Krajem 19. stoljeća kada počinje razdoblje tzv. organiziranog turizma, osim poboljšanja i izgradnje komunalne infrastrukture počinju se graditi hoteli, vile, pansioni, kupališta. Snažna konjunktura turističkog gospodarstva početkom 20. stoljeća prouzročila je zamah turističke izgradnje, narudžbe i izradu projektne dokumentacije za turističke objekte. Gradi se duž čitave naše obale, no najveće gradilište je – Opatija. U samo 30 godina niknulo je potpuno novo turističko naselje, kakvo je i danas u gabaritima prvotne jezgre, s neznatnim izmjenama. Onodobna Opatija imala je vrlo visok društveni standard i lječilišno-turističku ponudu i za današnje prilike, stoga razdoblje od izgradnje hotela Kvarner (1884.) do početka Prvog svjetskog rata (1914.) s pravom nazivamo – opatijsko zlatno doba. Obzirom na važnost Opatije kao prvog mjesta austrougarske rivijere i očuvanost arhivskih fondova Tehničkog ureda u Rijeci, koji su pohranjeni u Državnom arhivu u Rijeci, na izložbi je predstavljeno najviše nerealiziranih projekata vezanih za Opatiju. 

Izložba Fragmenti prekinutog vremena – Neizvedeni projekti turističke arhitekture na hrvatskom priobalju podastire nam jedan virtualni svijet, simulaciju kako su naša turistička središta mogla izgledati, kako je njihova panorama, njihov urbani facies mogao biti dopunjen i obogaćen da se velika svjetska kataklizma nije dogodila, da je zlatni uzlet našega turizma još neko vrijeme trajao.

Osim projekata predviđenih za Opatijsku rivijeru, na izložbi se mogu vidjeti projekti turističke arhitekture za Brijune, Susak, Rijeku, Omišalj, Karlobag, Zadar, Split, Trsteno, Dubrovnik, Lokrum, te za nepoznate lokacije na jadranskoj obali.

Dok te projekte danas vrednujemo kao dokumentarnu baštinu arhiva, promišljanja koja stoje iza njih svjedoče o jasnoj viziji da se već u početnoj fazi razvoja našeg turizma osmisli ponuda i stvori prepoznatljiv identitet destinacije. Ovom izložbom namjera nam je aktualizirati turističku baštinu i pokazati kako ideje iz prošlosti mogu postati putokaz za budućnost.

Autorice izložbe su dr.sc. Mirjana Kos (Hrvatski muzej turizma) i dr.sc. Jasenka Kranjčević (Institut za turizam), a izložba će biti otvorena do 23. studenog.

Kustoska koncepcija izložbe proizašla je iz platforme Design Tourism, koja cilja povezati dizajn i dizajnersku struku sa sektorom turizma, a u ovoj prilici fokus je stavljen na autentičnu domaću gastronomiju, na dizajn hrane, recepata, produkata te scenarija pripreme hrane.

Nakon ovogodišnjeg festivala dizajna Dan D u Zagrebu, gdje je premijerno predstavljen preview izložbe uz “pop up” event prezentacije, izložba Hungry Designers bit će otvorena u Opatiji, a sljedeće dogovoreno gostovanje izložbe je u Muzeju MAK u Beču.

Unutar niše dizajna u turizmu, izložba Hungry Designers podcrtava njegov gastronomski potencijal. Projekti koji će biti predstavljeni na izložbi propituju stereotipe vezane za hranu, reinterpretiraju tradicijske načine pripreme hrane te nove oblike konzumiranja hrane i promišljanja gastronomske ponude, kroz dizajn proizvoda, scenarija i usluga. 

Kustosice projekta su Ivana Borovnjak i Roberta Bratović, a dizajneri i dizajnerski timovi čiji proizvodi čine izložbu su Oaza, Filip Havranek i Kristina Lugonja, Ivan Dorotić i Luka Borčić, Nikola Radeljković i Igor Zanzerović, Vlatka Leskovar, Branimir Paškvan, Manufakturist, Sonda, Nina Bačun i Roberta Bratović, Noel Šuran i Davorka Tumpić, Đurđa Prettyface i Vedran Klemens, Superstudio 29 te Mirna Raduka i Karmen Kolombo.

Izložba Hungry Designers ostaje otvorena do 25. rujna.

“Turizam se u osnovi bazira na tri stavke: putovanju (promjeni mjesta), novosti (očekivanju da sve bude drugačije nego u rutinskoj svakodnevici ostatka godine) i bezbrižnosti (čak i onda kad se radi o avanturističkim turama, postoji vjera da nam se na odmoru ništa loše ne može/ne smije dogoditi). Turizam je neka vrsta sekularnoga privremenoga raja na Zemlji. Da bi se postiglo takvo stanje utopijskog idealiteta, dobro je da se što manje vide oni koji skrbe o nama dok se odmaramo. Ili da su i oni dobre volje, nasmijani i ljubazni kao da su i sami “na odmoru”. Zato bi ovaj rad bio posvećen ljudima čiji rad je u temeljima turizma, a sami su najčešće nevidljivi (ili bi, idealno, takvi trebali biti). Njihova nevidljivost i nevidljivost obavljenoga posla, znak je njihova dobroga rada. Ljepota i kič, razlika i monotonija, apstrakcija i očiglednost, priroda i društvo, stvarnost i  želja, čini mi se da stoje kao konstanta homo touristicusa, a možda i konstanta čovjeka uopće. Ako nije presmjelo da ja to kažem”, zapisao je u najavi performansa Siniša Labrović.

Peformans-izložba Godišnja doba bit će izvedena u vili Angiolini Hrvatskog muzeja turizma u Opatiji u četvrtak, 9. svibnja, u 19 sati.