Nakon izdanja 2025. s temom Prekinute veze, Muzički biennale Zagreb u 2027. godini okreće se otvorenosti, mašti i eksperimentu kroz novi koncept: IGRA! (PLAY!). Tema se razvija kroz tri međusobno povezana značenja: igra kao igranje priziva kreativnost, djetinjstvo i videoigre te odražava povezivanje s mladom publikom i rastućom gaming scenom; igra kao sport referira se na zajedništvo i kolektivnu energiju prisutnu u hrvatskom sportskom identitetu, ali i otvara prostor za izvedbe na neuobičajenim lokacijama poput sportskih dvorana i javnih prostora; dok igra kao muziciranje čini srž Biennala kao festivala suvremene glazbe, potičući interdisciplinarne suradnje i eksperimentalne formate.

Poziv je namijenjen profesionalnim dizajnerima_cama koji_e djeluju kao samostalni_e autori_ce ili u grupama, kao i onima u interdisciplinarnim timovima, studijima i agencijama.

Autori_ce i kreativni timovi zainteresirani za sudjelovanje u Javnom pozivu kao pozvani natjecatelji trebaju poslati prijavu na adresu natjecaji@dizajn.hr s naslovom “PRIJAVA ZA SUDJELOVANJE-MBZ”. Prijava treba sadržavati životopis autora_ice ili članova tima (do 1 kartice teksta za samostalne autore ili 2 kartice u slučaju grupe autora), portfolio autora_ice ili članova tima (do 5 radova .pdf formatu ili .ppt prezentaciji) te ispunjenu digitalnu prijavnicu.

Ocjenjivački sud će odabrati troje natjecatelja koji će raditi svoje prijedloge idejnih rješenja vizualnog identiteta MBZ za što će dobiti naknadu. Najbolji među njima, po odluci Ocjenjivačkog suda, radit će izvedbeno rješenje.

Obvezni grafički prilozi idejnog rješenja su B2 plakat vertikalne orijentacije, 300 x 200 cm ili 504 x 238 cm billboard, statični frameovi u 16:9 formatu u broju dovoljnom za stjecanje dojma principa animacije, uključujući početni i završni frame, proizvoljni prikaz aplikacije jednog prepoznatljivog elementa identiteta u tiskanom ili digitalnom mediju, prikaz odabranog pisma, te primarna i sekundarna paleta boja (RGB, CMYK). Natjecatelji su uz obvezne, pozvani predati i priloge koji po njihovom mišljenju dodatno objašnjavaju koncept, korištenje ili prilagodbu identiteta u različitim komunikacijskim kanalima.

Obvezni tekstualni elementi koje grafički prilozi moraju sadržavati su:

• naziv: MBZ 34 ili/i Muzički biennale Zagreb / Music Biennale Zagreb 34
• datum: 10—18/04/2027
• tematska odrednica: Igra / Play
• službena web stranica: www.mbz.hr

Puni tekst poziva pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 5. prosinca.

Izložba sadrži preko 400 znakova i logotipa s prostora nekadašnje Jugoslavije nastalih od polovice 20. stoljeća do 1990-ih godina i svojevrsni hall of fame nekih od najznačajnijih i najproduktivnijih dizajnera u ovom području dizajna vizualnih komunikacija.

Povodom otvorenja održat će se i kraći [d]razgovor s autorom, a sama izložba ostaje otvorena do 26. svibnja.

Ognjen Ranković (Beograd, 1991.) je grafički dizajner čije sfere interesa obuhvaćaju dizajn ambalaže, brendiranje, tradicionalne tehnike tiska, uličnu umjetnost i fotografiju. Veliki dio inspiracije pronalazi u nasljeđu “mid-century” dizajna i modernističke arhitekture. Samostalno i kao dio tima sudjeluje u realizaciji preko 100 komercijalnih projekata. Sudjeluje na više grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Osnivač istraživačkog projekta yugo.logo. Povremeni je suradnik na projektima LogoArchive i Spomenik Database. Dio je festivala umjetnosti na ulici “Rekonstrukcija” od 2018-2020. i čovjek iza street art projekta @orbot.life.

