Uzrok smrti: Granica slušatelje_ice vodi duž takozvane Balkanske rute, stopama uglavnom izvaneuropskih migranata i migrantkinja koji su izgubili živote pokušavajući naći sigurno mjesto u Europskoj uniji. Autorica obilazi groblja na migrantskoj balkanskoj ruti i razgovara s aktivistima koji, za razliku od institucija koje su trome i nezainteresirane, pomažu obiteljima u pronalasku i identificiranju njihovih voljenih članova obitelji. U Bosni se susreće s Afganistancem čiji se rođak utopio u rijeci između Bosne i Hrvatske, nakon što je hrvatska policija pucala u gumeni čamac u kojem se nalazio i potopila ga. U Maroku razgovara s ocem mladića koji se utopio u rijeci u Hrvatskoj.

“Kroz radio dramu se upoznajemo sa sistemskim rasizmom, politikama smrti, tužnim pričama poginulih migranata i migrantkinja i obiteljima preminulih, koje tuguju tisućama kilometara daleko”, najavljuju organizatorice. 

Barbara Matejčić slobodna je novinarka, istraživačica i audio autorica fokusirana na društvene teme i ljudska prava. Piše za medije u Hrvatskoj i inozemstvu. Surađuje s Dokumentarnim programom Trećeg programa Hrvatskoga radija, s istraživačkim, medijskim i ljudsko-pravaškim organizacijama te s umjetnicima, aktivistima i znanstvenicima. Za pisani istraživački rad o smrtima migranata s međunarodnim timom novinara dobitnica je European Press Prize (2024.) i nagrade Investigative Journalism for Europe (2024.).

Tijekom slušanja radio drame i razgovora s autoricom prikupljat će se donacije za obitelji pogođene genocidom i gladi u Palestini.

Njemu u čast prijatelji organiziraju komemoraciju u četvrtak, 14. prosinca u 19 sati u dvorani F22 Akademije dramske umjetnosti (Frankopanska 22).

Kovačević je rođen 1975. u Novoj Gradiški, diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, a većinu radnog vijeka bio je vezan uz Treći program Hrvatskog radija gdje je uređivao emisije Svjetovi i nazori, Mikrokozmi te Ogledi i rasprave posvećene filozofskim i književnim temama. Bio je aktivan i na izvaninstitucionalnoj sceni kao blizak suradnik Multimedijalnog instituta i udruge Bijeli val s kojima je surađivao na osmišljavanju i provedbi brojnih projekata.

Njegov prevoditeljski rad obilježile su knjige niza ključnih figura suvremene filozofije – Jeana Baudrillarda (Singularni objekti – arhitektura i filozofija, Inteligencija zla ili pakt lucidnosti), Etiennea Balibara (Spinoza i politika) i Jacquesa Rancièrea (Učitelj neznalica, Mržnja demokracije, Nesuglasnost) s kojim je Kovačević razvio bliske intelektualne i prijateljske veze.

Na Leonarda Kovačevića svojim će se obraćanjima prisjetiti, između ostalih, Jacques Rancière, Biljana Romić, Dorta Jagić, Ozren Pupovac i Stephen Zepke.

Riječ je o svojevrsnoj produkcijskoj platformi i galeriji na radiju, eksperimentalnom i izložbenom prostoru za djela suvremenih vizualnih i multimedijalnih umjetnika kojima je zvuk konstitutivni element.

Izložbu Slika od zvuka u Velikoj dvorani Pogona Jedinstvo organizira Platforma 90-60-90 , kao četvrtu etapu galerijskog uprizorenja ovog dugotrajnog radijskog projekta. Postav prezentira više od trideset audioradova suvremenih umjetnika nastalih od 2016. do 2022. Osim radova, promovira se i nedavno izdan nosač zvuka Slika od zvuka 4.

Izložba se otvara 29. ožujka i ostaje otvorena do 2. travnja 2023. Ulaz je slobodan.

“Sve dok se u javnom simboličkom prostoru ne odbace svi jugoslavenski simboli nad modernim hrvatskim nacionalnim i državnim identitetom, trajno će stajati sjena jugoslavenstva kao povijesnog normativa nasuprot hrvatstvu kao provizoriju i povijesnom ekscesu. Kome nije jasno o čemu je riječ, predlažem da svaki dan sluša Treći program Hrvatskog radija i ‘postmodernu’ neojugoslavensku ‘dekonstrukciju’ i rastakanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta, naravno ne više novcem stanovitih zaklada već hrvatskih poreznih obveznika”, kazao je tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović u intervjuu Glasu Koncila prije dvije godine.

