industrijski dizajn – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr nezavisna kultura / suvremena umjetnost / društvo Mon, 08 Jul 2024 13:24:53 +0000 en hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.8.3 https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png industrijski dizajn – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr 32 32 Izložba hrvatskog dizajna 23/24 https://kulturpunkt.hr/natjecaj/poziv-na-sudjelovanje/izlozba-hrvatskog-dizajna-23-24/ Fri, 28 Jun 2024 13:56:09 +0000 https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&p=66047 Izložba hrvatskog dizajna središnja je i najvažnija strukovna dizajnerska manifestacija u Hrvatskoj koja okuplja najkvalitetnije dizajnerske radove nastale tijekom dvogodišnjeg razdoblja u svim područjima dizajnerskog djelovanja. Osim što od 1999. godine predstavlja najbolje od profesionalne produkcije hrvatskih dizajnera, dizajnerskih studija i agencija, izložba uključuje i studentsku sekciju koja daje uvid u sva aktualna postignuća u visokoškolskoj dizajnerskoj edukaciji.

Izložba hrvatskog dizajna 23/24 održat će se u Laubi – kući za ljude i umjetnost u siječnju 2025., a svi selektirani radovi bit će objavljeni i na online platformi HDD-a. Ovogodišnje kategorije su: Dizajn vizualnih komunikacija, Dizajn knjiga i publikacija, Industrijski / produkt dizajn, Dizajn u digitalnim medijima i dizajn interakcija, Dizajn ambalaže, Modni i odjevni dizajn, Cjeloviti projekt / proizvod, Prostorne i grafičke intervencije i sistemi, te Koncept / inicijativa / kritički dizajn.

Odabir pristiglih radova obavlja Selekcijska komisija koju čine: Sarah Baron Brljević (dizajnerica digitalnih proizvoda, Porsche Digital Croatia), Lana Cavar (dizajnerica vizualnih komunikacija), Lana Grahek (dizajnerica vizualnih komunikacija), Sven Jonke (produkt dizajner, Numen/For Use), Maša Milovac (produkt dizajnerica), Sean Poropat (dizajner vizualnih komunikacija, Studio Sonda), Gala Marija Vrbanić (dizajnerica vizualnih komunikacija i modna dizajnerica).

Više detalja o natječaju možete pronaći ovdje.

Prijave se vrše putem online platforme do 10. srpnja.

]]> Brokenships Design: Second Chance https://kulturpunkt.hr/natjecaj/nagrada/brokenships-design-second-chance/ Fri, 16 Feb 2024 13:03:26 +0000 https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&p=62275 Muzej prekinutih veza raspisuje, a Hrvatsko dizajnersko društvo provodi javni natječaj za dizajn novog proizvoda (suvenira) za podbrend Muzeja, Brokenships.

Zadatak je ponuditi rješenje proizvoda i pripadajuće ambalaže koja se svojim semantičkim, formalnim i funkcionalnim odrednicama nastavlja na postojeći imidž brenda. Tipologija nije unaprijed zadana, a očekuju se izvodivi prijedlozi koje će biti moguće serijski proizvesti, poželjno u lokalnim uvjetima, te uvrstiti u asortiman suvenirnice Muzeja.

U okviru natječaja se dodjeljuju tri novčane nagrade: prva nagrada u iznosu od 2500 eura (bruto), druga nagrada u iznosu od 1500 eura (bruto) i treća u iznosu od 1000 eura (bruto).

Nagrade dodjeljuje ocjenjivački sud u sastavu Marije Curić, Dražena Grubišića, Nataše Njegovanović, Antonija Karače i Ivane Fabrio.

Zahtjevi idejnog rješenja proizvoda:

  • proizvod i pripadajuća ambalaža s apliciranim logotipom Muzeja prekinutih veza
  • nadovezivanje na već postavljeni imidž Brokenships brenda deriviranog iz koncepta Muzeja prekinutih veza
  • predmeti iz muzejske kolekcije i njihove pripadajuće priče, ne smiju se ni u kojem obliku koristiti pri konceptualizaciji i projektiranju idejnog rješenja novog proizvoda
  • tipologija novog proizvoda nije zadana
  • dimenzije novog proizvoda nisu zadane, ali rješenje mora biti prilagođeno većinskoj publici Muzeja – turistima, što se odnosi na dimenzije proizvoda koji se mora moći spakirati u mali putni kofer, kao i na masu, odabir materijala i cjenovnu pristupačnost proizvoda
  • ekološki odgovoran pristup u definiranju materijala i tehnologija proizvodnje proizvoda

Sadržaj i opremu natječajnog rada čine popratna fizička i digitalna dokumentacija.