Rok za prijavu je petak 31. ožujka do 15 sati.

Na radionici namijenjenoj srednjoškolcima polaznici će istraživati odnos crteža i teksta. U uvodnom dijelu radit ćemo kratke i brze vježbe asocijativnog crtanja. Zatim ćemo pisati, što god nam se piše i spajati crtež i tekst kako bi dobili potpuno novi kontekst.

Za glavni zadatak na radonici, polaznici će napisati kratki tekst koji će onaj drugi ilustrirati. Cilj je crtati na način da se tekst ne opisuje, već da ga se nadopunjuje. Rezultat će biti serija konceptualnih ili narativnih ilustracija i manji strah od crtanja!

Prijave se primaju na mail.

Hana Tintor je ilustratorica, autorica i animatorica kratkih animiranih filmova. Diplomirala je vizualne komunikacije na Studiju dizajna u Zagrebu, a zatim i ilustraciju u Cambridge School of Art (Anglia Ruskin, Cambridge, UK). Ideje pronalazi prisluškujući tuđe razgovore i promatrajući ljude oko sebe. Ilustrirala je slikovnice (za djecu i odrasle), oslikala vanjske zidove i zidove interijera, ilustrirala članke u časopisima, dizajnirala i režirala kratke animirane filmove. Hanine ilustracije su brze, zaigrane, hrabre, konceptualne i duhovite. Projektima pristupa individualno i smisaono, što rezultira iznenađenjem i narativom koji poziva promatrača na dovršavanje priče.

Izložba predstavlja projekt dviju autorica temeljen na istraživanju tradicionalnih obrta u sjevernim dijelovima Hrvatske, prije svega u obradi rogoza, ali i drugih prirodnih sirovina, i implementaciji tako stečenih znanja u oblikovanju novih, biokompozitnih materijala. Putem tekstova, infografika, foto i videodokumentacije te materijalnih uzoraka, izložba pripovijeda priču koja povezuje dizajn, lokalne obrte, odnos prema prirodi i zajednici na smislen, produktivan i inspirativan način.

„Projekt Andreje Lovreković i Ele Meseldžić je opsegom mali, ali u kontekstu rapidno ubrzavajućeg niza prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama, i jednako rapidnog raslojavanja društva, upravo pitanja prirode tih odnosa, odnosa s našim prirodnim okruženjem i ponovnog otkrivanja smisla za zajednicu, zapravo su ključna pitanja.” Marko Golub

Izložba je u HDD galeriji (Boškovićeva 18, Zagreb) otvorena do 7. travnja, od ponedjeljka do petka od 12 do 19 sati. Više o projektu i autoricama potražite na poveznici.

Cilj radionica je upoznati djecu s osnovama dizajna i njegovom utjecaju i važnosti na svakodnevni život putem stvarne realizacije jednog dizajnerskog projekta, odnosno kreativnog procesa. Radionice će se održavati u HDD galeriji subotom u prijepodnevnom terminu u trajanju do 3 sata. Broj sudionika na svakoj radionici ograničen je na okvirno 10 polaznika. Mogu se prijaviti radionice za niže i više uzraste osnovnoškolaca, ali i za srednjoškolski uzrast. Za voditelje radionica osiguran je honorar koji se odnosi na koncipiranje i vođenje jedne radionice, neovisno o broju voditelja.

Pri selekciji prednost će imati promišljeni, ekonomični (niskobudžetni) prijedlozi u skladu s navedenim ciljevima. Selekcijska komisija će voditi računa da su u programu zastupljena različita područja dizajna i edukacijska područja bitna za razvoj polaznika (npr. kreativno mišljenje, timski rad, društveno korisne teme, umjetnost, ekologija, novi mediji i sl.) kao i zanimljivost ponuđene teme. Prijedlog radionice treba biti tematski koncipiran u odnosu na: određeni materijal i njegove karakteristike, specifične dizajnerske tipove zadataka prilagođene dječjem ili srednjoškolskom uzrastu, ili teme od društvenog značaja.