Sabor Republike Hrvatske 4. ožujka 2016. smjenio je ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Gorana Radmana i postavio na mjesto v.d.-a Sinišu Kovačića. Uskoro je glavni urednik Trećeg programa Hrvatske televizije Dean Šoša, koji je od 2012. sa skromnim budžetom osmislio kvalitetan program koji je premašio po gledanosti mnoge tipski srodne kanale europskih zemalja, stavio svoj mandat na raspolaganje. Protiv smjene Deana Šoše s mjesta glavnog urednika Trećeg programa HTV-a oglasili su se Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatsko društvo filmskih kritičara te inicijativa Kulturnjaci 2016. 

Urednica Trećeg programa Hrvatskog radija Rajka Rusan odmah je po dolasku nove vlasti smijenjena, a njezino mjesto je imenovana Nevenka Dujmović. Prvi potez v.d. urednice Dujmović bio je otkaz suradnje na emisiji Okrugli stol ponedjeljkom Katarini Luketić i Hajrudinu Hromadžiću, a prema najnovijim odlukama ukinute su emisije Jutro na Trećem Ivice Prtenjače, kompletna dokumentarna produkcija kroz emisije Skrivena strana dana i Audio.doc Ljubice Letinić, te emisije Gordane Crnković posvećene regionalnoj književnosti – Lica okolice Dinka Telećana i Pojmovnik postjugoslavenske književnosti koju je vodio Boris Postnikov. 

Slijedom tih odluka, pokrenuta je inicijativa “protiv radikalnih promjena programskih shema Trećih programa Hrvatske radiotelevizije, udara na vjerodostojnost i sekularnost istih”, pod nazivom Sloboda Trećima koja je svoje djelovanje oglasila noćnom akcijom grafitiranja te prosvjednom akcijom ispred Općinskog građanskog suda na kojem je počeo proces koji je protiv novinara i kolumnista Ante Tomića pokrenuo Zlatko Hasanbegović zahtijevajući da mu plati trideset tisuća kuna za duševne boli. Hrvatsko novinarsko društvo izrazilo je prosvjed zbog, kako navode, svjesnog uništavanja programa HRT-a što ga provodi v.d. vodstvo javne radio-televizije, ističući da su događaji na trećim programima radija i televizije ravni kulturocidu. HND upozorava da v.d. vodstvo javne radio-televizije “za radikalne promjene, koje čak zadiru u jesensku shemu, nema nikakvih ovlasti'”, a priopćenjem su se javili članovi ovogodišnje Ocjenjivačke skupine za radijsko novinarstvo koji su dodijelili nagradu HND-a Marija Jurić Zagorka Ljubici Letinić. 

Kulturnjaci 2016 obratili su se otvorenim pismom Nevenki Dujmović, v.d. urednice Trećeg programa Hrvatskog radija. “Tijekom 25 godina hrvatske države, Trećem programu HR-a je u nekoliko navrata prijetila opasnost od ukidanja, a nerazumijevanje njegove osnovne namjene kontinuirano ga prati. No, unatoč svemu, pa čak i unatoč odašiljaču besramno slabog dometa – ta medijska oaza uspjela je, s većim ili manjim programskim oštećenjima, opstati unatoč boljim i lošijim fazama upravljanja”, pišu Kulturnjaci.

Emisija Jutro na Trećem najslušanija je emisija Trećeg programa s 40 000 slušatelja dnevno, a “gubitak takve platforme zasigurno će se osjetiti i utjecati na cjelokupni prostor kritičke recepcije, kulturnog dijaloga i kreativnog znanja ne samo u kontekstu radija već i unutar ostalih medija umjetničkog rada”, dok ukidanje emisija Lica okolice te Pojmovnik postjugoslavenske književnosti “pridonosi mentalnoj i duhovnoj izolaciji”. Posebno zapanjuje ukidanje dokumentarnog programa urednice Ljubice Letinić, koja “već godinama uz sebe okuplja mlade autore, koje upoznaje s mogućnostima radija i inficira ih ljubavlju za ovaj samozatajni medij na način koji ne mogu naučiti niti na jednom fakultetu, niti u jednoj redakciji”.

