opasan, zapaljujući, nasilan), te društveni, ekonomski i politički kontekst govora (na koga može negativno utjecati te postoji li povijest sukoba ili diskriminacije).

Grafika je nastala u okviru nastojanja EJN-a da novinarima pruži alate za definiranje, identifikaciju i reagiranje na govor mržnje, a sada je prevedena na sedam novih jezika, uključujući BHS jezike. Infografika je pod Creative Commons licencom i slobodna za preuzimanje i dijeljenje. 

“Neki oblici neprihvatljivog govora su jasno i jednoznačno zabranjeni i sankcionirani Kaznenim zakonom kao najrepresivnijim načinom obeshrabrivanja, sprječavanja i prevencije govora mržnje. To su najteži oblici poticanja na nasilje i mržnju. Drugi oblici su također zakonski regulirani i predviđene su druge sankcije, najčešće prekršajne. Govor mržnje je sankcioniran i kroz ovlasti nezavisnih regulatornih i samoregulatornih tijela”, istaknuto je u publikaciji Govor mržnje i neprihvatljiv govor u izdanju Kuće ljudskih prava i GONG-a.

Publikacija pak donosi šestorazinski test za prepoznavanje najtežih oblika govora mržnje koji podliježu kaznenim sankcijama: kontekst, pozicija govornika ili njihov status u društvu, namjera (trosmjeran odnos subjekt-objekt-publika), analiza sadržaja (forma, stil, priroda argumenata), domet govora (pitanje javnosti, metoda diseminacije, frekvencija, količina i intenzitet komunikacije) te vjerojatnost pojave nasilja ili mržnje (stupanj rizika za nastanak određene štete).

Publikacija autora Mitrea Georgieva, Dražena Hoffmana, Snježane Vasiljević i Luke Antonine, namijenjena osobama koje djeluju u javnom prostoru, predstavljena je na tribini 30. rujna u Hrvatskom novinarkom društvu, kao i internetska platforma Dosta je mržnje koja objedinjuje procedure za prijavljivanje neprihvatljivih oblika javnog govora i izražavanja u medijima nadležnim tijelima.

“Važno je jasno i nedvosmisleno osuditi svaki govor mržnje, diskriminacije i netolerancije kao apsolutno neprihvatljiv u sferi otvorene, javne i demokratske rasprave. (…) Važno je zauzeti se za slabije i nezaštićene u društvu, dakle upravo one skupine ljudi kojima je govor mržnje upućen”, zaključuju autori koji smatraju da nije dovoljno suprotstavljati se govoru mržnje u vidu naknadnih reakcija, već je potrebno zauzeti aktivnu poziciju stvaranja i promicanja društveno-političke jednakopravnosti među svim pojedincima i skupinama društva.

Rekordan broj od 473 887 izbjeglica i migranata prešao je Mediteran i stigao do Europe tijekom 2015. godine, objavila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM). U proteklih tjedan dana preko Mediterana stiglo je 32 000 migranata s tim da je od utorka, 15. rujna, prema podacima IOM-a, Sredozemlje prešlo 9000 novih migranata.

Ista je organizacija otvorila Centar za analizu podataka o globalnim migracijama (GMDAC) u Njemačkoj. Otvaranje Centra odgovor je na rastući broj zahtjeva za točnim podacima o globalnoj migracijskoj situaciji i trendovima. Pored prikupljanja i analize podataka, cilj je Centra podatke predstaviti i komunicirati javnosti efikasnije no što je to do sada bila praksa. 

Zainteresirani novinari na stranicama GMDAC-a mogu pronaći podatke i infografike o migracijskim trendovima i analize globalnih pitanja vezanih uz migracije. Iz Centra najavljuju i posvećenost zalaganju za bolje prikupljanje i upotrebu ovih podataka korištenjem novih tehnologija i metoda big data pokreta.