Nužno je da kandidati imaju najmanje 2 godine radnog iskustva na sličnim poslovima, poznaju osnove funkcioniranja filmske i video produkcije, formata, av sustava i sl. te MS Windows, MAC OS, LINUX, Adobe paketa i osnovnih programa za komprimiranje i titlanje. Također potrebno je poznavanje codeca, audio i video formata, razumijevanje osnova filmske, analogne i digitalne video i audio opreme i medija te poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu.

Posao voditelja_ice tehnike podrazumijeva:

• nadzor i koordinaciju cijelog tehničkog sektora u Restartu
• instalaciju, konfiguraciju i održavanje uredske IT opreme
• vođenje brige o opremi i materijalima, evaluaciju i servis opreme, organizaciju backup-a AV materijala i vođenje digitalne arhive
• osiguravanje operativnog stanja montaža i rasporeda projekata u montaži
• koordinaciju projekata, suradnika i studija za postprodukciju
• importiranje/konvertiranje/digitalizaciju materijala za montažu
• export finalnih mastera za postprodukciju, izradu izlaznih kopija za kino prikazivanja u DCP i drugim formatima, TV, web distribuciju i festivalsku distribuciju

Prijava mora sadržavati životopis s osnovnim informacijama o kandidatu s taksativno navedenim radnm iskustvom, obrazovanjem, osnovnim vještinama i sposobnostima (max. 4 kartice) te motivacijsko pismo za prijavu na posao (max. 2 kartice). Prijave se podnose na restart@restarted.hr.

Puni tekst natječaja pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 22. prosinca.

Program projekcija filmova započinje u 19 sati, a prikazivat će se izbor najnovijih europskih kratkih filmova različitih stilova i pristupa (animacija, igrani, eksperimentalni i dokumentarni) iz različitih zemalja. Na programu će se naći:

• Demi-demoni (2024), njemački film redatelja Martina Gerigka
• Okvir uma (2024), sjevernomakedonski film redateljice Aleksandre Kardalevske
• Još ovdje (2024), kanadski film redatelja Johna Grahama
• Damore (2023), bugarski film tandema Marije Slaveve Makedonske i Nicole Zambellija
• Sveti pas (2023), turski film Yamana Mahira Yamanera
• Wild Eye Pub (2023), češki film redatelja Filipa Nerolda
• Surogat djevojka (2024), turski filma Onura Gulera

Od 20 sati slijedi veganska zero waste večera spremljena od povrća skupljenog na tržnicama, koje bi se inače bacilo. Obrok je besplatan, uz dobrodošlu donaciju.

Ulaz na program je slobodan, a više informacija možete doznati ovdje.

U sklopu seminara the gastarbajters, u koncepciji Borisa Budena te u suradnji sa kustoskim kolektivom WHW/Što, kako i za koga, Nebojša Jovanović se u predavanju Celuloidna “Sedma republika” usredotočio na motiv gastarbajtera u jugoslavenskom igranom filmu.

Fenomen gastarbajtera vrlo je široka i slojevita tema o kojoj se može pričati uvijek i mnogo, no s obzirom na povijesni trenutak u kojemu smo suočeni s velikim valom (iako ne samo i isključivo ekonomske) migracije, to pitanje postaje ne samo predmet analize i prisjećanja, već i dio aktualnog društveno-političkog konteksta.

Načini tumačenja gastarbajterstva u jugoslavenskom filmu prvotno odražavaju politiku pojedinog vremena prema fenomenu ekonomskog iseljavanja, koje je nerijetko tumačeno kao negativno, i to na način da se prikazuju pojedinačne tragične gastarbajterske životne priče, koje pak nipošto nisu reprezentativan primjer ondašnjeg života gastarbajtera.

Jugoslavenski gastarbajterski film po pravilu je tragična priča muškarca koji odlazi u neki drugi kraj ili zemlju po ekonomski boljitak zbog kojega će, bez obzira ostvario ga ili ne, sigurno završiti tragično. Stav Jugoslavije tu je jasan – gastarbajterstvo nije pozitivan fenomen. No, kao što je Nebojša Jovanović naglasio, “jugoslavenska kinematografija samo je prikazala najočitije probleme”, a zanemarila pitanja prava, uređenja, te osobito žena, trgovine ljudima, pa i nasljeđe gastarbajtera u vidu druge generacije, onih koji su rođeni u inozemstvu kao djeca gastarbajtera. 

