<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>grad &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/grad/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 11 Dec 2024 16:35:17 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>grad &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Ri Rock Festival</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/festival/ri-rock-festival-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ana Vučić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 11 Dec 2024 16:35:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[egostriper]]></category>
		<category><![CDATA[glazbeni festival]]></category>
		<category><![CDATA[grad]]></category>
		<category><![CDATA[Granice Normale]]></category>
		<category><![CDATA[kbo!]]></category>
		<category><![CDATA[lynco]]></category>
		<category><![CDATA[m.r.š.]]></category>
		<category><![CDATA[meantime]]></category>
		<category><![CDATA[morska bolest]]></category>
		<category><![CDATA[Nula]]></category>
		<category><![CDATA[Palach]]></category>
		<category><![CDATA[pomelo chess society]]></category>
		<category><![CDATA[racibor]]></category>
		<category><![CDATA[ri rock festival]]></category>
		<category><![CDATA[ruta]]></category>
		<category><![CDATA[Stereovoid]]></category>
		<category><![CDATA[Udruga Ri Rock]]></category>
		<category><![CDATA[violetta peppermint]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=70217</guid>

					<description><![CDATA[U riječkom Klubu Palach održat će se 46. izdanje Ri Rock Festivala, kao i dodjela nagrada &#8220;Ri Rock Kipić&#8221;, od 13. do 14. prosinca. Festival organizira Ri Rock, udruga koja nastoji slaviti i podržavati riječku alternativnu glazbenu scenu. Obje večeri, pišu organizatori u najavi, donose kombinaciju mladih talenata i afirmiranih izvođača, kao i dodjelu nagrada....]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U riječkom <a href="https://www.facebook.com/klubpalachrijeka">Klubu Palach</a> održat će se 46. izdanje <em>Ri Rock Festivala</em>, kao i dodjela nagrada &#8220;Ri Rock Kipić&#8221;, <strong>od 13. do 14. prosinca</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Festival organizira <a href="https://www.rirock.hr/">Ri Rock</a>, udruga koja nastoji slaviti i podržavati riječku alternativnu glazbenu scenu. Obje večeri, pišu organizatori u najavi, donose kombinaciju mladih talenata i afirmiranih izvođača, kao i dodjelu nagrada. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Festival započinje u petak u 19 sati, a nastupit će energični mladi bendovi <strong>Egostriper</strong>, <strong><a href="https://www.instagram.com/lyncolyncolynco/?__d=1%2F%3Fhidemenu%3Dtrue">Lynco</a></strong>, <strong>Violetta Peppermint</strong>, <strong>Meantime</strong> i <strong><a href="https://www.instagram.com/m.r.s.bend/">M.R.Š.</a></strong> Pridružit će im se riječki rokeri <a href="https://www.facebook.com/grupagrad/?locale=hr_HR">GRAD</a> i šibenski pankeri <a href="https://www.instagram.com/nulapunk/">Nula</a>, a te će se večeri dodijeliti i nagrade &#8220;T-shirt Art&#8221;, &#8220;Album Art Cover&#8221;, &#8220;Spot godine&#8221; i &#8220;Nove nade&#8221;. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Druge se večeri festival nastavlja uz nastupe bendova <a href="https://www.instagram.com/rutabandrijeka/">Ruta</a>, <a href="https://www.facebook.com/granicenormale/?locale=hr_HR">Granice Normale</a>, <a href="https://www.instagram.com/stereovoid_band/">Stereovoid</a>, <a href="https://www.instagram.com/morskabolestbend/">Morska Bolest</a> i <a href="https://www.facebook.com/p/Racibor-Pazin-100069071166479/">Racibor</a>, a pridružit će im se prošlogodišnji dobitnici nagrade <a href="https://www.facebook.com/PomeloChessSociety/">Pomelo Chess Society</a> te kragujevački pankeri <a href="https://www.facebook.com/KBOband/?locale=hr_HR">KBO!</a> Tijekom druge večeri dodijelit će se nagrade za <em>single</em> godine (&#8220;Ivica Vrkić&#8221;), album godine i izvođača godine. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Također, Udruga Ri Rock nastavlja suradnju s <a href="https://www.facebook.com/zz.rijeka?locale=hr_HR">Azilom za pse &#8220;Društvo za zaštitu životinja Rijeka&#8221;</a>, pa će tijekom festivala posjetitelji imati priliku dati svoj doprinos ubacivanjem dobrovoljnih priloga u donacijske kutije. