“Izložba okuplja domaće i međunarodne umjetnike koji kroz različite umjetničke prakse propituju odnos slike, fotogeničnosti i prekomjernog turizma te istražuju kako turističke reprezentacije gradova oblikuju način na koji doživljavamo prostore i utječu na svakodnevni život lokalnih zajednica.

Program skupne izložbe, koja je istodobno i umjetničko istraživanje, polazi od primarnog interesa umjetnika za ulogu slike u kontekstu stvaranja tzv. turističkih zamki. Fokus je na načinima korištenja fotogeničnosti/ instagramičnosti nekih dijelova grada, montiranja, uljepšavanja prizora koji tako utječu na stvaranje novih društvenih i kulturnih geografija, proliferaciju pojedinačnih i pojavu konvencionalnih slika izvučenih iz svojih izvornih okvira.

Danas je teško pronaći mjesto s istaknutom kulturnom ili prirodnom baštinom, a da nije pod pritiskom prekomjernog turizma koji mijenja način života, kako unutar bezbrojnih slika poželjnih lokacija, tako i utječući na područja izvan kadra”, istaknuto je u najavi. Koncepciju izložbe i izbor sudionika_ca potpisuje Nick Tobier.

U izložbi sudjeluju: Albert Dungca, Eclectica produkcija, Tonći Gaćina, Jere Kuzmanić, Glorija Lizde, Vice Tomasović / Bio Art, Lana Stojićević, Left Hand Rotation, Ivica Mitrović, Oleg Šuran i Dora Vanette, kolektiv We are Here Venice, Toni Meštrović, Muzej općine Jelsa, Nick Tobier, Klapa Omiš i Eleonora Sovrani.

Izložba ostaje otvorena do 8. rujna, a može se posjetiti svakog dana od 18 do 21 sat osim nedjeljom i blagdanima.

Na izložbi sudjeluju: Paula Galunić, Petra Jović, Ena Kišiček, Lorna Maltar,
Nikolina Milačić, Jura Momčilović, Klara Moslavac, Klara Munđak,
Flora Novak, Manuela Novak, Nela Šelir i Ivona Stambolija.

“Polazeći od industrijske povijesti zagrebačkog kvarta Črnomerec, autorski radovi nastaju kao rezultat istraživačkog i umjetničkog procesa koji se usmjerava prema čitanju slojevitih odnosa između industrijskog nasljeđa i suvremenog urbanog tkiva. Nekadašnji veliki industrijski pogoni, danas većinom napušteni ili transformirani, postaju polazište za promišljanje prostora kao arhiva materijalnih tragova i kolektivnog pamćenja.

Kroz dokumente, fotografije, instalacije i ready made, radovi istražuju načine na koje se povijesni slojevi upisuju u današnji krajolik te kako se njihova značenja mijenjaju u procesu urbane preobrazbe. Industrijska infrastruktura pritom se ne promatra isključivo kao ostatak prošlosti, već kao aktivni fragment koji i dalje oblikuje percepciju prostora i njegove potencijale.

Izložba nastala u suradnji s Uredom za fotografiju. Više detalja pronađite ovdje.

Izložba hrvatskog dizajna 25/26 održat će se u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (NMMU) u prosincu, a svi selektirani radovi bit će objavljeni i na online platformi HDD-a, te predstavljeni u publikaciji Pregled hrvatskog dizajna. Ovogodišnje kategorije su: Dizajn vizualnih komunikacija, Dizajn knjiga i publikacija, Industrijski / produkt dizajn, Dizajn u digitalnim medijima i dizajn interakcija, Dizajn ambalaže, Tekstilni, modni i odjevni dizajn, Cjeloviti projekt / proizvod, Prostorne i grafičke intervencije i sistemi, te Koncept / inicijativa / kritički dizajn.

O nagradama će odlučivati Međunarodni ocjenjivački sud koji čine Stephanie Specht (grafička dizajnerica, Specht Studio), Ivian Kan Mujezinović (dizajner vizualnih komunikacija, Grupa Ee),Tanja Bradarić (modna dizajnerica, SAGAN Vienna), Marija Juza (dizajnerica vizualnih komunikacija), Orsat Franković (dizajner vizualnih komunikacija), Vladimir Končar (multidisciplinarni dizajner), Simon Morasi Piperčić (produkt dizajner, SMPDO) i Ozana Ursić (produkt dizajnerica, Clinica studio).

Više detalja o natječaju možete pronaći ovdje.

Prijave se vrše putem online platforme do 20. srpnja.

Ovim projektom obilježava se 50 godina od rada Ovo nije moj svijet Željka Jermana te otvara prostor za promišljanje problema s kojima se danas suočava mlada kulturna scena. Poziv je namijenjen umjetnicama i umjetnicima svih medija koji kroz svoj rad žele odgovoriti na pitanje: Je li ovo moj svijet?. Na prijavu se posebno potiču autori_ce čiji radovi izlaze izvan klasičnog galerijskog prostora poput intervencija u javnom prostoru, tiskovina, digitalnih i uličnih umjetnosti te gerilski pristupi.

