hrvatsko filozofsko društvo – Kulturpunkt

Akutni problemi suvremenog svijeta

Matija Mrakovčić — Mon, 20 May 2013 11:39:49 +0000

Dvanaesta po redu međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija Lošinjski dani bioetike bit će održana od 19. do 22. svibnja u Malom Lošinju. Na njoj će sudjelovati oko 150 znanstvenika i studenata iz Hrvatske i drugih europskih zemalja, a organizatori su manifestacije Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo i Grad Mali Lošinj. U proteklih jedanaest godina Lošinjski dani bioetike izrasli su u najznačajniju bioetičku konferenciju u ovom dijelu Europe te su odigrali ključnu ulogu u razvoju bioetike u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi i doprinijeli nastanku inovativnog koncepta integrativne bioetike koji je već etabliran u svjetskoj bioetičkoj raspravi.

12. Lošinjski dani bioetike obuhvatit će međunarodni simpozij Integrativna bioetika i nova epoha, međunarodnu studentsku bioetičku radionicu Bioetika, ekonomija, politika, okrugli stol Bioetika i teorije zavjere te popratna događanja. Bit će predstavljeno dvadesetak recentnih domaćih i inozemnih bioetičkih publikacija poput Ekofeminizam: nova politička odgovornost Rade Drezgić, Daše Duhaček i Jelene Vasiljević, Književna životinja. Kulturni bestijarij Suzane Marjanić i Antonije Zaradije Kiš te dva izdanja Ivana Illicha. U utorak, 21. svibnja, bioetički café ugostit će nogometaša i publicista Ivana Ergića, a razgovor će biti posvećen bioetici i sportu.

Na simpoziju Integrativna bioetika i nova epoha sudjelovat će šezdesetak znanstvenika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Irana, Mađarske, Makedonije, Slovenije i Srbije, a ove godine posebno zanimljiva studentska bioetička radionica bit će posvećena odnosu bioetike s ekonomijom i politikom, te drugim intrigantnim i prijepornim pitanjima u tom području. Na njoj će sudjelovati četrdesetak studenata filozofije, psihologije, politologije, ekonomije, medicine, antropologije, sociologije, lingvistike, povijesti, komparativne književnosti i umjetničkog područja iz Zagreba, Rijeke, Osijeka, Novog Sada i Beograda.

Na okruglom stolu predviđeno je pet uvodnih izlaganja Ante Čovića, Luke Tomaševića, Hrvoja Jurića, Petra Filipića i Marijana Jošta koja bi trebala otvoriti raspravu o najakutnijim problemima suvremenog svijeta i njihovim refleksima u hrvatskom društvu, kao što su neoliberalno zatiranje javnog dobra, zaokret Crkve prema izvornom kršćanstvu kao kritika neoliberalizma, pogubnost neoliberalne paradigme za sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj, GMO kao praksa zavjere te kriminaliziranje sjemena.

Cjelokupni program 12. Lošinjskih dana bioetike i programsku publikaciju možete preuzeti ovdje.

Izvor: HRFD

Umjetnost i društveni angažman

nikolina — Mon, 28 Nov 2011 15:29:50 +0000

Neki smatraju da je sama sintagma “umjetnost i društveni angažman” problematična jer je tautologična, budući da nema umjetnosti koja nije društveno angažirana, odnosno da umjetnost koja nije društveno angažirana i nije umjetnost. No, moramo biti svjesni da mnogi umjetnici/ice ne djeluju pod tim principom, nego smatraju umjetnost odijeljenom od vanjskog svijeta ili je čak smatraju oazom subjektivnosti, privatnosti i intimnosti, pa stoga njihovo djelovanje često svršava u larpurlartizmu, a s javnošću komuniciraju jedino zahvaljujući manjoj ili većoj medijskoj spektakularizaciji njihovog umjetničkog rada.

Nadalje, ako uvedemo distinkciju između “obične” društvene osviještenosti i deklarirane društvene angažiranosti, vidjet ćemo da se i među umjetnicima/icama čiji je rad društveno relevantan može praviti distinkcije. Osim toga, društveni angažman umjetnosti i umjetnika/ica se razlikuje i s obzirom na različita područja umjetnosti, pravce i žanrove. Brojna su pitanja koja se pod vidom ove teme mogu otvoriti, a neka od njih zasigurno će biti diskutirana tokom rasprave na ovom okruglom stolu.