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja o festivalu doznajte <a href="https://www.facebook.com/events/448677138331467?locale=hr_HR">ovdje</a>. </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ri Rock Festival</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/poziv-na-sudjelovanje/ri-rock-festival/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ana Vučić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 01 Nov 2024 10:23:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[festival]]></category>
		<category><![CDATA[grad]]></category>
		<category><![CDATA[kbo!]]></category>
		<category><![CDATA[Nula]]></category>
		<category><![CDATA[Palach]]></category>
		<category><![CDATA[pomelo chess society]]></category>
		<category><![CDATA[ri rock festival]]></category>
		<category><![CDATA[Udruga Ri Rock]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=68748</guid>

					<description><![CDATA[Otvorene su prijave za riječki glazbeni festival za mlade i talentirane bendove s istarskog i primorskog područja.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Udruga <a href="https://www.rirock.hr/">Ri Rock</a> poziva bendove iz Primorsko-goranske i Istarske županije da se prijave za nastup i predstave svoju glazbu riječkoj publici u klubu <a href="https://www.facebook.com/klubpalachrijeka/">Palach</a> od 13. do 14. prosinca na 46. izdanju <em>Ri Rock Festivala</em>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Udruga Ri Rock počinje s radom 2006. godine, kada putem prepoznatih kulturnih i društvenih aktivnosti, manifestacija, festivala, glazbenih radionica, projekata te drugih programa nastoji pružiti alternativu konzumerističkoj kulturi te time zadovoljiti potrebe i interese mladih, omogućiti im osobnu afirmaciju, integraciju te potaknuti njihovu uključenost u urbanu glazbenu kulturu grada Rijeke i okolice.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Istoimeni festival nastoji podržati riječku alternativnu scenu i donosi lokalnu glazbu i dodjelu nagrade <em>Ri Rock kipić</em> u šest kategorija. Ove će godine od afirmiranih izvođača nastupiti kragujevački pankeri <strong>KBO!</strong>, riječki <em>rock</em> bend <strong>Grad</strong> te <em>punk</em> bend <strong>Nula</strong> uz prošlogodišnje dobitnike nagrade <strong>Pomelo Chess Society</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kao i prethodnih godina, organizatori pozivaju i druge autorske bendove da predstave svoj rad i prijave se putem ove <a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfsCoRcV25A6LcCRoJxsFDY5Mmz1t8u8Ju6iA_wL1WTojiQbQ/viewform">poveznice</a>. Više o festivalu pročitajte <a href="https://www.rirock.hr/novost-otvorene-prijave-za-46-ri-rock-festival">ovdje</a>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Rok za prijavu je <strong>5. studeni</strong>. </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Problematika rada bez stvaranja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/problematika-rada-bez-stvaranja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lujo Parežanin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 27 Jun 2018 13:30:51 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[badco]]></category>
		<category><![CDATA[Goran Sergej Pristaš]]></category>
		<category><![CDATA[grad]]></category>
		<category><![CDATA[muzej moderne i suvremene umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU)]]></category>
		<category><![CDATA[nikolina pristaš]]></category>
		<category><![CDATA[panika]]></category>
		<category><![CDATA[Rijeka]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=problematika-rada-bez-stvaranja</guid>

					<description><![CDATA[<p>Radionica <em>Grad, panika</em> kolektiva BADco. uvest će studente u problematiku prikazivanja u galerijskom prostoru "bijele kocke" koji nema sažimajuću nego rastavnu funkciju izlaganja.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U utorak, <strong>10. srpnja</strong> u <strong>12 sati</strong> u <strong>Muzeju moderne i suvremene umjetnosti</strong> u Rijeci održava se prezentacija radionice <em>Grad, panika</em> izvedbenog kolektiva <strong>BADco.</strong></p>