Odabranim izlagačima_cama osigurani su tehnička podrška, dio troškova prijevoza, medijska vidljivost i honorar. Prijave se vrše putem online formulara, a za dodatne informacije možete se javiti na e-mail adresu jeliovomojsvijet@gmail.com.

Prijave su otvorene do 10. lipnja.

“U središtu izložbe nalazi se djelovanje Udruženja umjetnika Zemlja, čiji su članovi u međuratnom razdoblju bili izloženi zabranama zbog kritičkog prikazivanja društvene stvarnosti, siromaštva i nejednakosti. Povijesni trenutak koji označava vrhunac represije dogodio se 7. travnja 1935., kada je Krsto Hegedušić na vrata Umjetničkog paviljona stavio lokot nakon policijske zabrane VII izložbe Udruženja. Taj simbolički čin postaje polazište za promišljanje suvremenih oblika pritiska, autocenzure i institucionalne kontrole nad umjetničkim djelovanjem”, stoji u najavi.

Osim radova iz povijesnih zbirki i muzeja, u postav su uključena djela suvremenih umjetnika_ca koji_e se bave temama autocenzure, straha i društvenog konformizma. Pritom, kako piše u najavnom tekstu, “poseban naglasak stavljen je na radove koji problematiziraju šutnju kao strategiju preživljavanja u društvu nadzora, ali i na umjetničke geste koje pozivaju na hrabrost i javni otpor, autorske komentare zabrana i cenzura kroz socijalističko razdoblje, sve do aktualnog Benkovca, Zadra, Velike Gorice”.

Uz izložbu organiziran je i popratni program koji uključuje projekcije u kinu Surogat (9., 10., 27. i 30. travnja), tribinu Geografija zabrana ili godina lokota 15. travnja u dvorani KIC-a te koncert Sare Renar na dan otvorenja u 21 sat.

Kustosku koncepciju izložbe potpisuje Davorka Perić, a može se posjetiti do 1. svibnja.

Tema izložbe usmjerena je na reinterpretaciju šumskog i prirodnog krajolika kroz umjetnički izraz. Pozivaju se autori_ce koji_e u svojim radovima interpretiraju ili bilježe šumske i prirodne motive, koriste reciklirane, biorazgradive ili prirodne materijale te kritički promišljaju odnos čovjeka prema prirodi – destruktivni utjecaj, ekološke krize, klimatske promjene ili otuđenje od prirode.

Umjetnici_e mogu prijaviti jedan do tri rada, uključujući prostorne instalacije, video radove, zvučne instalacije ili druge medijske forme. Posebnu prednost imat će radovi koji koriste održive i ekološke materijale. Stručni žiri koji čine Sara Mikelić i Jelena Petric odabrat će radove za izlaganje, a izabranim autorima_cama bit će isplaćen honorar te će biti pokriven trošak postavljanja radova. Organizator osigurava tehničku i logističku podršku.

Prijava treba sadržavati:

• osnovne podatke (ime, prezime, datum rođenja, kontakt)
• umjetnički portfolio/poveznicu na web/Instagram profil
• naziv i opis prijavljenih radova (do 300 riječi)
• vizualnu dokumentaciju (fotografije/video)
• tehničke zahtjeve
• prijedlog postava u prostoru

Prijave se ispunjavaju putem online formulara, a vizualni materijali šalju se na adresu udrugaprojektor@gmail.com s naznakom “O da, šuma_ime i prezime”.

Rok za prijavu je 26. ožujka.

Kustoska koncepcija okuplja mlade umjetnike u različitim medijima likovnog i umjetničkog izraza sa zajedničkim motivom fluidnosti u samoreprezentaciji. Kako piše u najavi, takav “pristup kustosi su pronašli u radovima koji su nastali u suradnji i suživotu parova (David Bakarić Mihaljević i Ana Stražičić, Luisa Pascu i Teo Kiš), u dijalogu umjetnice s članovima obitelji (Glorija Lizde), u dozvoljavanju intimnog, gotovo voajerskog pogleda u osobni život (Hana Belobrk), ili u fetišizaciji osobnih, svakodnevnih predmeta (Kora Rogina)”.

“Nepredvidivost u šetnji kroz život, uvijek uspijeva biti koji korak ispred nas. Kročeći tom nesigurnom stazom, primjećujemo da se ispred nas ne ukazuje stabilni horizont, no u toj spoznaji nismo sami. Utjehu nam daju šetači hirovite kobi, čiji karakter nije nužno istovjetan našem, no staza jest, što ih čini našim suputnicima. U pokušaju da ostanemo dovoljno otvoreni da vlastito iskustvo razumijemo kroz druge, pokazuje nam se jedna neočekivana mogućnost zajedništva. Ako one oko sebe shvaćamo kao meke, propusne procese, poistovjećivanje s njima postaje jednostavno kao uštimavanje u isti ton”, ističu kustosi.

Izložba se može posjetiti do 8. ožujka, a više detalja pronađite ovdje.