Prijava treba sadržavati sljedeće podatke:

1. naziv radionice
2. sažet opis radionice koji će služiti kao tekst za najavu radionice (do 500 znakova)
3. detaljan opis radionice koji će služiti za selekciju prijava (do 1800 znakova)
4. a) ciljanu dobnu skupinu (niži razredi osnovne škole, viši razredi osnovne škole, srednja škola)
   b) okvirni troškovnik s popisom materijala potrebnog za radionicu (za 10 polaznika)
   c) fotografiju za najavu radionice (.jpg, 900 px širine)
   d) ciljeve radionice
5. CV voditelja/voditeljice iz kojega je vidljivo polje djelovanja i reference vezane uz predloženu temu radionice te kratka biografija (do 800 znakova za objavu radionice). Ako je potrebno, prijavnici možete priložiti dodatne materijale koji daju potpuniji uvid u prijedlog
6. kontakt voditelja/voditeljice (ime i prezime, e-mail, broj mobitela).

Prijedloge mogu podnijeti autori_ice i timovi (do 2 osobe). Svaki predlagatelj_ica ima pravo sudjelovanja s više prijedloga. Na osnovu odabranih prijedloga formirat će se raspored Početnica za cijelu godinu s unaprijed određenim terminima. Postoji mogućnost uvrštavanja Početnica u program Ruksak (pun) kulture koji organizira Ministarstvo kulture i medija te drugih događanja.

Selekcijsku komisiju Dizajnerske početnice čine Dario Dević, Sean Poropat i Zlatka Salopek Radić. Na osnovu pristiglih prijava odabrat će radionice koje će se realizirati tijekom 2023.-24. godine.

Rezultati natječaja bit će objavljeni na stranici dizajn.hr u roku dva tjedna nakon završetka selektiranja. Nepotpune i zakašnjele prijave neće se uzimati u obzir. Selekcijska komisija zadržava pravo uz odabrane prijave u program uvrstiti i manji broj radionica odabranih izravnim pozivom. Članovi Selekcijske komisije mogu prijaviti svoje prijedloge početnica. Više o dosadašnjim Početnicama možete pronaći ovdje.

Za prijavu ispunite prijavnicu najkasnije do 30. ožujka.

U usporedbi s prethodnom godinom, struktura financiranja prema programskim područjima je takva da se dio proračuna za likovne manifestacije i edukativne programe prelio u izložbene programe, za koje je ove godine izdvojeno 2.875.000,00 kn, odnosno čak 329.000,00 kn više nego u 2021. godini. No budući da je prelijevanje provedeno i na razini broja podržanih projekata, prosječni iznos od 20.390,00 kuna za izložbene programe je praktički isti kao i za prethodnu godinu i, dakako, nedostatan za rad u primjerenim produkcijskim uvjetima.

Najgore su od triju programskih područja prošle likovne manifestacije, u kojima se broj potpora smanjio za dvije te u ovoj godini obuhvaća 33 odobrena programa, dok se proračun smanjio za čak 133.000,00 kn, što je rezultiralo prosječnim iznosom od 20.575,00 kn, koji je oko 2.600 kn manji u odnosu na prošlu godinu. Premda bi u normalnim okolnostima takva promjena mogla djelovati zanemarivo, mizernost postojećih potpora čini ju potencijalno značajnim udarom na organizaciju likovnih manifestacija. Edukativnim programima je pak uočljivo smanjen ukupni proračun (s 575.350,00 na 481.000,00 kn), ali i broj odobrenih programa (s 50 na 40), pa je u tom podfinanciranom programskom području moguće zabilježiti “rast” prosječnih potpora od oko 500 kn – one sada iznose iznose i dalje teško iskoristivih 12.025,00 kn.