Fizička dokumentacija:

  • model (maketa) natječajnog rada u mjerilu 1:1
  • prezentacijska mapa s najviše 15 stranica položenog A3 formata u tiskanom obliku koja sadrži:
    • realistični prikaz proizvoda i pripadajuće ambalaže (fotografije makete ili renderi)
    • opis rada na hrvatskom i engleskom jeziku (najviše 800 znakova s razmacima)
    • tehnička dokumentacija: okvirni nacrti, prijedlog materijala i tehnologije izrade
    • dodatnu prednost prilikom ocjenjivanja imat će radovi s ponuđenim prijedlogom proizvođača pojedinih elemenata, pri čemu prednost imaju lokalni proizvođači

Digitalna dokumentacija:

  • prezentacijska mapa prilagođena čitanju s ekrana ili projekcije (PDF, najviše 25 MB)
  • tri vizuala rada (fotografije makete ili renderi; sRGB, 150 dpi, najviše 5 MB po vizualu)
  • tekstualni opis rada na hrvatskom i engleskom jeziku (najviše 800 znakova s razmacima, otvoreni format, .doc ili .txt)

Natječajni radovi šalju se kao preporučena pošiljka, dostavom ili se donose osobno na adresu Hrvatskog dizajnerskog društva s naznakom: “Natječaj: Brokenships Design”. U slučaju osobne dostave, to je moguće učiniti radnim danom od 9 do 17 sati.

Digitalna dokumentacija može se dostaviti snimljena na USB-u ili se može poslati e-mailom. U slučaju da je na serveru, potrebno je poslati link na lokaciju digitalne dokumentacije koja mora biti prilagođena čitanju s ekrana ili projekciji.

Rok za zaprimanje radova je 27. ožujka do 17 sati.

Više detalja o natječaju možete pronaći ovdje.

]]> Izložba DA! festivala https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/izlozba-da-festivala/ Fri, 23 Jun 2023 11:48:26 +0000 https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&p=56247 U LEXART skladištu, 24. lipnja u 19 sati, otvara se skupna izložba DA! festivala, u kojoj se prema izboru stručnog žirija izlažu radovi studenata i studentica unutar sedam kategorija: arhitekture, urbanizma, vizualnih komunikacija, industrijskog dizajna, likovne umjetnosti, modnog dizajna te filma i fotografije.

Iz najave: “DA! festival ove se godine još više fokusirao na poticanje suradnje i interdisciplinarnosti. Cilj nam je ostvariti daljnju komunikaciju i manje projekte s brojim studentskim i profesionalnim inicijativama u Zagrebu, Hrvatskoj i šire. Želimo stvoriti interdisciplinarnu platformu koja spaja ne samo mlade studente i umjetnike, nego i profesionalce u području dizajna, arhitekture i umjetnosti. Vjerujemo da inovacija proizlazi iz preklapanja i suradnje različitih industrija, kultura i disciplina, donoseći ideje iz jednog područja u drugo. Festival je ove godine održan uživo jer smatramo da se na taj način ostvaruje najbolja komunikacija te poznanstva.”

]]> Ključan segment materijalne kulture https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/kljucan-segment-materijalne-kulture/ Wed, 10 Dec 2014 12:43:00 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=kljucan-segment-materijalne-kulture Osebujno dizajnersko djelo Brune Planinšeka u cijelosti je posvećeno dosljednom i sustavnom traženju i definiranju dobrog dizajna.

]]> Cilj izložbe Bruno Planinšek: portret dizajnera je prikazivanje svih segmenata oblikovanja kojima se Planinšek bavio, kako bi se ovaj jedinstveni dizajnerski opus kontekstualizirao unutar novije povijesti hrvatskog dizajna, odnosno u širem kulturalnom prostoru 1950-tih i 1960-tih godina. Izložba je koncipirana je kao monografski prikaz njegovog djelovanja od početka 1950-tih do završetka 1970-tih godina, kada dizajn u Hrvatskoj potaknut modernizacijskim procesima dobiva istaknutu društvenu ulogu. Na izložbi se želi muzeološki i kontekstualno prezentirati relevantan autorski opus i istaknuti potrebu promoviranja dizajna u smislu jednog od ključnih segmenata materijalne kulture.