Riječ je o izložbi u kustoskoj koncepciji Maje Pavlinić koja polazi od promišljanja umjetničkih odgovora na teme odmora, usporavanja i povratka prirodi u kontekstu “suvremenog života obilježenog stalnom žurbom, hiperprodukcijom i pritiskom učinkovitosti”, piše u najavi. Gatolin, Šurina, Štark i Medved promišljaju reakciju na potrebu za bržim tempom rada i življenja s fokusom na njihovu fetišizaciju.

“Izložbeni prostor transformiraju u prostor usporavanja, odmora, bliskosti i subjektivne pažnje prema sebi i promatraču. Na taj način ukazuju na ograničenja života u svijetu beskonačnih mogućnosti i informacija te nude mogućnosti koje minimiziraju opasnosti burn-outa, anksioznosti i destabilizacije identiteta uslijed stalnih i nasilnih promjena, trendova i zahtjeva tržišta. Radikalni romantizam stoga nadilazi jedan koncept, jedno istraživanje i izložbu te postaje slobodna smjernica za mekani otpor postojećem i zajednički konstruktivni rast”, ističe Pavlinić u predgovoru.

Teuta Gatolin intermedijalna je umjetnica iz Zagreba koja se u svojoj umjetničkoj praksi trenutno fokusira na istraživanje teksta i jezika, nostalgije i narativa, te tehnologije i arhiva. Njezina je praksa bazirana na procesualnom i interdisciplinarnom radu, koji uključuje korištenje raznih medija.

Marija Šurina diplomirala je slikarstvo na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Izlagala je na skupnim izložbama i sudjelovala u mnogim međunarodnim umjetničkim projektima.

Mia Štark interdisciplinarna je umjetnica koja se izražava kroz medije crteža, grafike, plesa, performansa i videa. Trenutno završava BMC edukaciju pri Moveus centru i aktivna je na umjetničkoj sceni u Hrvatskoj i inozemstvu.

Urška Medved interdisciplinarna je umjetnica koja djeluje u polju tekstilne umjetnosti, instalacije i performansa, s naglaskom na teme odmora, produktivnosti i prolaznosti. Od 2023. članica je performativnog trija Gentle Pain. Trenutno živi u Göteborgu, ali aktivno radi u Švedskoj, Sloveniji i Hrvatskoj.

Izložba se može posjetiti do 17. veljače, a više detalja pronađite ovdje.

Ovogodišnja tema donosi konceptualni iskorak u odnosu na prethodna izdanja, zadržavajući pritom temu projekta. Izložba je usmjerena na promišljanje suvremene stvarnosti oblikovane digitalnim posrednicima – ekranima, algoritmima, društvenim mrežama i umjetnom inteligencijom – kao prostorima refleksije, iluzije i preispitivanja.

Na natječaj se mogu prijaviti ilustratori_ce koji kroz svoj autorski izraz istražuju prostor između stvarnog i virtualnog identiteta. Umjetna inteligencija u tom kontekstu ne promatra se isključivo kao tehnološki alat, već kao ogledalo suvremenih strahova – od gubitka autorstva i kontrole do zamjenjivosti kreativnog i emocionalnog rada.

Na natječaj se mogu prijaviti mladi vizualni umjetnici i umjetnice do 35 godina starosti, s najviše tri ilustracije nastale u različitim tehnikama i stilovima. Stručni žiri odabrat će radove za izložbu, a najbolja Gorka ilustracija bit će nagrađena novčanom nagradom od 200 eura te mogućnošću organizacije samostalne izložbe u Udruzi Artoratorij tijekom 2026. godine.

Izložba će nakon Vrbovca gostovati i u Galeriji Razvid (Pučko otvoreno učilište Zaprešić) od 16. lipnja do 16. srpnja 2026.

Puni tekst poziva pročitajte na poveznici.

Prijave se vrše putem e-maila artoratorij@gmail.com do 2. ožujka.

Kustosku koncepciju ove izložbe, koja okuplja recentne radove autorica i autora različitih generacija i polazišta potpisuju Ivana Lučić i Katarina Podobnik. Nadovezujući se na dosadašnje suradnje Akademije s Galerijom Kortil, ovaj izložbeni prostor nastavlja okupljati “nastavnice i nastavnike, studentice i studente te alumnije Akademije, sa željom kontinuiranog i relevantnog prezentiranja njihova stvaralaštva”, piše u najavi.

Iako su izloženi radovi medijski i konceptualno raznorodni, uspostavljaju “zajedničko polje promišljanja u kojem se umjetnička praksa očituje kao prostor istraživanja, propitkivanja i odgovornosti, a Akademija ne djeluje kao zatvoreni institucionalni okvir, već kao živo, propusno polje susreta i učenja”, istaknuto je u tekstu najave.

U izložbi sudjeluju: Lara Badurina, Ivana Bajcer, Ena Fajković, Anita Kos, Nina Lekić, Siniša Majkus, Mitar Matić, nominis, Ante Polić, Klara Stilinović, Vladimir Tomić te autorski tim filma Nije smiješno.

Izložba se može posjetiti do 21. veljače, a vodstvo se održava u utorak 17. veljače s početkom u 17 sati.