Na razini strukture potpora i pojedinih prijavitelja uglavnom nije moguće govoriti o izraženim udarima na nezavisnokulturne programe, premda rezultati donose i razočaravajuće odluke, poput uskraćivanja podrške Maveninoj Školi kritike vizualnih umjetnosti. Općenito uzevši, financiranje je ostalo na istim ili vrlo sličnim razinama kao u prethodnoj godini, a moguće je u nekolicini slučajeva zabilježiti i određene pozitivne pomake, poput nešto veće podrške kolektivu WHW – koja, doduše, ne nadoknađuje gubitke te organizacije u području inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi – i Institutu za suvremenu umjetnost. Također vrijedi pozdraviti odluku Ministarstva kulture i medija da vrati potporu bijenalnoj Izložbi hrvatskoj dizajna, koju je iz teško razumljivih razloga odbila na javnom pozivu prije dvije godine.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura na prekretnici koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

U povijesti i razvoju filmske kulture na našim prostorima teško da se može prenaglasiti važnost Filmoteke 16. To je poduzeće od svog osnutka šezdesetih do prestanka samostalnog djelovanja u devedesetima bilo ključno mjesto za filmsko obrazovanje, produkciju i kinoprikazivaštvo, arhiviranje i izdavaštvo. Manje je poznato kako je vizualni identitet Filmotekinih aktivnosti prožet rukopisom Nenada Pepeonika, dizajnera brojnih plakata, izdanja i ostalih materijala. Njegov rad uskoro će, s posebnim naglaskom na plakate vezane uz Filmoteku 16 i filmsku umjetnost, biti predstavljen na izložbi Kino u sitotisku. 

Nenad Pepeonik danas je pomalo zaboravljeni autor o kojemu se dosad nije puno pisalo, naglašavaju kustosi izložbe Sven Sorić i Marko Golub u popratnom tekstu izložbe. Ipak, nastavljaju, njegovu putanju je “moguće iščitati prateći mu trag po skupnim strukovnim izložbama, rasute informacije o određenim događanjima i mjestima u kontekstu kojih se spominjalo njegovo ime kao i, dakako, samu dizajnersku produkciju dostupnu u različitim javnim zbirkama.” 

Takvo iščitavanje kreće od Pepeonikovih početaka u okviru pogona sitotiska Grafičkog servisa pri Studentskom centru. Riječ je o bitnom pogonu za povijest domaćeg dizajna i likovne umjetnosti, u kojemu su od osnutka 1959. do ranih devedesetih otisnuti brojni vrijedni plakati. Pepeonik je nadalje značajan doprinos ostvario i kao dizajner plakata za kazalište, likovnu umjetnost i brojne knjige od sredine šezdesetih do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, dok je pred kraj karijere oblikovao i vizualni identitet Hrvatskog filmskog ljetopisa. Jedan je od osnivača međunarodne manifestacije Zgraf, a ostvario je brojne suradnje s dizajnerima i umjetnicima svoje generacije. 

“Ova izložba nije u pravom smislu riječi retrospektiva, već prvi korak u njegovom ponovnom otkrivanju ovog autora, koji nam daje osnovne koordinate njegovog dizajnerskog djelovanja”, pišu Sorić i Golub. “Gledajući Pepeonikove plakate iz sedamdesetih i osamdesetih kao da gledamo malu alternativnu verziju pripovijesti o filmskoj povijesti u drugoj polovici 20. stoljeća, isto kao što ovom izložbom otvaramo i jednu od brojnih mogućih naracija o povijesti hrvatskog grafičkog dizajna u kojem i Pepeonik svakako ima svoje zasluženo mjesto”, zaključuju.

Postav je moguće razgledati od 20. svibnja do 4. lipnja u zagrebačkoj HDD Galeriji.

