Kao i dosad, program festivala održat će se krajem rujna u galeriji InArt (MO Trnsko, Trnsko 34 a, Zagreb), točnije, u razdoblju od 27. do 29. rujna.

Kao i prošlih godina, u sklopu festivala će se organizirati besplatne likovne i kreativne radionice crteža za građane i izložba crteža zagrebačkih umjetnika_ca, uz prateću virtualnu izložbu i prezentaciju čitavog događanja na portalu Zagrebački likovni umjetnici. Umjetnici_e iz Zagreba i Zagrebačke županije bit će
predstavljeni na “realnoj” izložbi u galeriji InArt, a svi ostali umjetnici_e koji nisu iz Zagreba bit će predstavljeni na virtualnoj izložbi šestog Zagrebačkog festivala crteža 2024.

Pozivaju se svi likovni umjetnici_e koji u svom radu preferiraju i crtačke tehnike, da pošalju svoje prijedloge za izložbu crteža na 6. Zagrebačkom festivalu crteža 2024 s temom Ispričaj svoju priču. Kroz festivalsku temu želi se potaknuti umjetnike_ce da medij crteža dožive i kao svojevrsno psihološko, terapeutsko, introspektivno sredstvo za povezivanje s osobnim iskustvima i pričanjem bilo koje svoje osobne priče ili upečatljivog doživljaja iz realnog življenja, ali i snova koje su sanjali i ideja koje su zamišljali. Pošaljite vaše karakteristične crtačke radove, pri čemu će se vrednovati autentičnost i originalnost likovnog izraza, a uz crteže po želji možete priložiti i izjavu o vašem radu, koja će biti postavljena uz vaše radove ako prođu žiriranje i budu odabrani za festivalsku izložbu.

Predlažu se neopremljeni crteži u svim crtačkim tehnikama na papiru i jasne fotografije predloženih radova u jpg. formatu, do 5 radova, rezolucije 300 dpi, koje treba poslati na mail udruge HDLU Zagreb: hdlu.zagreb@outlook.com u privitku maila – do 30. kolovoza do 12 sati, s nazivom, tehnikom i dimenzijama radova, uz kraću strukovnu biografiju umjetnika_ce (do 5 rečenica). Izložba je bez kotizacije, imat će katalog besplatan za izlagače_ice, a po završetku natječaja, svi pristupnici_e u roku od nekoliko dana dobit će obavijest o rezultatima na svoju mail adresu.

Više informacija o natječaju možete pronaći ovdje.

Iz najave: “Umjetnička praksa Neli Ružić kontinuirano prati, arhivira i p(r)okazuje vrijeme, a ova izložba ujedno je i jedan od prvih retrospektivnih osvrta na dosadašnje autoričine radove koji u svojoj tematskoj bazi sagledavaju vrijeme kao historijsku činjenicu, arhivski impuls, memorijsko pomagalo i društveni normativ. Ključno mjesto na izložbi zauzima Kronotop, novi rad otpočet 2022. godine čije autobiografske odrednice dodatno naglašava paralelno umetnuta izblijedjela, skoro pa fantomska crno-bijela fototokopija dijela autoričina lica i kose nastala 1996., Uranjanje, uhvaćena tijekom rezidencije u umjetničkom centru Headlands, što možemo sagledavati kao jednu od prijelomnih točaka unutar vremenske lente same autorice, nakon koje joj je život skliznuo i u neke nove, centralnoameričke geografije. Unutar Kronotopa pratimo i pridruženu kronologiju Florina Doma, u kojem Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik kontinuirano djeluje već sedamdeset godina. Osim što takva inkluzivna gesta unutar osobne vremenske konstelacije jasno odražava kontinuirani umjetnički rad u kontekstu, direktno prokazuje i hegemone inklinacije ka prostoru Flore s kojima se HDLU Dubrovnik aktualno suočava. ¡No pasarán! jasan je stav podrške koji odzvanja s pročelja.”

Neli Ružić je multimedijalna umjetnica koja istražuje percepciju vremena i različite aspekte temporalnosti u odnosu na povijesne narative, preklapanja osobnog i kolektivnog sjećanja i migracije. U svojoj umjetničkoj praksi koristi različite medije i forme poput intervencija u javnom prostoru, objekata, instalacija i video instalacija te procesualnih radova koji uključuju arhivske i dokumentarne prakse. Imala je niz samostalnih izložbi i sudjelovala na brojnim izložbama, projektima i festivalima u Hrvatskoj, Europi, SAD-u i Latinskoj Americi. Dobitnica je druge nagrade T-HT nagrada@msu.hr, MSU, Zagreb (2016.), stipendije Conacyt, Meksiko (2012.-2013.); stipendije Grada Splita (1996.), stipendije ArtsLink (1996.) za rezidenciju u Headlands Center for the Arts, Sausalito, SAD te Nagrade Biennala Mladih, Moderna Galerija u Rijeci (1993.). Njeni radovi se nalaze u kolekcijama Galerije umjetnina u Splitu, MMSU Rijeka, MSU Zagreb, Galerije Marino Cettina u Umagu, Canal Mediateca Caixa Forum, Barcelona. Ružić je diplomirala slikarstvo na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu i magistrirala na Facultad de Artes, UAEM, Meksiko. Krajem devedesetih godina odlazi u Meksiko City gdje od 2003. do 2012. godine predaje na ENPEG La Esmeralda, Centro Nacional de las Artes. Od 2013. predaje u Školi likovnih umjetnosti u Splitu gdje 2014. osmišljava koncept i program Galerije Škola koju vodi do 2018. godine. Od 2021. godine predaje na Slikarskom odsjeku Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split. Živi i radi u Splitu.