Izložba se sastoji od tematskih cjelina koje predstavljaju osnovne segmente Planinšekovog opusa u kontekstu tadašnjih zbivanja koja su imala značajnu ulogu u recepciji dizajna, od njegovog studija na arhitektonskom odjelu Akademije za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, postava izložbi, urbanih intervencija i projekata za interijere, s težištem na djelovanju u području produkt dizajna. Izložba se sastoji od predmeta i dokumentacije te građe koja dopunjava kronologiju njegove profesionalne karijere. Velika većina izložene građe predstavlja se javnosti prvi puta, a korišteni su predmeti iz fundusa Tehničkog muzeja, obiteljske ostavštine, Kabineta grafike HAZU, NSK i privatnih zbirki. Izložbu je priredila Jasna Galjer.

Bruno Planinšek (1930 – 2002.) studirao je na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu (1950-1955.), gdje je stekao zvanje akademskog arhitekta i edukaciju zasnovanu na avangardnim eksperimentalnim modelima utemeljenim na tradiciji Bauhausa. To ga je usmjerilo izrazito širokom polju interdisciplinarnog bavljenja dizajnom. 

Izložba će biti otvorena od 15. prosinca do 15. ožujka u Tehničkom muzeju u Zagrebu.

]]> Postindustrijska Hrvatska https://kulturpunkt.hr/intervju/postindustrijska-hrvatska/ Tue, 21 Sep 2010 09:26:07 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=postindustrijska-hrvatska Izložbe hrvatskog dizajna 0910, Dejan Kršić u tekstu o dosadašnjim ostvarenjima izložbi HDD-a i uvjetima razvoja diz]]> Piše: Dejan Kršić