Objava rezultata Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Ministarstva kulture prije svega za aktere nezavisne kulture predstavlja razdoblje frustracija i tjeskobe. Razlog tomu dijelom je sadržan u riječi “razdoblje” – jer riječ nije o nekom jasno najavljenom trenutku u kojem (ne)sretne organizacije doznaju sudbinu svojih programa, nego o produženom periodu (agonije) u kojem se rezultati puštaju “na kapaljku”, bez transparentnog razloga tog rastezanja. Tako su, primjerice, rezultati za 2020. godinu objavljivani u razdoblju od preko mjesec dana – od sredine prosinca do kraja siječnja. Posljednji su objavljeni upravo rezultati za područja posebno važna za nezavisnu umjetničku i kulturnu scenu – vizualne umjetnosti i inovativne prakse – čime je dio najprekarnijih radnica i radnika u kulturi prepušten najduljem periodu elementarne neizvjesnosti. Nažalost, ono što je konačno objavljeno očekivano pokazuje da će temeljni karakter odnosa Ministarstva prema financiranju nezavisne kulture ostati nepromijenjen: bez jasne strategije, nesuvisao, a često i naprosto štetan.

Na razini ukupnih budžeta, stvari bi u vrlo ograničenom smislu mogle djelovati i ohrabrujuće: nakon pada od preko 200 000 kn u 2019. godini, proračun inovativnih praksi za 2020. godinu povećao se za nešto malo više od 100 000 kuna. Što se pak vizualnih umjetnosti tiče, one su od 2018. godine doživjele pad potpora s 5 039 000 kuna na 3 507 510 u 2019., pa rast na 3 832 700 kuna u ovoj godini. No stvar nikad nije ni (samo) u ukupnim budžetima, nego podjednako i u njihovoj strukturi. A upravo je struktura, promatrana na razini ove godine, ali i usporedbe s prethodnim godinama, ono što ostaje duboko sporno.

Na općoj razini, uočljiv je prije svega nastavak nepromišljenog – gdjegod i neobjašnjivog – odnosa prema nezavisnoj kulturi, kojim se čitavom tom polju i dalje oduzima bilo kakva razvojna perspektiva. Sistemski razrađen rast potpora izostaje, a na razini individualnih organizacija ne postoji nikakva uočljiva pravilnost od godine do godine, osim opće tendencije smanjivanja potpora.

Kada je prošle godine povodom rezultata Ministarstva pokrenuta inicijativa Dosta je rezova!, jedan od protagonista je bio kustoski kolektiv BLOK, koji zasigurno spada među najvažnije organizacije u području vizualnih umjetnosti i inovativnih, kritičkih praksi. Mistrica Obuljen Koržinek tada se od optužbi za gušenje nezavisne kulture kontinuiranim smanjivanjem potpora branila ističući između ostalog kako je upravo BLOK primjer da do rezova potpora ne dolazi. Zanimljivo je u tom svjetlu uočiti da ne samo da je BLOK, kao što smo već pisali, loše prošao na izdavačkom segmentu natječaja, nego su i potpore za njihove redovne programe smanjene sa 72 000 na 45 000 kuna na inovativnom praksama. Riječ je o padu za više od trećine – gotovo 40 % – sredstava, što je uistinu teško shvatljiv udar na kolektiv koji je baš u prosincu dobio zasluženo međunarodno priznanje u obliku nagrade njemačke Zaklade Hans i Lea Grundig.

Nevjerojatnim se čini i uskraćivanje podrške godišnjem izložbenom programu Galerije Miroslav Kraljević kao ključnog izložbenog prostora za suvremene umjetničke prakse. Premda je GMK na natječaju za inovativne prakse dobio potporu za pojedinačne aktivnosti popratnog karaktera, poput izdavanja umjetničke knjige Jedna strana, druga strana Božene Končić-Badurine, izložbeni je program osnovni smisao djelovanja Galerije, stoga se možemo samo zabrinuti za rasuđivanje onih koji su dozvolili ovakvu apsurdnu nelogičnost.