<p>Petodnevna radionica, koja će se održavati od 6. do 10. srpnja, uvest će studente u problematiku prikazivanja u galerijskom, odnosno prostoru &#8220;bijele kocke&#8221; koji nema sažimajuću nego rastavnu funkciju izlaganja. Kroz različite vježbe razvoja gestičkih izvedbenih materijala, preklapajućih pripovjednih tijekova i ritmičkog formatiranja izvedbe, studenti glume i suvremenog plesa upoznat će se s metodama dijagramatskog prikazivanja karakterističnog za rad BADco.</p>
<p>Radionica je prvi korak u projektu Rad panike kojim će BADco. u suradnji s nizom umjetnika mlađe generacije tematizirati ili učiniti vidljivom problematiku rada bez stvaranja u društvu i u umjetnosti.</p>
<p>Radionicu vode <strong>Goran Sergej Pristaš</strong> i <strong>Nikolina Pristaš</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nove ideje za bolji grad</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/konferencija/nove-ideje-za-bolji-grad/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Kontošić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 18 Dec 2017 10:02:21 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[bacači sjenki]]></category>
		<category><![CDATA[grad]]></category>
		<category><![CDATA[Greta]]></category>
		<category><![CDATA[međunarodni projekt]]></category>
		<category><![CDATA[urbanizam]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=nove-ideje-za-bolji-grad</guid>

					<description><![CDATA[<p>Događanje <em>Pametniji grad</em> dio je projekta <em>Kad bi zgrade / prostori mogli govoriti&#160;</em>koji otkriva unutarnje tragove brisanja kolektivne memorije iz lokalne povijesti.</]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U utorak <strong>19. prosinca</strong> u prostoru <strong>Galerije Greta</strong> od <strong>11 sati</strong> održat će se finalna konferencija, javni razgovor, izlaganje i radionica <em>Pametniji grad</em>&nbsp;. Događaj uključuje prezentaciju cjelokupnih projektnih i projektnih aktivnosti koje su do sada provedene u Skoplju, Beogradu i Zagrebu a nakon čega će se održati zagovarački forum o novim idejama za <em>Pametniji grad</em>. Zagovarački forum je otvoren za svu publiku i članove svih zajednica i društvenih slojeva, ali svaki pitch je ograničen na 10 minuta. Prijave zagovaračkih ideja na bacaci.sjenki@gmail.com. U <strong>16.30</strong> održat će se završni razgovor, a prikazat će se i nekoliko kratkih dokumentarnih videozapisa projekta <em>Kad bi prostori mogli govoriti</em> iz Zagreba i Skopja.</p>
<p><em>Kad bi zgrade/prostori mogli govoriti</em> (IBCT) je partnerski projekt koji otkriva osjetljive, unutarnje tragove brisanja kolektivne memorije iz lokalne povijesti, primjerice betonskih urbanih prostora (zgrada i njihovih okolina) koji su bili orijentiri u jednom gradu tj. području. To uništavanje vodi ka gotovo nepoznatoj promjeni lokalnog konteksta koji utječe na cijele zajednice i različite društvene slojeve kao i cjelokupno urbano tkivo. IBCT pokušava kreativno i interdisciplinarno govoriti o lokalnim urbanim problemima, ponekad povezanim s jednom zgradom ili blokom &#8211; poslovnim ili stambenim &#8211; u tri različita grada: Skoplju, pokrenutoj od FRU partnera &#8211; Fakulteta stvari koje se ne mogu naučiti, Beogradu s partnererom Supervizuelna i Zagrebu s Bacačima Sjenki.</p>
<p>Projekt vode FRU (Makedonija, Bitola/Skopje), Supervizuelna (Srbija, Beograd), Bacači Sjenki (Hrvatska, Zagreb). Podršku projektu dali su Balkan Art and Culture Fund, Europska kulturna fondacija, Švicarska Konfederacija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Ured za obrazovanje kulturu i sport grada Zagreba. Podrška radu Bacača Sjenki dolazi od Zaklade Kultura Nova.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Proučavanje ritma grada</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/proucavanje-ritma-grada/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Kontošić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 15 Dec 2017 14:46:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Galerija Forum]]></category>
		<category><![CDATA[grad]]></category>
		<category><![CDATA[katerina duda]]></category>