Predavanje Nebojše Jovanovića obuhvatilo je jugoslavenske filmove od vremena prvog značajnijeg migracijskog vala 1950-ih godina, pa sve do filmova snimanih krajem 1980-ih. Tumačenje fenomena gastarbajtera u jugoslavenskom filmu kroz vrijeme se mijenjalo i u sadržaju i u formi: pedesetih godina dominantan je bio prikaz gastarbajtera kao imućnih povratnika iz nekih dalekih i velikih Amerika u mala i primitivna mjesta domovine. Oni su prikazivani kao bahati bogatuni koji kupuju sve pred sobom, poput Rude Amerikanca u filmu Kameni horizont iz 1953., ili pak kao skromni ljudi koji su u stranoj zemlji radili nešto teško i ilegalno, ali im se usprkos tome zavidi. 

Šezdesetih su godina glavni motiv seljaci koju napuštaju svoja sela i odlaze u bogatija područja; poput filma Doći i ostati (1965.) gdje dječak, muškarac i starac sa sela putuju po bolji život u Beograd. Iste godine u filmu Po istim poti se ne vračaj prvi put se prikazuje nacionalni sukob uzrokovan ekonomskim razlozima (film govori o eksploataciji  Bosanaca od strane Slovenaca). No, usprkos svemu gastarbajterski filmovi šezdesetih zapravo ne govore o gastarbajterstvu u pravom smislu te riječi s obzirom da se radi o unutarnjoj migraciji, ali ipak problematiziraju boravak u nepoznatom, borbu za bolji život i samo autsajderstvo.

Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća Jugoslavija je doživjela vrhunac ekonomske migracije. Tih je godina van Jugoslavije radio broj ljudi ekvivalentan stanovništvu tadašnje Makedonije i zapravo se tek tada gastarbajterstvo u filmu doista i počinje prikazivati kao rad u inozemstvu. Najreprezentativniji  primjeri tog razdoblja su televizijska drama Radoš i Uglješa iz 1976., film Let mrtve ptice iz 1973., te Kuduz iz 1989. godine. 

Tema predavanja – motiv gastarbajtera u jugoslavenskom igranom filmu – dobra je za proučavanje kako je jugoslavenska kinematografija, pa posredno i vlast, tumačila fenomen gastarbajterstva, a manje za samu analizu toga što je gastarbajterstvo, zašto se pojavljuje, je li pozitivno ili negativno, te gdje zakoni i društva smještaju takve ljude – što su u stvari ključna pitanja tog fenomena.

Gastarbajteri su ljudi koji zapravo ne pripadaju ni u domovinu iz koje su otišli, ni u zemlju u koju su došli; oni su uvijek korak ispred svog domaćeg okruženja, ali već tada su u zaostatku za inozemstvom u koje su otišli, iako su nositelji njegovog utjecaja (što se dobro ogleda npr. u modi). Oni su neki nepripadajući entiteti, neki marginalizirani dijelovi raznih društava. 

Projekcija će biti održana u srijedu, 30. rujna, u AKC Medika, s početkom u 20 sati. 

Najstariji međunarodni filmski festival u Hrvatskoj – Splitski filmski festival / Međunarodni festival novog filma od 12. do 19. rujna doživjet će svoje dvadeseto izdanje. Jubilarna dva desetljeća bit će obilježena iznimno bogatim programom podijeljenim na osam sekcija, unutar kojih će gledatelji pogledati 91 film iz 42 zemlje svijeta, a gotovo svi će imati hrvatske premijere. Ovogodišnji program Splitskog filmskog festivala podijeljen je na: Konkurenciju dugometražnog te Konkurenciju kratkometražnog filma, Forum 4, Libido, Frame Extended, Odraze / Reflections, Hrvatski film te Posebni program.

