Na karlovačkom predstavljanju nacrta Kodeksa dobre prakse uspostavljanja i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva moglo se saznati da će se od naredne godine i zgrada kina Edison vjerojatno podvrgnuti civilno-javnom partnerstvu, odnosno neće biti dio Gradskog kazališta Zorin dom, kako je prvotno najavljeno. 

Kino Edison se upravo rekonstruira. To je dio dvogodišnjeg projekta Grada Karlovca vrijednog 25.823.352,76 kuna, što se u 85-postotnom udjelu financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, odnosno 18-mjesečnog projekta, kojemu je nositelj također Grad i koji se s 85 posto udjela financira iz istog izvora, vrijednog 7.785.901,23, radi opremanja objekta kao društveno-kulturnog centra. Zgrada je to iz 1920. godine, drugi najstariji namjenski izgrađeni kinematografski objekt u Hrvatskoj – prvi je Urania u Osijeku. 

Karlovac je prije Domovinskog rata imao četiri kina, da bi s novim tisućljećem i gašenjem Edisona, od pretvorbe i privatizacije kada su sva kina postala vlasništvo jedne tvrtke koja nije bila suviše zainteresirana za tu djelatnost, ostao bez kinematografa. I, eto, već umalo dvadeset godina Karlovčani željni kino-ugođaja i sadržaja odlaze autoputom u zagrebačke dvorane. 

Grad Karlovac je krajem 2016. godine povratio za 1,8 milijuna kuna tu zgradu u svoje vlasništvo, ali je nije obnavljao dok za to nije pronašao financiranje iz fondova Europske unije. Projekt je svečano predstavljen nekoliko dana uoči drugog kruga izbora za gradonačelnika, na kojemu je šef izvršne vlasti Damir Mandić iz Hrvatske demokratske zajednice, koji je razvoj grada podredio natječajima za dobivanje sredstava iz fondova EU, obnovio mandat.

Mala scena pak dio je zgrade Hrvatskog doma koja je od 1932. godine do rata, uz Gradsko kazalište Zorin dom, djelovala kao glavni društveni i kulturni centar Karlovca. Najslavnije razdoblje imala je 1980-ih kada su u velikoj dvorani nastupala sva glavna imena domaće popularne glazbe, međutim tu su se zbivale i druge aktivnosti iz svih područja umjetnosti i uopće društvenih aktivnosti. 

Zatim su prolazila desetljeća mutnog, nejasnog statusa te zgrade – kada bi se pitalo zašto se ne obnovi, uputilo bi se po odgovor na adresu Hrvatske seljačke stranke. Zašto? Zato što je pod lažnom tvrdnjom da je ta stranka izgradila dom – gradio je Hrvatski sokol posredstvom Društva za gradnju Hrvatskog doma – Grad Karlovac, kojim HDZ upravlja od 1990. godine s iznimkom razdoblja od 2001. do 2005., 1994. godine HSS-u dao zgradu na besplatno korištenje na 99 godina uz obvezu te političke stranke da objekt privede svrsi i omogući kulturne i javne sadržaje. 

Prostorije HSS-a od tada nadalje nalaze se u zgradi koja još uvijek nije obnovljena pa 2008. godine Grad Karlovac i HSS potpisuju novi ugovor o obnovi i korištenju Hrvatskog doma, na novih 99 godina, također bez plaćanja novčane naknade i uz obvezu da se taj prostor osposobi za kulturu i druge društvene namjene. Naravno, ni tada se to nije dogodilo, pa su Grad i HSS 2011. godine potpisali dodatak ugovoru po kojemu zgrada ostaje HSS-u na stoljetno besplatno korištenje, a obvezu obnove preuzima Grad Karlovac. 

Takvi, nije pretjerano kazati, sumanuti ugovori, koji su godinama priječili da se zgrada stavi u funkciju, razotkriveni su kada je Grad uoči izbora 2013. godine odlučio obnoviti Malu scenu Hrvatskog doma, pa se postavilo pitanje zašto to ne učini HSS. Ubrzo je Državni inspektorat proglasio te ugovore bezvrijednima.

Mala scena je obnovljena i stavljena pod upravljanje Mladosti, tvrtke u vlasništvu Grada Karlovca koja se uglavnom skrbi za sportske objekte. Krajem 2014. godine osniva se Savez udruga KAoperativa koji izražava želju da preuzme upravljanje prostorom, što i čini 2016. godine. 

U suradnji s Gradom kao vlasnikom KAoperativa upravlja prostorom do danas – začetak je to civilno-javnog partnerstva koje se u suštini svodi na to da Grad Karlovac raspiše natječaj za upravljanje Malom scenom, a onda s dobitnikom natječaja, sada KAoperativom, u sklopu Programskog vijeća upravlja programskim sadržajem, financira hladni pogon i održava  mjesečne sastanke na kojima se razmatra kako bolje upravljati Malom scenom Hrvatskog doma. 