		<category><![CDATA[turistifikacija]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=proucavanje-ritma-grada</guid>

					<description><![CDATA[Izložba Katerine Dude odnosi se na Teslinu ulicu, ali i na širi okoliš centra Zagreba te na sinkrona adventska događanja sa svim prigodnim uličnim transformacijama. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U subotu <strong>16. prosinca</strong> u <strong>12 sati</strong> u <strong>Galeriji Forum</strong> otvara se izložba s multimedijskom instalacijom <strong>Katarine Dude</strong> pod nazivom <em>Hvala, a sad više ništa &#8211; prilog adventskom ambijentu</em>.</p>
<p>U predgovoru <strong>Antun Maračić</strong> objašnjava kako se izložba Katerine Dude odnosi se na Teslinu ulicu u kojoj se Galerija Forum nalazi, ali i na širi okoliš centra Zagreba te na sinkrona adventska događanja sa svim prigodnim uličnim transformacijama. S obzirom da je izložbi prethodio višegodišnji sustavni rad na proučavanju ritma grada, odnosno promjena sadržaja upravo Tesline i Masarykove ulice, Katerina se referira i na prvu izložbu novog programa Galerije Forum u ožujku 2013. godine. <strong>Božena Končić Badurina</strong> u tadašnjem je <em>Vodiču kroz Galeriju</em> također uključivala sadržaje neposrednog okoliša koje nakon gotovo pet godina Katerina Duda promatra kroz razlike te navodi konkretne promjene koje su se u ulici dogodile.</p>
<p>&#8220;Osim što sama po sebi, objedinjujući umjetnost i društvene nauke (autorica je uz umjetnički završila i studij sociologije), intenzivno promišlja i naglašeno aktivno komunicira s okolišem i aktualnim trenutkom, izložba Katerine Dude na najmarkantniji mogući način utjelovljuje i sažima programski koncept Galerije Forum u proteklih pet godina &#8211; težnju promocije umjetnosti žive autorefleksije te sinkrono, refleksije prostor/vremena kojemu pripada. Štoviše, kao posljednja u dugom nizu, sasvim neplanirano, izložba paradigmatski zaokružuje i neopozivo zaključuje ovu galerijsku programsku epizodu.<em> Hvala, a sad više ništa!</em>&#8221; napisao je Antun Maračić za kraj.</p>
<p>Izložba je otvorena do <strong>9. siječnja</strong>.</p>
<p>Katerina Duda (1989.) diplomirala je studij novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U radovima polazi od tema grada i gradskog prostora, kroz site specific pristup, kombinirajući medije videa, fotografije, intervencije i akcije u javnom prostoru te društvenu praksu. Izlagala je na samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inozemstvu: <em>Korak za Koteks</em> (Galerija VN, 2017.); <em>East is the West of the West</em> (Mediterranea 18, Tirana, 2017.); <em>Ako možemo dobiti malo žamora</em> (Slika od zvuka, 2016.); Otvoreni studio (G-MK, 2016.); <em>Herojska iscrpljenost</em> (Galerija Nova, 2016.) <em>Zicni se!</em> (Ars publicae, 2015.);<em> Zagreb: turisti trgovine, terase, trgovi</em> (Urbanfestival 13, BLOK, 2015.). Autorica je dokumentarnog filma <em>Rezidba</em> (ŠDF Restart, 2015.). Članica je Slobodne domene Zadruge za otvoreni kod i dizajn. Živi i radi u Zagrebu.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Pažljivi i pronicljivi proučavatelj grada</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/pazljivi-i-pronicljivi-proucavatelj-grada/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 09 Jun 2016 16:10:33 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[boris cvjetanović]]></category>
		<category><![CDATA[grad]]></category>
		<category><![CDATA[Greta]]></category>
		<category><![CDATA[petikat]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=pazljivi-i-pronicljivi-proucavatelj-grada</guid>

					<description><![CDATA[<p>Borisu Cvjetanoviću izašla je nova knjiga fotografija naslovljena <em>Grad</em>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>&#8220;Cvjetanović se već dokazao kao pažljivi i pronicljivi proučavatelj grada. O tome svjedoči njegova opsežna i još uvijek otvorena serija fotografija &#8216;Grad&#8217;. &nbsp;Na tim se fotografijama, međutim, uopće ne pojavljuje čovjek kao ključni čimbenik grada, nego tek posljedice ili tragovi njegova postojanja i djelovanja. Te je tragove Cvjetanović do te mjere plastično uspio predstaviti da se stiče dojam kako grad kao glavni junak ne samo da ima svoj život nego da taj život teče gotovo usporedno sa životima njegovih stanovnika&#8221;, <a href="http://petikat.com/boris/18/15/priroda-i-grad" target="_blank" rel="noopener">zapisao je</a> <strong>Boris Greiner</strong> o seriji fotografija <em>Grad</em><strong> Borisa Cvjetanovića</strong>.</p>