Sudjeluju: Nataša Govedić, Nicole Hewitt, Leonida Kovač, Andreja Kulunčić, Siniša Labrović i Vili Matula, a moderiraju Ankica Čakardić i Hrvoje Jurić. Početak je u 19 sati.

Okrugli stol održava se u sklopu simpozija Filozofija i umjetnost koji organizira Hrvatsko filozofsko društvo.

Više o simpoziju čitajte ovdje.

Filozofija i umjetnost

nikolina — Wed, 23 Nov 2011 18:42:08 +0000

Simpozij Filozofija i umjetnost organizira Hrvatsko filozofsko društvo u prostorijama Školske knjige u Masarykovoj 28.

Prije početka simpozija u srijedu, 30. studenog u 19 sati u kinu Tuškanac posjetite zagrebačku premijeru filma Jedna žena – jedan vek Želimira Žilnika. Nakon projekcije slijedi i diskusija o filmu. U četvrtak, 1. prosinca održat će se promocija novih izdanja Hrvatskog filozofskog društva. Sljedećeg dana na rasporedu je Godišnja skupština HFS-a. Okrugli stol na temu Umjetnost i društveni angažman predviđen je za subotu, 3. prosinca u klubu MaMa s početkom u 19 sati.

Više informacija potražite ovdje.

Između kulture, medija i umjetnosti

Vatroslav Miloš — Wed, 23 Nov 2011 11:53:40 +0000

Kao što smo već pisali, u popratnom dijelu simpozija, u suradnji s Human Rights Film Festivalom, održat će se premijera filma Želimira Žilnika Jedna žena – jedan vek. Projekciju filma koji “kroz životnu priču danas 99-godišnje Dragice Srzentić, osvjetljava niz značajnih događaja i osoba vezanih za jugoslavensku povijest prije i poslije Drugog svjetskog rata”, pratit će diskusija pod moderaturom Petra Milata i Mime Simić u kojoj će sudjelovati autor filma, kao i njegova glavna junakinja.

“Pokušaji određenja filozofije s obzirom na njezin sadržajni, formalni i bitni smisao”, piše Ankica Čakardić, predsjednica organizacijskog odbora simpozija Filozofija i umjetnost, “obično u zapadnoj tradiciji razmatraju i razgraničavaju filozofiju od znanosti, mita, religije i, dakako, umjetnosti. Umjetnost nije tek uzvišeni oblik ljudskoga izražavanja, ona je zapravo sebi svojstveno razotkrivanje bîti ljepote, stanovita uspostava života u istini i slobodi uma. Upravo stoga je veza filozofije i umjetnosti osobito bliska: umjetnost oslobađa filozofiju kad je posrijedi svijet nadosjetilnoga, i obrnuto, filozofija oslobađa umjetnost od njezine zatvorenosti u oblasti osjetilnog. […] Kolidirajući horizonti umjetnosti i filozofije (sa širokim spektrom njihovih vlastitih polja i grana) također predstavljaju plodno tlo za njihov susret s teorijom umjetnosti, mediologijom, kulturologijom, komunikologijom, antropologijom, etnologijom, sociologijom, psihologijom, pedagogijom, teologijom, ekonomijom, pravom, politikom, muzeologijom, urbanistikom, arhitekturom, dizajnom, kao i s medicinom i prirodnim znanostima, te biotehnologijom i informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Na taj se način Hrvatsko filozofsko društvo, vjerno svojoj tradiciji, još jednom potvrđuje kao medij interdisciplinarne i pluriperspektivne suradnje različitih pristupa koji afirmiraju ovu posve aktualnu temu”.

Tijekom samog simpozija, koji se održava u Velikoj dvorani Školske knjige, o odnosu filozofije i umjetnosti govorit će, među ostalima, Žarko Paić, Tomislav Brlek, Maja Solar, Marijan Krivak, Željka Matijašević, Marko Tokić, Mojca Rapo, Boris Beck i Leonida Kovač.

Također, u suradnji sa zagrebačkim Multimedijalnim institutom održat će se i okrugli stol naslovljen Umjetnost i društveni angažman u kojem sudjeluju Nataša Govedić, Nicole Hewitt, Leonida Kovač, Andreja Kulunčić, Siniša Labrović i Vili Matula, a moderiraju Ankica Čakardić i Hrvoje Jurić.

Također, nije na odmet istaknuti, zainteresiranima bi mogao biti zanimljiv i program međunarodne konferencije Dosezi psihoanalize: književnost, izvedbene umjetnosti, film i kultura koja će se održati 27. i 28. siječnja 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a u čijem će radu, među ostalima, sudjelovati Mladen Dolar i Alenka Zupančič.