Deset godina održavanja izložbi HDD-a predstavlja i drugo desetljeće hrvatske postsocijalističke tranzicije. Nakon crne rupe politički burnih 90-ih godina, obilježenih ratom, bujanjem nacionalne isključivosti, privatizacijskom pljačkom, nulte godine su doba tzv. normalizacije, procesa uključivanja u tzv. euroatlantske integracije te postupnog poboljšanja političkih odnosa i razvoja kulturnih i ekonomskih razmjena u tzv. jugosferi.
Možda se može činiti kao jeftina dosjetka, ali temeljno je pitanje to što je industrijski dizajn u postindustrijsko doba? Treba raščistiti s iluzijom jer postindustrijski ne znači da je industrijski model u potpunosti ukinut, već je promijenjen, transformiran. Način materijalne proizvodnje mijenja se uvođenjem informatičkih tehnologija, automatizacije i robotike, povećava se produktivnost i dolazi do fleksibilne proizvodnje, koja se nužno ne temelji na logici velikih serija, već proizvod može prilagođavati poznatom naručitelju. 
Za zemlje centra i poluperiferije svjetskog sistema glavni izvor bogatstva više dominantno nije materijalno-industrijska proizvodnja, već su to financijske špekulacije, igre financijskog kapitala, stvaranje “dodatne vrijednosti”, doslovce simboličkog kapitala, brendiranjem proizvoda i prodajom imidža, dok se najveći dio materijalne proizvodnje seli u dalekoistočne zemlje s jeftinijom radnom snagom, slabim sindikatima i nedovoljnom brigom za zaštitu okoliša. Nusproizvod toga jesu sve veća sistemska nezaposlenost na Zapadu i ekološka katastrofa na Istoku.
Kad različiti oblici licenciranja i franšiza postaju dominantan poslovni model, najveći dio profita ne ostvaruje se više pukom prodajom klasično shvaćene robe, fizičkog objekta, već putem tantijema, patenata, autorskih prava, licenciranja softvera ili sadržaja koji se prima putem određenog hardversko-softverskog sklopa (od mobilne telefonije, sms i mms sadržaja, interneta, servisa poput iTunesa itd). Sami pojmovi proizvoda, proizvodnje, prodaje te kupovine i tržišta, doživljavaju krupne promjene.
I tu je ključna uloga, nove mogućnosti ali i odgovornosti, dizajna i dizajnera, od samog oblikovanja, tehnoloških inovacija, kreiranja novih proizvoda i usluga, preko pseudoinovacija i stilizacije proizvoda do marketinga, advertisinga, onog što se sada naziva brendiranjem, stvaranjem “veza s potrošačima” itd.
Modernistička definicija dizajna, koju i danas često čujemo, vezana je uz probleme forme, proizvodnje, upotrebe… pa ulogu dizajnera najčešće definira kao rješavanje problema. Ideologija dizajna koja služi kao opravdanje određene metodologije, s retorikom rješavanja problema, istraživanja, projektiranja… u kontekstu današnjih složenih društvenih i kulturnih odnosa te razvoja novih komunikacijskih tehnologija postaje sve problematičnija, ne zato što više nema problema koje bi trebalo rješavati, već stoga što sve manje odgovara stvarnosti situacije. Kako ističe kolega Mirko Petrić, dok se nekad u teoriji dizajna raspravljalo o mogućoj ulozi projektiranja u stvaranju zdravijeg društvenog okruženja i boljeg života građana i građanki, pri čemu je uvijek bila isticana društvena odgovornost dizajnera, danas je veza demokracije i dizajna posve zapostavljena. Dok se čeka odgovor na pitanje tko ima pravo odlučivati o tome kako bi društvo trebalo izgledati, u prazan prostor svom silom stupa opća komercijalizacija društvenog života, koja dizajnu namjenjuje isključivu ulogu proizvodnje “lijepih objekata”. Dominantan priblem koji se nameće dizajnerima nije kako napraviti što bolji proizvod, već pronalaženje novog stylinga da bi se u osnovi isti predmet stalno iznova prodavao, kreiranje novog ciklusa želje-potrošnje… Jedan, ne tako mali rezultat takve prakse, za koju su dijelom odgovorni i dizajneri, jest i sve veće zagađenje, uništavanje resursa, povećanje socijalnih i ekonomskih razlika. A to je sve dugoročno neodrživo i zahtijeva hitne društvene intervencije. U tome dizajnerice i dizajneri imaju, mogu i trebaju imati važnu ulogu. Recentna ekonomska kriza zadala je snažne udarce kredibilitetu neoliberalnog modela novoga svjetskog poretka, što u svijetu potiče sve glasnije postavljanje pitanja o restrukturiranju, jer nitko ne zna kako će se kriza razvijati i koje će biti njezine dugoročne posljedice. U prvome redu stoga što rezultati nisu unaprijed određeni, već ovise o odgovorima i reakcijama svih sudionika. O našoj aktivnosti ili pasivnosti.
Profesija je opet, još jednom, u trenutku preispitivanja svoje uloge, smisla, značenja, metoda… svojih dominantnih vrijednosti. Jedino što je danas, kada smo suočeni s novim izazovima ekološke katastrofe, evidentnih klimatskih promjena, iscrpljivanja prirodnih resursa, neslućenog razvoja suvremenih tehnologija, širenja digitalne domene, genetskog inženjeringa, posljedičnim urušavanjem socijalnih prava, rastućim klasnim podjelama, trajnim stanjem masovne strukturne nezaposlenosti, sukobima bogatog sjevera i siromašnog juga, s kontinuiranim ratnim stanjima niskog intenztiteta, privatizacijom javnog, ne samo prostora, već čitave javne domene, od komunalnih usluga, školovanja, zdravstva do zatvora i ratovanja… ulog možda veći nego ikad prije.
Riječ je i o sklopu globalnih društvenih i ekonomskih promjena koje pogađaju svaki dio više nego ikad povezanog svjetskog sistema. Razvojem tržišta i povećanjem blagostanja uskoro će svaka kineska obitelj poželjeti hladnjak, automobil… Može li to na ovom stupnju tehnogije naš ekosustav izdržati? Vjerojatno ne može. No rješenje ne može biti u tome da se velikom dijelu stanovništva planeta uskraćuje standard života koji se na zapadu već smatra uobičajenim minimumom, tretirati ih kao obespravljenu radnu armiju koja osigurava relativno blagostanje zapada. Kako bi se izbjegle još teže društvene, ekonomske i ekološke katastrofe, jedan je od izlaza i razvoj ekološki prihvatljivih tehnologija, redizajniranje ne samo proizvoda, tehnoloških sredstava, aparata, već i struktura, postupaka, usluga…
Suvremeni pogled na ulogu dizajna na početku 21. stoljeća ne smije biti koncentriran na formalne ili tehnološke aspekte predmeta koje dizajner proizvodi, nego ponajprije na utjecaj koji oni imaju na ljude, njihov društveni i prirodni okoliš. Nove potrebe proširuju polje djelovanja dizajnera, od znanja o oblicima, tehnikama i proizvodnim procesima, prema razumijevanju socijalnih, psiholoških, kulturnih, ekonomskih i ekoloških činitelja koji utječu na život u nekom društvu.
 