<p><span style="line-height: 20.8px;">Promocija Cvjetanovićeve knjige <em>Grad</em> održat će se u subotu, <strong>11. lipnja</strong> u<strong> 20 sati</strong> u Galeriji Greta. Na promociji će govoriti <strong>Klaudio Štefančić</strong>, <strong>Goran Trbuljak </strong>i&nbsp;Boris Greiner uz projekcije fotografija iz knjige. Knjiga će se prodavati po promotivnoj cijeni od 50 kuna.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Fasade i kulise</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/fasade-i-kulise/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 18 Mar 2016 12:08:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[_kulturoskop_skolica]]></category>
		<category><![CDATA[advent u zagrebu]]></category>
		<category><![CDATA[fuliranje]]></category>
		<category><![CDATA[grad]]></category>
		<category><![CDATA[grad zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[javne politike]]></category>
		<category><![CDATA[javni prostor]]></category>
		<category><![CDATA[milan bandić]]></category>
		<category><![CDATA[školica]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=fasade-i-kulise</guid>

					<description><![CDATA[Manifestacija Advent u Zagrebu (prvih godina Advent u srcu Zagreba), organizira se od 2002. godine, a svako je izdanje vremenski dulje i sadržajno bogatije. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>To se bujanje intenziviralo 2014. godine uvođenjem Ledenog parka na Tomislavcu i otvaranjem novog, Trga Europe, a svoj je dosadašnji vrhunac dostiglo u posljednjem izdanju kada su zagrebačkom adventu posjetitelji stranice European Best Destinations dodijelili titulu &#8220;Best Christmas Market 2015&#8221;.</p>
<p>Imali smo, dakle, čak tri adventa i dva &#8220;Fuliranja&#8221; uz popratne &#8220;Žive božićne jaslice&#8221; ispred katedrale, &#8220;Artomat&#8221;, &#8220;Adventski kalendar&#8221;, koncerte klasične glazbe &#8220;S Božićnih balkona Zagrebu&#8221;, &#8220;Ledene skulpture&#8221; na Gradecu i izložbe u Klovićevim dvorima i Etnografskom muzeju.</p>
<p>Sve to u periodu od 28. studenog 2015. do 10. siječnja 2016. kada su se posljednji zatvorili &#8220;Ledeni park&#8221; i ugostiteljske kućice na Trgu bana Jelačića, ukupno 44 dana. Za usporedbu, 2009. je tadašnji &#8220;Advent u srcu Zagreba&#8221; trajao 11 dana (4.12. – 15.12.) da bi se svake godine postepeno produljivao do rekordnih 50 dana 2014. godine.</p>
<p>Program se u počecima koncentrirao na istočni dio Trga bana Jelačića da bi se u idućim izdanjima postepeno proširio na današnje gabarite: do katedrale na sjeveru, Tomićeve ulice na zapadu, Tomislavca na jugu i Kurelčeve na istoku. Najveći se prostorno-programski porast događa simultano s vremenskim produljenjem – 2014. godine i otvaranjem Trg Europe i klizališta na Tomislavcu. &#8220;Fuliranje&#8221; se u Tomićevoj pojavljuje 2012., a dupliralo se 2015. kada se gastronomski dio odvaja u Kurelčevu kako bi orijentacijski komunicirao s događanjima na Trgu Europe. Novost posljednjeg izdanja bio je izostanak &#8220;Adventske kuće&#8221; na glavnom trgu, zapravo ogromnog šatora koji je godinama slovio kao simbol neukusa. Iako najavljen iz Koncertne direkcije Zagreb koja organizira program na glavnom trgu, gradonačelnik <strong>Milan Bandić</strong> ga je, dva tjedna prije planiranog postavljanja, odlučio ukinuti: &#8220;Pomno slušajući puls Zagrepčana i struke odlučio sam, na opće zadovoljstvo, poduprijeti da velike adventske kuće, odnosno šatora, ove godine neće biti. Evo to je jedini hendikep, ako se to uopće može tako nazvati.&#8221;  (<em>Jutarnji.hr</em>, 14.11.2015.)</p>
<p>Od političkih promjena 1990-ih, uz ekonomsku tranziciju iz društveno upravljanog gospodarstva u privatno, simbolička se tranzicija svakodnevnog življenja odvijala jednosmjernim vektorom čije je ishodište bila točka koja je označavala Jugoslaviju, Balkan i socijalizam, a njegov je smjer bio orijentiran prema Zapadu, Europi i kapitalizmu. Josipovićevski rečeno, &#8220;tamo gdje smo oduvijek pripadali&#8221;.</p>