Detaljan raspored simpozija Filozofija i umjetnost potražite na stranicama Hrvatskog filozofskog društva.

KP / HFD

Stoljeće jedne heroine na filmu

ante — Wed, 16 Nov 2011 08:15:24 +0000

Projekciju će pratiti diskusija o filmu pod moderaturom Petra Milata i Mime Simić u kojoj će sudjelovati Želimir Žilnik, redatelj filma, i njegova glavna junakinja, Dragica Srzentić. Premijera filma najavljuje dva događaja: Simpozij Filozofija i umjetnost (Zagreb, Školska knjiga, 1-3. 12. 2011) i Human Rights Film Festival (Zagreb, Kino Europa & Dokukino Croatia, 5-10. 12. 2011). Projekcija će se održati u srijedu, 30. studenog u 19 sati u Kinu Tuškanac. Ulaz je slobodan.

Dokumentarni film Jedna žena – jedan vek na principima iskaza, intervjua i rekonstrukcije, a kroz životnu priču danas 99-godišnje Dragice Srzentić, osvjetljava niz značajnih događaja i osoba vezanih za jugoslavensku povijest prije i poslije Drugog svjetskog rata. Kroz sliku jednog stoljeća života žene-heroja (koja je, među ostalim, 1948. godine osobno odnijela Staljinu u Moskvu čuveno Titovo “ne”), otvaraju se rijetko spominjani segmenti jugoslavenskih intelektualnih i ideoloških labirinata kroz koje se prolazilo u stvaranju i propadanju brojnih država u kojima je živjela ova Istrijanka rodom iz Sovinjaka (Austrougarska, Kraljevina Italija, Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija, NDH, FNRJ, SFRJ, Hrvatska, Srbija).

Želimir Žilnik jedan je od najznačajnijih režisera na prostoru bivše Jugoslavije i svjetski priznati umjetnik. Rođen je u Nišu 1942. godine, a živi i radi u Novom Sadu. Autor je brojnih igranih i dokumentarnih filmova i jedan od začetnika žanra koji se naziva “doku-drama”. Nagrađivan je na domaćim i internacionalnim filmskim festivalima. Od početka profesionalnog rada na filmu, okrenut je suvremenim temama koje uključuju društvenu, političku i ekonomsku kritiku svakodnevice. O tome svjedoči i njegov najpoznatiji film Rani radovi iz 1968. godine, koji je nagrađen Zlatnim medvjedom na Berlinskom filmskom festivalu, kao i sa četiri nagrade na Pulskom festivalu iste godine. Nakon problema sa cenzurom u Jugoslaviji, te zaustavljanja rada na drugom igranom filmu, Žilnik sredinu sedamdesetih godina provodi u Njemačkoj, radeći nezavisne filmove. Po povratku u zemlju, od kraja sedamdesetih režira seriju dobro primljenih televizijskih filmova i doku-drama za TV Beograd i TV Novi Sad, koji su nagrađivani na televizijskim festivalima u zemlji i inozemstvu. Uz to, tokom sedamdesetih i osamdesetih, snima i igrane filmove koji nagovještavaju političke i socijalne promjene, kao i nadolazeće tenzije u zemlji. Tokom devedesetih, u nezavisnim filmskim i medijskim produkcijama realizira niz igranih i dokumentarnih filmova na temu kataklizme na Balkanu. Filmovi su dobili najznačajnije nagrade na domaćim festivalima (u Herceg Novom, na Paliću, u Novom Sadu i Sopotu). Pokazani su na brojnim međunarodnim festivalima, a na Berlinaleu 2005. godine njegov je film Marble Ass dobio značajnu nagradu Teddy. Slom sistema vrijednosti u post-tranzicijskim zemljama centralne i istočne Evrope i problemi izbjeglištva i migracija u novonastalim okolnostima proširene Europe teme su ciklusa Žilnikovih filmova od 2000. do 2009. prikazanih na više od 250 međunarodnih festivala i filmskih manifestacija. Od 1997. godine se bavi i pedagoškim radom, kao mentor i izvršni producent niza međunarodnih filmskih radionica za studente iz jugoistočne Evrope, te kao gostujući predavač na mnogim filmskim školama u Engleskoj, Nizozemskoj, Austriji, SAD, Mađarskoj, Švedskoj itd.