Piše: Kulturpunkt.hr

Nezavisna kulturna scena u Hrvatskoj od početka devedesetih godina do danas nigdje nije sustavno dokumentirana. Zbog svoje izvaninstitucionalne pozicije i čestog snažnog društvenog i kritičkog angažmana nikada nije bila u fokusu muzeja i arhiva, a same organizacije na sceni nemaju kapacitete dostatne za redovno i adekvatno (ako uopće ikakvo) arhiviranje vlastite produkcije i prezentaciju svog rada. Upravo na tu situaciju nezavisne kulture kao slijepe pjege u institucionalno zabilježenoj kulturnoj i društvenoj povijesti Hrvatske, svojim radom kroz više od pet godina nastoji odgovoriti Centar za dokumentiranje nezavisne kulture, otvoreni community arhiv nezavisne kulturne scene.

Centar je dio šireg projekta istraživanja, dokumentiranja i promocije nezavisne kulturne scene pod nazivom Abeceda nezavisne kulture, koji vode Kurziv (Kulturpunkt.hr) i Kulturtreger (Booksa). Počeci projekta sežu u 2009. godinu, kada je Kurziv počeo prikupljati sjećanja, iskustva i znanja aktera nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj te ih objavljivati u formi dubinskih intervjua koji se nalaze u posebnoj rubrici na portalu Kulturpunkt.hr i čine arhivu usmene povijesti s više od 80 pisanih i video intervjua s umjetnicima, aktivistima i kulturnim radnicima diljem Hrvatske i regije. U tom periodu Kurziv je objavio i dvije publikacije, koje su tematski i kritički historizirale nezavisnu scenu – Dizajn i nezavisna kultura (2010) te From Consideration to Commitment: Art in Critical Confrontation to Society (Belgrade, Ljubljana, Skopje, Zagreb: 1990-2010) (2011).

Tijekom prve dvije godine prikupljanja intervjua, postalo je očigledno da fizički materijali, u formi u kojoj bi bili pretraživi i dostupni bilo kome izvan uskog kruga pojedine organizacije ili inicijative, a često ni unutar njega – jednostavno ne postoje. Plakate, flajere, kataloge, knjige, brošure, audio i video dokumentaciju većina je inicijativa i udruga čuvala i čuva u neorganiziranim kutijama, ladicama i policama te na hard diskovima u kojima nisu adekvatno pohranjeni niti dostupni, pa tako vrijedna znanja koju čuvaju i kulturno-društvena povijest o kojoj svjedoče podliježu propadanju i ostaju nedostupne istraživačima, novim generacijama i široj javnosti. Kurziv i Kulturtreger zajedničkim snagama u prostoru bivše knjižare kluba Booksa u prosincu 2011. godine otvaraju Centar za dokumentiranje nezavisne kulture kao arhiv materijala koji od tada sustavno prikuplja, pohranjuje, obrađuje, katalogizira, digitalizira, prezentira i nudi na korištenje raznolike materijale proizvedene na nezavisnoj kulturnoj sceni u Hrvatskoj od 1990. do danas.

U Centru je trenutno prikupljeno nekoliko tisuća jedinica materijala, digitalizirano više stotina tiskanih materijala te je preko 1500 jedinica opisano i pretraživo u katalogu. Broj pohranjene i obrađene građe raste iz tjedna u tjedan, te je ona trajno dostupna zainteresiranoj javnosti za besplatno korištenje u istraživačke svrhe u prostoru Centra u klubu Booksa, redovno od utorka do petka, uz prethodnu najavu. Centar je trenutno jedino mjesto koje sustavno arhivira i u potpunosti besplatno na jednom mjestu nudi materijale na korištenje, a odnedavno ima i vlastitu web stranicu – abcdnk.hr – na kojoj možete pronaći sve informacije o arhivu i projektima koji se u njemu provode. 

Osim samog arhiviranja materijalne i usmene povijesti, do danas su se djelatnost Centra te aktivnosti u sklopu projekta razvijali u tri ključna smjera: kritička obrada i prezentacija građe, edukacija te zagovaranje. Ovdje su uključene radijska emisija koju od jeseni 2014. godine suradnički produciraju Kurziv, Kulturtreger i Radio Student, produkcija dokumentarnih izložbi Abeceda nezavisne kulture i Nezavisni prostori – prostori nezavisnih, niz javnih događanja, otvorenih razgovora, predstavljanja i tribina, edukacija kroz radionice arhiviranja za organizacije u nezavisnoj kulturi te za studente muzeologije i arhivistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji mogu odabrati svoju obaveznu praksu obaviti u Centru, te zagovarački rad zajedno s nekolicinom drugim arhiva i knjižnica civilnog društva u Zagrebu i Čakovcu. Osim u Hrvatskoj, projekt je iskoračio prema regiji kroz suradnju sa SEEcultom iz Beograda, SCCA iz Ljubljane i Quendra Multimedijom iz Prištine. 

Potreba za daljnjim jačanjem inicijativa dokumentiranja i promocije nezavisne kulture nije snažna, dakle, samo u Hrvatskoj, nego i u ostalim zemljama regije. Za ozbiljnije pomake u očuvanju ovog vrijednog kulturnog naslijeđa, koje nije samo ostvarilo neke od ključnih umjetničkih inovacija, nego i iznimno doprinijelo demokratizaciji društveno-političkog polja i promociji kritičkog razmišljanja i građanskog aktivizma, bit će potrebno paralelno jačati horizontalne suradnje unutar civilnog polja te suradnje s institucijama, kao i aktivno utjecati na unapređenje javnih politika u području arhiviranja i civilnog društva.