<p>Upravo su reakcije odobravanja na izostanak šatora jedan od nekoliko ključnih momenata koji su posljednje izdanje Adventa učinili ne &#8220;europskijim&#8221;, već &#8220;europskim&#8221;, čime je dovršena etapa simboličke tranzicije urbanih sadržaja prosinačke dokolice iz &#8220;seljačke&#8221; u &#8220;europsku&#8221;.</p>
<p>Što bi onda bio simbolički &#8220;Balkan&#8221;, a što simbolička &#8220;Europa&#8221;?</p>
<p>Kriterijima postprosvjetiteljske filozofije, zemljopisni istok smatran je primitivnim zbog nedostatka industrijalizacije, profinjenih društvenih odnosa i stabilnih institucija, a do njihovih iracionalnih i praznovjernih vjerovanja evolucionizam još nije dopro. Vrijeme je pritom ujedno i jedinica za razvoj koji ne predstavlja dinamiku društvenih elemenata po vlastitom modelu već njihovo prilagođavanje i približavanje zapadnom.</p>
<p>Pojam &#8220;Balkana&#8221; se u današnjem stereotipu veže uz elemente pripisane naslijeđu Otomanskog carstva, a njegova &#8220;europeizacija&#8221; kreće tijekom 19. i nastavlja se u 20. stoljeću oponašajući europsku birokratsku nacionalnu državu. Taj je proces u današnjoj Hrvatskoj privremeno prekinut nakon Drugog svjetskog rata uvođenjem socijalističkih društvenih institucija i odnosa, a nastavlja se 1990-ih političkom retorikom koja je zagovarala odlazak s Balkana i povratak u okrilje hrvatske pramajke Europe. Tijekom tranzicijskog procesa, Europa je kao prazan označitelj stajala na mjestu konačne destinacije našeg puta iz socijalizma u kapitalizam. Kao što s destinacijama obično i bude, vidimo ih mistificirano, maglovito i partikularno.</p>
<p>Ta je Europa donedavno bila dostupna samo na svojoj geografskoj poziciji, dakle negdje zapadno od Bregane, a proces europeizacije Hrvatske je za svoj cilj imao donijeti Europu ovdje. Na političkim razinama odvijalo se usklađivanje legislative, a svakodnevne potrošačke navike je, dolaskom međunarodnog kapitala, valjalo uskladiti tržište. Potrošačke apetite prvi je zadovoljio McDonalds otvaranjem restorana u Jurišićevoj 1996. Nastavkom tranzita prema Europi, potrošačke će se želje i navike što ispunjavati, što nadograđivati usporedno s konstantnim rastom BDP-a s koji je bio u izravnoj korelaciji s dolaskom stranih investicija u trgovini i uslužnim djelatnostima. Krenulo je  početkom tisućljeća pod koalicijskom vladom <strong>Ivice Račana</strong>, a nastaviti će se, i dodatno cvjetati u mandatu njegova nasljednika <strong>Ive Sanadera</strong>. Gospodarski se rast dodatno intenzivirao, a situacija je za male i srednje poduzetnike, iz današnje perspektive, izgledala kao bajka. Povoljnim kreditima bili su dostupni stanovi u novim stanogradnjama na Vrbanima i Borovju, a u Renaulte, Hyundaije i BMW-e se na putu do METRO-a masovno točilo na R1. Do otriježnjenja je došlo sad već famozne 2008. puknućem globalnog ekonomskog balona, ali je fantazma o idiličnom Zapadu, donekle okrnjena, ali ipak preživjela i doživjela revival koju godinu kasnije. Završni koraci koji će samim svojim dolaskom omogućiti građanima da više ne moraju ići do Graza po željene traperice, haljine, šalove i majice, dogodio se 2011. kada je &#8220;Country Manager&#8221; za Hrvatsku <strong>Claudia Oszwald</strong> prerezala vrpcu prvog H&amp;M-a u Centru Cvjetni , a priča će biti zaokružena otvaranjem prve IKEA-e 2014. godine svečanim dolaskom švedskih dječjih soba, stolova i lampi neobičnih imena po &#8220;pristupačnim cijenama&#8221;.</p>
<p>Nakon ambicioznog koraka naprijed 2014. ispada da Advent u Zagrebu slijedi jednaku matricu i donosi Europu ovdje, od nje istovremeno tražeći legitimaciju konstantnim uspoređivanjem s gradovima zapadno od Bregane i preuzimanjem nekih od njihovih elemenata. Tako smo ove godine imali priliku vidjeti iznimno multikulturnu gastronomsku ponudu u kojoj su izostali inače vrlo popularni istočnjački ćevapčići i burek: bavarski &#8220;Das Kobas&#8221;, austrijske germknedle i gulaš, švedski grog, španjolske varijacije brze hrane, američke hot dogove, shushi itd. Velika novost bio je izostanak u zadnjih par godina već emblematičnog šatora na površini trećine glavnog trga, a u kojeg se prvog upiralo prstom s optužbama za šund, kič i neukus, kojem kao odgojni antipod 2012. godine, kao nastaje program &#8220;Fuliranje&#8221;:</p>