Nema opravdanja za programsku politiku koja nastoji srušiti sve ono što su prethodnici s mukom i trudom izgradili, politiku koja svojim ponajboljim ljudima oduzima glas, a daje ga ljudima bez ili s upitnim radijskim iskustvom i novinarskim standardom, ali snažne ideološke zacrtanosti, ističu Kulturnjaci. “Želimo naglasiti da itekako držimo do Trećeg programa Hrvatskog radija kao javnog servisa. Financiran sredstvima građana, ovaj radio zauzvrat čuva i nudi osmišljene kritičke i umjetničke sadržaje čiji zadatak nije kvantiteta nego kvaliteta, promocija raznolikosti kao društvenog blaga, te širenje horizonata njegovih slušatelja. Jasno je da kao takav Treći program Hrvatskog radija ne može, ali i ne mora konkurirati ostalim medijima, niti smije biti ideološki instrumentaliziran”. 

Otvorenim se pismom obratilo i Hrvatsko društvo pisaca koje je od Siniše Kovačića, Nevenke Dujmović i Krešimira Čokolića očekuje da se javno izjasne o motivima i ciljevima “ovakve, antikulturne i antisuvremene, uredničke politike”.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Treća povijest voditelja Tvrtka Jakovine i urednice Lade Džidić bavit će se fenomenima povijesne znanosti. Povod za razgovor, priloge i reportaže bit će u emisiji prikazan igrani ili dokumentarni film i izbor iz arhivskog materijala HRT-a, a u njoj će gostovati povjesničari, arheolozi, ali i sudionici zbivanja, diplomati, vojnici, znanstvenici te svi oni koji su imali prigodu “stvarati povijest”. Emisija će, uz izbor povijesnih tema, obrađivati i aktualna zbivanja. 

U nedjeljom terminu, od 9 do 12 sati, emitirat će se Dobro jutro – Kultura, mozaično-kulturno-obrazovna emisija u kojoj će gosti najavljivati najvažnija zbivanja iz područja kulture, umjetnosti, obrazovanja i znanosti. Osim razgovora, u emisiji će biti prikazane reportaže i prilozi iz područja filma, književnosti, kazališta, opere i ozbiljne glazbe, baleta, suvremenog plesa, slikarstva, arhitekture, znanosti i obrazovanja. Cilj emisije koju će voditi Dražen Ilinčić jest “afirmacija kulture, umjetnosti i obrazovanja u televizijskom medijskom prostoru”. 

Nedovoljno zastupljenu javnu kritiku različitih segmenata i događaja u kulturi od jeseni ćemo moći pratiti na Trećem programu u novoj emisiji STAND-UP3. U emisiji ćemo u kratkoj formi u trajanju od pet minuta gledati kritičare svih područja koji će analizirati aktualna kulturna događanja u Hrvatskoj. Emisija STAND-UP3 pokušat će pridonijeti iznošenju objektivne kritike, naputka i vodiča kroz umjetnička djela. Autorica ideje je Snježana Samac.

Srijedom u 22.15, u Intervjuu tjedna gledatelji će moći vidjeti biografske intervjue s osobama koje su toga tjedna u središtu kulturnog interesa. Cilj je gledatelje ozbiljno, predano i studiozno upoznati s važnim osobama iz područja kulture, umjetnosti i znanosti, a to bi se ostvarilo nizom trajno vrijednih intervjua. Urednica i voditeljica emisije je Renata Margaretić Urlić.

Od ponedjeljka do četvrtka u 21.45 emisija Trikultura će istraživati teme nedovoljno zastupljene u hrvatskom medijskom prostoru. Teme iz područja arhitekture i dizajna, vizualnih umjetnosti, kazališta, ali i novih medija, tehnologije i pop-kulture pod uredničkom će palicom Ivane Antnunović Jović obrađivati Marko Golub i Hrvoje Pukšec. 

Cilj emisije Treća runda “zaokupiti je pozornost gledatelja koji prate kulturu, obrazovanje i znanost, civilno društvo i prava manjina te ih potaknuti da zauzmu stav o tematici koja će se problematizirati u emisiji”. Emisija će ići uživo svakog utorka uživo od 22.20 do 22.50 sati, a urednici i voditelji Domagoj Novokmet i Jelena Jindra svaki će tjedan, “isprovocirani prvim rundama važnih kulturnih i društvenih tema, ugostiti njihove glavne aktere da bi raščistili ‘problem’ ili pokrenuli daljnju raspravu”. 

Izvor: tportal

Temom Postjugoslavenske kulture: Koliko se razumijemo? Treći program Hrvatskog radija završava ciklus tribina u ovoj kalendarskoj godini.

Tribina se prenosi uživo na Trećem programu Hrvatskoga radija.

Na fotografiji: Ivan Čolović