U protekla dva desetljeća, u Hrvatskoj, kao tipičnoj zemlji poluperiferije ili čak periferije poluperiferije svjetskog sistema, ostvarili smo neki sirotinjski oblik postindustrijskog društva: društvene promjene, procesi tranzicije, privatizacije, umjesto proklamiranog i očekivanog razvoja, porasta društvenog blagostanja koje su političke i ekonomske promjene obećavale, donijeli su uništavanje mnogih tvornica, industrijskih pogona, pa i čitavih industrijskih grana. Ono što je u Britaniji 70-ih i 80-ih godina vlada Margaret Thatcher provela brutalnom razgradnjom države blagostanja i nametanjem neoliberalnog modela, kod nas je 90-ih provedeno kao rezultat “spontane ideologije” demontiranja jugoslavenskog socijalističkog modela. Osnovni ideološki trik tzv. postsocijalističke tranzicije iz “realnog socijalizma” u realnosti kapitalizma je u tome da su godinama svi, desničari, nacionalisti, liberali, narodnjaci, socijaldemokrati… lupetali o demokraciji, višestranačju, parlamentarizmu i ljudskim pravima, nacionalnoj državi kao idealnom pa i jedinom mogućem okviru za njihovo ostvarenje, a ispod te bajke o samostalnosti i suverenosti odvijala se beskrupulozna “prvobitna akumulacija”, u biti privatizacijska pljačka društvene imovine. 
Možemo čak ustvrditi da pravi cilj većine postjugoslavenskih ratova nije bilo neko teritorijalno osvajanje, pa čak niti tzv. “etnička čišćenja” kao neka vrst rješenja desetljećima potiskivanih primordijalnih strasti – to su nusproizvodi i profesionalni rizici ratova kao sredstva vođenja politike – već su upravo imali unutrašnju ulogu maskiranja brutalne denacionalizacije. Zagovornici tzv. “tržišne politike” i danas kontinuirano rogobore protiv “komunističkog nasljeđa”, državne regulacije i intervencija itd. a zaboravljaju da smo u SFRJ imali društveno a ne državno vlasništvo, i da to nije bilo tek pitanje “naziva”. Upravo je suverena nacionalna država otela rezultate rada i pravo na upravljanje i odlučivanje svom vlastitom stanovništvu i ponovo uvela državno vlasništvo kako bi ga u često sumnjivim privatizacijskim transakcijama prepustila izabranim tajkunima, gotovo od reda stranačkim prašinarima, bivšim kamiondžijama i skladištarima. 
Pritom je stvarna konkurentnost tih poduzeća na tržištu bila tek jedan mali dio jednadžbe. Veću je ulogu odigrao sustav privatizacije u kojem je paketom isprepletenih političkih odluka i privatnih (ili barem partikularnih) interesa, društveno vlasništvo najprije pretvoreno u državno da bi vođeno snom o 200 bogatih obitelji, bilo jeftino privatizirano, a novim vlasnicima omogućeno da veću dobit ostvare špekulacijama s nekretninama nego održavanjem proizvodnje i zaposlenosti. 
Pri tome je jedna mjera (ili propust) pogodovala drugoj i potencirala negativne efekte – pad proizvodnje i uvozna politika stvorili su i reproducirali preprodavačku privredu koja je poticala konstantno zaduživanje (i države, privrede i građana) stimuliranjem kreditne potrošnje i subvencijama, a destimulirala ulaganja u znanje, tehnologiju, rad i proizvodnju.
 
Tu je simptomatičan slučaj Nacionalne strategije dizajna, i kao koncepcije i kao dokumenta (o čemu čitajte više u sljedećem poglavlju Desetljeće koje su pojeli skakavci).

 

***

Ovo je samo jedno od poglavlja teksta o izložbama hrvatskog dizajna i uvjetima razvoja dizajnerske struke. Kako biste pročitali tekst u cijelosti pogledajte i ostala poglavlja:

 

Foto: Narcisa Vukojević, Zanimanje sakupljač boca

 

]]>