Okosnicu ovogodišnjeg izdanja čine filmovi iz hrvatskoj publici manje poznatih kinematografija, poput Tanzanije, Afganistana, Maroka, Tajlanda, Egipta, Perua, Vijetnama. U Konkurenciji dugometražnih nalazi se devet ostvarenja, dok Konkurencija kratkometražnih okuplja 41 film u 6 programa. Festival će 12. rujna u 21.30 sati u kinu Central otvoriti film Nasilje (Violencia) kolumbijskog redatelja Jorgea Forera, prikazan u konkurenciji ovogodišnjeg Berlinalea. 

U Posebnom programu ističe se i jedna neobična filmska priča – film Rika (Roar) Noela Marshalla. Producent i redatelj Marshall (Egzorcist) sa svojom suprugom Tippi Hedren (Ptice) i djecom, uključujući tada još nepoznatu mladu Melanie Griffith, jedanaest su godina živjeli, jeli i spavali u društvu 150 lavova, tigrova, geparda i jaguara. Osim toga, u ovaj segment ulaze i zanimljive radionice i predavanja na ovogodišnju temu Festivala, a to je Godina svjetlosti. Dvodnevni kolokvij Brodolom jedrenjaka Stefano 1875 – 2015. u organizaciji je direktora Istraživačkog centra Nacionalne akademije slike i zvuka australskog Sveučilišta Murdoch, dr. Joška Petkovića. Priča je to iz XIX. stoljeća o brodolomu austro-ugarskog jedrenjaka s hrvatskom posadom.

Detaljan program i ostale informacije možete pronaći ovdje.

Ovogodišnji program nudi filmove četiriju autora koji su već imali filmove na PSFF-u. Francuz Laurent Firode donosi nam svoj film Mjesečeva serenada, kojemu je ovo međunarodna premijera, a autor će sa svojom suprugom i kćerkom (koje glume u filmu) po drugi put gostovati na festivalu i osobno predstaviti film postirskoj publici. Španjolac Kote Camacho također je drugi put na PSFF-u, ove godine s filmom Don Miguel, dobitnikom nekoliko festivalskih nagrada. U skupinu ponavljača na PSFF-u spadaju i Norvežanin Hallvar Witzø, s filmom Da, volimo, koji se može pohvaliti s titulom Special Distinction u Cannesu, te Fabrice Bracq s otkačenom komedijom Tata u mami. 

Domaći program otvara ga Lako pokojnima, dalmatinska satira koju će osobno predstaviti redateljica Matea Šarić i producentica Julia Martinović. Gledateljima će biti blizak i film Zujanje redatelja Dinka Bozanića koji je po drugi put gost Festivala. U domaćem bloku već se tradicionalno prikazuju filmovi u kojima sudjeluju Postirani. Bit će tu film postirskih filmskih entuzijasta Ive Kličinovića i Jadranka Šantića Ivo pok. Mikule. Domaći program zatvara film kojeg će snimiti mladi polaznici filmske radionice pod vodstvom snimatelja Raula Brzića i Maje Ćapin.

Nova večer festivala, ove godine posvećena prvenstveno francuskom filmu, donosi četiri odlična francuska kratkiša, od kojih možemo izdvojiti izvrsnu dramu Majka Voda o osmogodišnjaku koji na sve načine pokušava stupiti u kontakt sa svojom nedavno preminulom majkom. U drugom dijelu ove večeri, u sklopu predstavljanja suradnje s Cottbus Film Festivalom, prikazuje se pobjednik prošlogodišnjeg Cottbusa u kategoriji kratkog filma, rumunjska komedija Konjska snaga. 

Detaljan program možete pronaći ovdje. 

Festival će biti održan od 29. srpnja do 2. kolovoza na više lokacija u Postirama na Braču

Ničije dete smješteno je u 1988. godinu i prati malog dječaka pronađenog među vukovima. Nasumičnim je odabirom odlučeno da se dječaka nazove Haris i pošalje u sirotište u Beograd. Haris se zbližava s dječakom Žikom i polako počinje pokazivati znakove napretka. Godine 1992., nakon što je postao djelomično socijaliziran mladić, lokalne ga vlasti šalju nazad u ratom zahvaćenu Bosnu. Lekcija, nikad aktualnije teme, prati profesoricu engleskog jezika u srednjoj školi blizu Sofije koja, šokirana krađom u školi, odlučuje pronaći krivca. Paralelno se u učiteljičinom životu događaju i osobni financijski problemi. Van sebe prati Martina, čovjeka na rubu krize srednjih godina, koji kreće na nepredvidivi izlet nakon dosadnog radnog dana. Bez cenzure, egzistencijalan i duhovit, ovo je film o tome što znači biti ljudsko biće i o svemu onome što nas muči ali i pokreće. 