Iznimno je sporno između ostalog i eutanaziranje bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva, koja postoji već preko dvadeset godina i predstavlja najvažniji prikaz aktualne dizajnerske produkcije na nacionalnoj razini, uključujući i mlade autore/ice. Drugdje je važnim organizacijama iz nezavisne kulture ukupna potpora ili smanjena (Drugo more, Kontejner, Art radionica Lazareti, KA-MATRIX i drugi) ili ostavljena da stagnira u besperspektivnim gabaritima, bilo da je riječ o istim iznosima ili minimalnim povećanjima.

S druge strane, zadržava se praksa dodjeljivanja značajnog iznosa (100 000 kuna) jednom hiperkomercijalnom glazbenom festivalu poput InMusica, koji dio domaćih izvođača na sporednim pozornicama ne plaća ni – kunu. Samo za usporedbu, riječ je o iznosu dvostruko većem od onoga koji WHW kao međunarodno relevantan kustoski kolektiv dobiva za izložbeni program Galerije Nova. Kakav bi to pak bio inovativni kulturno-umjetnički program na InMusicu nije poznato, ali sasvim je izvjesno da je sramotno da dobiva višestruko veću podršku od ključnih nezavisnokulturnih organizacija koje preživljavaju od javnih potpora. Ukazuje ta činjenica na kontinuiranu sklonost kulturne politike da čak i izdvojenu kategoriju inovativnog, smišljenu upravo kako bi se zaštićeni prostor dao suvremenim nezavisnim praksama, rastegne na način da obuhvati i komercijalno-turistički sadržaj inovativan ponajprije po kriterijima korporativnih odjela za marketing.

Rezultatima Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi tako se samo potvrđuje sistemsko ignoriranje bilo kakve ideje dugoročnog razvoja nezavisne kulture od strane resornog Ministarstva, a nazire se i kako će ona i na vlastitom proračunskom terenu prolaziti u nadmetanju s projektima iz “kreativnih industrija”, osobito onima usmjerenima prema turističkim profitima. Uzevši u obzir da pritom samostalne umjetnice i umjetnike ubrzo čeka i novi, vrlo problematični Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti, devastacija nezavisne kulturne scene mogla bi vrlo brzo stupiti u svoju finalnu, terminalnu fazu. Oni koji prežive uvijek mogu kupiti kartu za InMusic.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Prva verzija ove izložbe predstavljena je u Galeriji Filodrammatica u Rijeci u jesen 2017., označavajući kraj jedne izuzetno produktivne suradnje, ali i zaokružujući  još jedno zanimljivo poglavlje sinergije između inovativne i progresivne nezavisne kulturne scene i grafičkog dizajna. Zagrebačka verzija izložbe koncipirana je tako da daje pregledan uvid u vizualni identitet Drugog mora i različitih njegovih programa, izdvajajući kao zasebne cjeline dizajn za programske sadržaje većih projekata udruge kao što su Art & Clubbing, Moje, tvoje naše, Mediteranske igre i Refleks.

Zbog boljeg razumijevanja konteksta predstavljenih radova, kroz izložbu će nas voditi i kratki tekstovi koji pojašnjavaju karakter manifestacija za koje su dizajnirani, a poseban segment izložbe bit će posvećen tehnološkom aspektu Aničićevog dizajna za Drugo more, naznačen i u samom naslovu izložbe.

Izložba ostaje otvorena do 22. veljače 2019.

Splitska verzija izložbe u produkciji Hrvatskog dizajnerskog društva, koja se inicijalno održala u rujnu ove godine u zagrebačkoj HDD galeriji, održava se u sklopu festivala Ispod bine, u organizaciji Udruge Mavena.

Izložba je fokusirana na najbolje i najreprezentativnije primjere dizajna i ilustracije za nezavisnu glazbenu scenu u razdoblju od posljednjih sedam godina te obuhvaća radove četrdesetak autorica i autora koji su oblikovali plakate, omote, promotivne materijale i druge predmete i vizuale koji idu rame uz rame s glazbom.

Izložba je otvorena do 15. studenog.