Više informacija o izložbi pronađite ovdje.

“Na svojoj prvoj velikoj skupnoj izložbi, umjetnici okupljeni oko HDLU Zagreb pokazali su bogatstvo likovnog izražaja, te raznolike i zrelo izgrađene osobne rukopise. Na izložbi ćemo moći vidjeti djela u rasponu od lirske apstrakcije (Ladišić, Kinkela, Pastuović, Jugović), preko apstraktnog ekspresionizma (Žunjić, Rubes), do sasvim minimalističkih, pročišćenih kompozicija Borisa Pecigoša. 

U razgledanju ove raskošne izožbe, svatko može pronaći nešto za sebe, impresiju ili viziju koja inspirira i pobuđuje na kreativnost, što zapravo i jest bio cilj zagrebačkih likovnih umjetnika – da u susretu sa građanima i svojom publikom na izložbi dodaju nove boje svijetu oko nas ili upravo kroz tradicionalni likovni izraz dočaraju i neke nove svjetove u nama”, stoji u opisu mr. art Krešimire Gojanović.

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb / HDLU Zagreb je osnovan u cilju promicanja, razvitka i unapređenja likovne umjetnosti i vizualne kulture u Hrvatskoj, te zaštite radnih i socijalnih prava članova udruge, hrvatskih i zagrebačkih profesionalnih likovnih umjetnika. 1. Proljetni salon HDLU Zagreb revijalna je izložba, koja ima za cilj predstaviti različite likovne poetike umjetnika i članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb. 

Više o izložbi potražite ovdje.

Prije više od godinu dana Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) našlo se u središtu kulturno-umjetničke rasprave o pozivu koji je za 32. Salon mladih raspisao kustos Feđa Gavrilović. Kustoski koncept je razdvojio umjetničke prakse na takozvane trendovsku pomodnost i izvornu suvremenu umjetnost te izazvao niz kritika u medijima, ali i među samim članstvom.

Otvorenim pismom HDLU-u obratila se umjetnica Dina Rončević koja je upozorila na slabu artikulaciju koncepta koji ne može biti temelj prvog institucionalnog izlaganja najmlađe generacije umjetnika, ali i na mnogo važnije probleme unutar institucije: nesudjelovanje članova u njenom radu te nepostojanje prostora za jasnije i direktnije zajedničko djelovanje. Nakon što je HDLU nimalo pomirljivo odgovorio, članica HDLU-a Krešimira Gojanović reagirala je pismom koje je potvrdilo strukturne probleme ovog udruženja: dugovanja i sporove, obmanjivanje članova o financijskom stanju te nepostojanje komunikacije.

Ubrzo, Salon mladih je prikazao srednjostrujašku, ali korektnu selekciju po principu “svega pomalo”, a Upravni odbor HDLU-a izabrao je ekonomisticu i menadžericu Ivanu Andabaku za ravnateljicu. U godišnjem financijskom izvješću za 2014. evidentiran je manjak prihoda u iznosu od gotovo milijun i pol kuna, no i pozitivan pomak u poslovanju – povećani su prihodi od ulaznica i donacije za korištenje prostora.

Sredinom lipnja 2015. u Registar udruga upisana je nova udruga zagrebačkih likovnih umjetnika, HDLU Zagreb. Za predsjednicu udruge izabrana je Krešimira Gojanović, dopredsjednicu Vlasta Pastuović Aleksić, tajnika Roberta Štimeca, a za savjetnike Diana Šimek, Stjepan Katić i Mia Peretić. Uz poziv na učlanjenje, rečeno je da do početka 2016. godine članovi neće plaćati nikakvu članarinu, a nakon toga pitanje članarine bit će predmet godišnje skupštine Društva, “kroz demokratski konsenzus svih članova HDLU Zagreb”.

O razlozima osnivanja HDLU-a Zagreb razgovarali smo s njegovom predsjednicom: “Razlozi za osnivanje vrlo su kompleksni, pokušat ću nabrojati najvažnije: predsjednik krovnog HDLU-a živi i radi u Zadru i često nije bio dostupan brojnim zagrebačkim članovima – nama treba zagrebačka udruga, područni HDLU kao što ih imaju Osijek, Split, Rijeka, Pula, itd. Nadalje, krovni HDLU već godinama je opterećen sudskim sporom s bivšom ravnateljicom, a kojim stalno opterećuje i svoje članove koji za taj spor uopće nisu krivi. Na godišnjim skupštinama ne bavimo se profesionalnim problemima likovnih umjetnika, članovi HDLU-a se osipaju i odlaze iz udruge. Od 1600 navodnih članova, u posljednjih pet godina na godišnjim se skupštinama jedva okupi pedesetak ljudi”.

U suštini, udruga je nastala jer njeni članovi žele novi, drugačiji način vođenja udruge, s više slobode i širine za profesionalne umjetnike: “HDLU Zagreb imat će i socijalnu notu: da, nama u Zagrebu falila je jedna takva udruga, gdje nije bitna samo lova iz javnih dotacija, nego je bitno imati osjećaj i empatiju za bližnjega, za kolegu u njegovim radnim i socijalnim problemima, i gdje će se umjesto natjecateljstva i antagonizma njegovati solidarnost”. Gojanović kaže da je postavila stvari prilično idealistički, no udruživanje je prvi korak k organiziranju solidarnosti.