Projekcije će biti održane od 24. do 26. srpnja, u Art-kinu Croatia, u 21.30 sati. 

Prva polovica srpnja u znaku je trećeg po redu izdanja Antičkih filmskih večeri koje u Lapidarij Gradskog muzeja Vinkovci donose osam projekcija filmova nagrađivanih Oscarima, ali i na velikim filmskim festivalima u Cannesu, Veneciji, Sarajevu, Berlinu. Divlje priče, Pogled tišine, Citizen Four i Potrošeni samo su dio dokumentarnog i igranog filmskog programa koji će kroz dva tjedna okupiti filmofile u prekrasnom ambijentu vinkovačkog Lapidarija, popraćenog predavanjima, filmskim kvizom, likovnim radionicama za djecu i društvenim igrama. 

Film, kao jedan od najvažnijih suvremenih medija oduvijek je imao trostruku funkciju: informativnu, obrazovnu i zabavnu. S prolaskom vremena film je postao njegov čuvar – pokretne slike zauvijek su sačuvale ljude, događaje, običaje i kulturu. Upravo zato je Udruga ljubitelja filma RARE 2013. godine pokrenula multimedijalni projekt Antičke filmske večeri.

Projekt iznad svega poštuje, potiče i revalorizira kulturnu baštinu lokalne zajednice. Populariziranje i upoznavanje lokalne zajednice s muzejskim aktivnostima kroz popularne sadržaje, povezivanje tradicije sa novom kulturom življenja i novim tehnologijama svakako doprinosi otvaranju ove sredine i njenom povezivanju s drugim sredinama u Hrvatskoj, ali i susjednim zemljama.

Detaljan program događanja možete pronaći ovdje.

Događanje će biti održano od 3. do 16. srpnja u Lapidariju Gradskog muzeja Vinkovci.

U posljednjih desetak godina u Hrvatskoj smo svjedočili postupnom nestanku manjih, lokalnih i nezavisnih kinodvorana u svjetlu pojave velikih međunarodnih kinoprikazivača. Mnoga kina diljem zemlje nisu se mogla natjecati s bogatom ponudom i tehnološkim unaprijeđenjima koja su publici nudili multipleks kompleksi međunarodnih lanaca kinoprikazivača te su unatoč pokušajima specijalizacije programa bila prisiljena ugasiti svoje projektore. Kako bi se potaknula domaća audiovizualna djelatnost i oživjela ugašena kina, pokrenut je Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvaralaštva 2010-2014. U sklopu programa tijekom 2013. i 2014. godine sveukupno 36 kinodvorana diljem Hrvatske opremljeno je suvremenom digitalnom tehnologijom, a nastavkom programa u 2015. godini bit će digitalizirano dodatnih 15 kinodvorana. 

Jedna od kinodvorana koja će biti zahvaćena ovogodišnjim valom digitalizacije nalazi se u Svetom Ivanu Zelini, gdje će se od 7. do 10. svibnja odvijati druga po redu Revija hrvatskog kratkog filma Kratki na brzinu. Manifestacija je pokrenuta 2014. godine kao pokušaj unaprijeđenja lokalne kulturne ponude, ali i oživljavanja lokalne kinodvorane te pružanja kvalitetnog filmskog sadržaja publici koji je godinama izostajao. Reviju su pokrenuli nagrađivani redatelj i scenarist Toma Zidić te glumica Martina Biljan, koji su uz pomoć dobrovoljaca i pomoć Grada i Zagrebačke županije uspješno u kratkom roku pripremili prvo izdanje revije. Na prvoj reviji prikazano je šezdesetak kratkih filmova te je postavljena temeljna struktura manifestacije, dok će ove godine biti prikazana 82 filma, od kojih je 44 u konkurenciji Glavnog programa.