<p>&#8220;Fuliranje je projekt nastao u želji za kreiranjem javnih, kulturno-zabavnih projekata koji će na kreativan i inovativan način podizati standarde konzumiranja javnog prostora i djelovati kao antipod njegovoj šundizaciji.&#8221; (<em>fuliranje.com</em>)</p>
<p>Gdje je dakle procjep između šunda šatora i &#8220;kreativnosti i inovacije&#8221; &#8220;Fuliranja&#8221;? Krije li se iza estetičkih kriterija gore spomenuti vektor hrvatske tranzicije gdje je šund ishodište koje valja ostaviti u prošlosti i krenuti putem europskog lifestylea i &#8220;podignutih standarda konzumiranja javnog prostora&#8221;? Podignuti standard je u ovom slučaju karakteriziran raznovrsnom i djelomično egzotičnom gastronomskom ponudom, suptilnom elektronskom glazbom i faktorom klasne diferencijacije – cijenama koje su taman na granici prihvatljivosti srednjoj klasi, reklo bi se da su &#8220;realne&#8221; i to su kriteriji po kojima će se ubuduće mjeriti kvaliteta konzumiranja javnog prostora u svrhu pumpanja rejtinga gradskog centra. Problem s takvim akcijama je da se usredotočuju isključivo na već frekventne i klasno diferencirane lokacije ne uzimajući u obzir širi centar ili periferne kvartove i potrebe korisnika tih javnih površina. Procesom city brandiga se poželjnost tog procesa naglašava i pojačava dok žrtvama gentrifikacije preostaje periferija za svakodnevicu i &#8220;turistički izlet&#8221; u centar grada.</p>
<p>Na internetu nije moguće pronaći službenu marketinšku strategiju grada Zagreba i kako bi se u nju uklopila manifestacija Advent u Zagrebu, ali ona svejedno služi kao snažna komunikacijska poruka po turističkim kanalima stvarajući sliku Zagreba ne kao lokacije, već destinacije. Taj je proces, osim lokalnoj zajednici, usmjeren potencijalnim turistima čiji broj svake godine raste i eventualnim investitorima koji su, vele, spasitelji posrnule ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj. U zadnjih nekoliko godina, city branding se nametnuo kao imperativ većim europskim gradovima koji će određeni grad učiniti pogodnim za posjetu, rad i život. Podrazumijeva se da su u takvoj konstalaciji snaga gradovi međusobno konkurentni za privlačenje ljudi, resursa i kapitala, a raznim manifestacijama sličnog tipa, Zagreb će se bez sumnje i u budućnosti nastojati izboriti za svoje mjesto na nekoj od rang lista najpoželjnijih gradova za život ili posjetu.</p>
<p>Beč se već godinama nalazi pri vrhu najpoželjnijih gradova za život zbog razvijene temeljne infrastrukture, kvalitetnih i progresivnih javnih politika temeljenih na održivom razvoju i implementaciji inovativnih ekoloških rješenja. Takvom gradu Zagreb može parirati samo u dojmu, fasadi koja se diže za potrebe turističkog marketinga i spušta nakon što manifestacije prođu. Ključno je što dolazi dan nakon spuštanja zastora, a to je grad koji još u potpunosti nije riješio problem kanalizacije, grad čiji proračun dobiva potporu dijela opozicije u Skupštini uvjetovanjem potpore gradonačelnikove stranke opciji u parlamentu, grad u kojem stanovnici prijete blokadom odlagališta otpada, grad u kojem se za oblikovanje javnog prostora ne vodi transparentna javna rasprava već se projekti povjeravaju uvijek istom arhitektu, grad čija ja glavna tvrtka u milijunskim dugovima zbog neurotičnih odluka gradonačelnika čije je upravljanje gradom postalo sinonim za nepotizam i improvizaciju dok se racionalno i održivo javno promišljanje i planiranje probijaju u rasprave kao već očajni vapaji frustracije dijela javnosti koja zahtjeva upravljanje po demokratskim procedurama umjesto dosadašnjih pogodovanja i podilaženja.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Usporeni ritam grada</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/usporeni-ritam-grada/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 28 Oct 2015 14:33:51 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Borko Vukosav]]></category>
		<category><![CDATA[Dubrovnik]]></category>
		<category><![CDATA[dubrovnik]]></category>
		<category><![CDATA[fotografija]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Flora]]></category>
