Film će u Rijeci biti prikazan 29. siječnja u 20 sati, dok će mu prethoditi razgovor s autorom i gostima u 19 sati. Zagrebačka projekcija održava se 30. siječnja u 20 sati u MSU-u, a događanje uključuje i razgovor o filmu i njegovim temama.

Esejistički film Henry Fonda za predsjednika monumentalna je filmska kompozicija koja istražuje američki imaginarij kroz lik i djelo Henryja Fonde – ikone Hollywooda i utjelovljenje “suštinskog Amerikanca”. Horwath s Fondom prolazi kroz filmsku povijest i američki krajolik, od europskog naseljavanja do političkih previranja 20. stoljeća, reflektirajući proturječja između filmske fikcije i političke stvarnosti.

U formi filmskog eseja, Horwath istražuje odnos filmskog mita i američke politike, prožimajući arhivske materijale s vlastitim filmskim iskustvom, odrastanjem i europskim pogledom na američku kinematografiju. Film je od premijere izazvao velik interes na festivalima od Berlina do Buenos Airesa, a sada ga domaća publika ima priliku pogledati u sklopu Filmskih mutacija.

Festivalski program 18. izdanja Filmskih mutacija oblikovan je kao esejistička filmsko-izložbena cjelina pod nazivom TOČKA OMEGA, “istražujući granice filmskog izraza, unutarnji egzil slika i radikalne politike krajolika”

Više informacija potražite na službenim stranicama festivala.

Ciklus Portreti: John Ford obuhvaća deset filmova zlatnog doba Hollywooda koje su obilježili John Wayne, Henry Fonda, Maureen O’Hara i drugi. Nakon Poštanske kočije slijede Plodovi gnjeva (1940) i Kako je bila zelena moja dolina (1941). Dok je prvi adaptacija socijalnog romana Johna Steinbecka o obitelji u potrazi za boljim životom tijekom Velike depresije, drugi donosi dirljivu ispovijest o rudarskoj obitelji u Walesu ispričanu kroz sjećanja najmlađeg sina.

Moja draga Klementina (1946) najromantičniji je autorov rad, a Sam Peckinpah istaknuo ga je kao svoj omiljeni vestern. Na apaškoj granici (1948) prvi je film iz Fordove “konjičke trilogije” koju još čine Nosila je žutu vrpcu (1949) i Rio Grande (1950). Povezuje ih scenarij temeljen na kratkoj priči Jamesa Warnera Bellaha o sukobu između američke konjice i Indijanaca u takozvanom Fettermanovom masakru.

Romantična komedije Miran čovjek (1952) najpopularniji je Fordov film izvan žanra vesterna, a bavi se povratkom u pastoralni zavičaj i formiranjem nove obitelji. Na rasporedu je i odiseja Tragači (1956) – slojevit prikaz želje za osvetom protagonista kaljenog u građanskom ratu te s njom povezane rasne netrpeljivosti smješten u kontekst romantičnog putovanja.

Ciklus će u nedjelju, 19. siječnja zaključiti politički provokativan Čovjek koji je ubio Liberty Valancea (1962) – jedan od najambicioznijih vesterna svih vremena fokusiran na sukob između “civilizacije i Divljeg zapada” posrijedi kojeg je jedan od najpotresnijih ljubavnih trokuta svih vremena.

Ulaznice je moguće kupiti na blagajni KIC-a sat vremena prije početka, ali i online putem platforme ulaznice.hr.

Više informacija o programu možete pročitati ovdje.