U sklopu revije odvijaju se i popratni programi koji uključuju prikazivanje odabranih naslova uz programa Kockice ZFF-a, održavanje panela i projekcija ovogodišnjih slovenskih partnera Luksuz produkcije i Udruge Kraken te gostovanje počasnog gosta Želimira Žilnika. No dva segmenta popratnog programa valja posebno istaknuti. Prvi je platforma Croatian Short Pitch, radionica u sklopu koje mladi autori s mentorima rade na svojim scenarijima, a najbolji se nagrađuju financijskom i tehničkom potporom. 

Drugi program je radionica Škola kratkog filma koja djecu i mlade educira o audiovizualnoj umjetnosti i medijima. Radionica se odvija od 2. do 9. svibnja a vode ju Lovro Čepelak iz Kino Kluba Zagreb te mlada redateljica i scenaristica Silva Ćapin. “Cilj je otkriti što polaznike fascinira u filmovima i serijama koje gledaju te ih motivirati da stvore i svoja djela koristeći filmska izražajna sredstva. Također, pokušavamo otkriti i njihove interese nevezane uz film te ih zainteresirati za filmsku umjetnost putem, primjerice, videospotova njihovih omiljenih izvođača ili poticanjem da snime kratke dokumentarne filmove o temama koje ih zanimaju”, izjavila je Silva Ćapin.  

U sklopu revije publika će moći pogledati nagrađivane i hvaljene filmove Igora Bezinovića, Branka Ištvančića, Vladislava Kneževića, Igora Mirkovića, Željka Sarića, Irene Škorić, Tomislava Šobana, Sonje Tarokić te Tina Žanića. Detaljan program Kratkih na brzinu možete pronaći ovdje.

Naime, u srijedu, 5. svibnja u 19 sati, u Art-kinu premijeru će imati kratki film snimljen u produkciji Doma mladih Rijeka, a za cjelovit pregled gradske povijesti prikazat će se Rijeka u obnovi Branka Marjanovića iz 1946. godine, Jedan dan na Rijeci redatelja Ante Babaje iz 1955. te Rijeka, luka srednje Europe u režiji Mate Relje iz 1963. godine.

Filmska ekipa Doma mladih Rijeka od 11 učenica i učenika osnovnih škola, pod vodstvom mentora Josipa Šarlije, osmislila je kratki art film u kojem slobodnim, plesnim korakom prolaze gradom te prikazuju svoje viđenje Rijeke. Istog dana, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u 20 sati bit će otvorena izložba. 

Program se nastavlja i idućih dana pa će u utorak, 6. svibnja u 18 sati biti prikazan film Signali nad gradom prema kojem je, zbog snažne antifašističke poruke, i nazvana manifestacija. Nakon filma uslijedit će tribina Antifašizam između povijesti i pamćenja u kojoj sudjeluju Vjeran Pavlaković, Dragan M. Markovina, Boris Pavelić i Milovan Pisarri. U četvrtak, 7. svibnja u 18 sati, na rasporedu je klasik talijanskog neorealizma Rim, otvoreni grad redatelja Roberta Rossellinija na čijem je scenariju radio i Federico Fellini.

Triler Val bit će prikazan u petak, 8. svibnja u 18 sati, a inspiriran je stvarnim događajima u jednoj američkoj školi u kojoj se eksperiment s ideologijama izmakao kontroli. Školski zadatak o autokraciji uskoro zaživi i izvan razreda te se sve više mladih pridružuje pokretu Val koji nesumnjivo podsjeća na crnu njemačku povijest tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća. Idi i gledaj u subotu, 9. svibnja u 18 sati donosi doživljaje dječaka koji uzima pušku mrtvom vojniku te se pridružuje lokalnim partizanskim snagama.

Uz večernji filmski program, u jutarnjim satima u Art-kinu će se održavati filmski program za škole. Učenici osnovnih škola imat će iznimnu priliku pogledati film oskarovca Pepea Danquarta Trči, dječače, trči. Srednjoškolci će gledati igrani film Sophie Scholl: Posljednji dani te dokumentarac Buntovnici nogometa. 

Manifestacija će trajati do nedjelje, 10. svibnja, kada u Art-kino stiže i kultni redatelj Želimir Žilnik koji će predstaviti svoj novi film Destinacija_Serbistan. Žilnik će održati i predavanje o metodologiji snimanja dokumentarnih filmova za mlade.