U međuvremenu su se na toj lokaciji provodili različiti projekti, a u sklopu jednog se uredio i dio okoliša u takozvani Urbani park Hrvatskog doma koji služi za koncerte, izložbe i slične aktivnosti.  “Europska sredstva su se također usmjerila u razvoj sudioničkog upravljanja i civilno-javnog partnerstva, pa se i lokalna samouprava više zainteresirala”, kaže Domagoj Šavor, nekadašnji čelnik Kaoperative i sadašnji koordinator u Savezu udruga Klubtura.

“Grad je uvidio da može imati povjerenja u Savez, da će Savez upravljati tim prostorom posvećenije od tvrtke koja se u suštini bavi upravljanjem sportskim objektima. Kroz stalnu potporu Kulture Nova i projekta Hrvatski dom u centru dobili smo odskočnu dasku za zadnje programe obnove zgrade. Trebat će zakonski okvir da se usustavi upravljanje. U rujnu ističe mandat Programskog vijeća koje je nastalo u projektu Hrvatski dom u centru. Po meni je to tijelo preveliko i mora biti učinkovitije. Valja i s Gradom raditi na održavanju hladnog pogona te promisliti obnovu zgrade”, dodaje predsjednik Kaoperative Denis Mikšić.

Pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Draženka Sila-Ljubenko opisuje dugogodišnju suradnju s civilnim sektorom kvalitetnom. “Kodeks se priprema u pravo vrijeme. Tužno gledamo u zgradu Hrvatskog doma koja zahtijeva obnovu. Prijavit ćemo na Fond solidarnosti projekt obnove statike, što nam je odskočna daska. Da bi Hrvatski dom uistinu bio kulturno središte, važno nam je da održavamo onu razinu naše suradnje koju smo imali i da je unapređujemo. Nisam sigurna da je nova ustanova, kao što je Pogon u Zagrebu, rješenje u ovom trenutku. Sada je važno zadržati transparentnost i suradnički odnos. Otvoreni smo jedni prema drugima”, ocijenila je.

Kao uvod u raspravu biti će predstavljen primjer zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade Pogon koji će prezentirati ravnateljica Pogona Emina Višnić, a moderirat će Manuela Kasunić.

Tribina će biti održana u srijedu, 6. svibnja, na Maloj Sceni Hrvatskog Doma u Karlovcu, s početkom u 11 sati.

Projekt se odvija u Puli, Karlovcu, Rijeci i Splitu kroz debate o stanju i odnosu spram spomenika, radionice fotodokumentiranja i označavanja lokaliteta na Google Mapsu, izradu online galerije na Facebook stranici te izložbe fotografija uz prateći program.

U popratnom programu izložbe nastupiti će sastavi čiji su članovi aktivno sudjelovali u provedbi projekta Naslijeđe borbe tijekom godine, odnosno Left to Starve iz Duga Rese i Karlovca, karlovačko/zagrebačko/petrinjski Shin te tri riječka sastava koji dolaze predstaviti program StoneRIzacija: Greenmill, Uma Thurman i Summoning Morbidhead.

Projekt Naslijeđe borbe provode udruge Škatula iz Rijeke, KA-Matrix iz Karlovca, Monte Paradiso iz Pule i Info-zona iz Splita.

Izložba će biti održana u petak, 28. studenog, u prostoru male scene Hrvatskog doma u Karlovcu, s početkom u 20 sati.

Uz Leifert nastupiti će i zagrebački 1/2 (innumerals), projekt pokrenut 2009. godine. U radu ovog projekta baziranog na elektro pop/noise glazbi Alone In Heaven, Videododir, Hemendex, Popsimonove, Zarkoffa, Microslava i drugih domaćih i međunarodnih glazbenika i producenata.

Muzikfantastique je već nekoliko puta gostovao u Karlovcu i ne treba ga posebno predstavljati: pristup elektroničkoj glazbi pokriva žanrove o mračne ambijentale preko industrijskog tehna do electro-popa.

Uz nastupe izvođača kolektiv Muzikfatastique sprema audio/vizualni moment, film Dereka Jarmana In The Shadow Of The Sun, a za prvih deset posjetitelja i prigodne poklone.

Nastupi će biti održani 7. studenog na Maloj Sceni Hrvatskog Doma Karlovac, s početkom u 22 sata. 

Ivan Klepac (r. 1975., Zagreb). Diplomirao 2000. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 2003. godine suosnivač i član autorskog tima i udruge Otompotom. Nagrađivani producent i autor animiranih i kratkih filmova. Multimedijalni umjetnik, organizator međunarodnih likovnih i strip radionica te izložbi. Bavi se grafičkim dizajnom i ilustracijom (za svoj je rad nagrađivan na domaćim i međunarodnim festivalima, izložbama i natječajima) te djeluje na polju likovne umjetnosti. Član HDD i HZSU. Od 2011. supokretač i član upravnog odbora međunarodnog festivala animacije Supertoon.

Izložba će biti otvorena u subotu, 25. listopada u 20 sati, na Maloj sceni Hrvatskog Doma.