		<category><![CDATA[grad]]></category>
		<category><![CDATA[lapad]]></category>
		<category><![CDATA[lea vene]]></category>
		<category><![CDATA[vizualne umjetnost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=usporeni-ritam-grada</guid>

					<description><![CDATA[Borko Vukosav se vraća u prostor Dubrovnika kao promatrač koji prepoznaje i bilježi rute vlastite prostorne umještenosti. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Izložba <em>Grad</em> <strong>Borka Vukosava</strong> otvara se u subotu, <strong>31. listopada</strong> u<strong> 17 sati</strong> u<strong> Galeriji Flora</strong>.&nbsp;</p>
<p>&#8220;Borko Vukosav se vraća u prostor Dubrovnika (konkretno u Lapad) kao promatrač koji prepoznaje i bilježi rute vlastite prostorne umještenosti. Grad u kojem je nekad živio sada se vizualno rastvara u procesu zahvaćanja mnogostruko isprepletenih odnosa fotografa, okoliša, sugrađana, momentalno fiksiranih rubnih javnih punktova i hotelskih interijera.</p>
<p>Fotografije i postav sugeriraju šetnju kroz grad kojom autor artikulira intimni ritam izvan često turistički percipiranog života grada. Izmjenom krajolika i ambijenata Borko otkriva rute vlastitog kretanja u gradskom tkivu. Njegov pogled ne zaustavlja se na očekivanim i prepoznatljivim reprezentacijama grada već negira vizualnu komodifikaciju prostora. Mjesta koja primjećuje kao da su trenutno izmaknuta iz aktualnog prostornog i vremenskog konteksta, a gledatelj ih ne može na prvu smjestiti u očekivanu sliku grada. Također imamo priliku i na trenutak percipirati autorovu umještenost kao poziv na otkrivanje prostora njegove svakodnevice.</p>
<p>Svoje osjetilno iskustvo grada Borko prenosi kroz pažljivo selektiranu seriju fotografija okoliša (dodirne točke šumskog i urbanog okoliša te morske obale), limitiranih i distanciranih interakcija s pojedincima koje susreće u šetnji i privremeno utišanih i zamrznutih turističkih interijera. Usporeni ritam grada analogno se odražava i na fotografijama koje nude alternativnu vizualnu konstrukciju grada koji nije određen isključivo kao turistička destinacija. Aproprijacija viđenog je upitna s obzirom na to da nam Borko ne dopušta konkretniju identifikaciju s dokumentiranim prostorom. Naizgled nereprezentativna mjesta zapravo su temelj autorove naracije o nevidljivom gradu, ispričane u periodu izvan sezone i lišene dominantnih prostornih vizualnih kodova&#8221;, piše Lea Vene.</p>
<p>Borko Vukosav rođen je 1984. u Dubrovniku. Za kreativnost razrade teme i izložbe fotografija u autorskom projektu “Jezera“ 2015. nagrađen je Dekanovom nagradom. Serijom fotografija “Jezera“ 2015. osvojio je treću nagradu na THT@MSU nagradi za suvremenu umjetnost dok je ista otkupljena u stalni fundus Muzeja suvremene smjetnosti u Zagrebu. Serijom fotografija “Rub“ nagrađen je otkupnom nagradnom “Erste Fragmenti 2013“ dok je istom osvojio prvu nagradu u kategoriji “Pejzaž“ na Rovinj Photodays. Serijom fotografija “P“ predstavljao je Hrvatsku 2012. na festivalu “NEU/NOW” u Portugalu i 2011. na “15. Biennale de la Mediterranée“ u Thessalonikiu. Za isti projekt 2011. nagrađen je “Posebnom nagradom za mlade autore do 28 godina“ na Rovinj Photodays te je bio finalist za nagradu “ESSL ART AWARD“ u Muzeju suvremene umjetnosti. Serija fotografija “P“ dio je putujuće izložbe “Afthermath-changing the cultural landscape“. Živi i radi u Zagrebu i Dubrovniku.</p>
<p>Izložba je otvorena do <strong>10. studenog</strong>&nbsp;od <strong>17</strong> do <strong>21 sati</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zamrznuti turistički interijeri</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/zamrznuti-turisticki-interijeri/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 28 Sep 2015 07:32:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Borko Vukosav]]></category>
		<category><![CDATA[galerija greta]]></category>
		<category><![CDATA[grad]]></category>
		<category><![CDATA[Greta]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=zamrznuti-turisticki-interijeri</guid>

					<description><![CDATA[Borko Vukosav se vraća u prostor Dubrovnika, konkretno Lapad, kao promatrač koji prepoznaje i bilježi rute vlastite prostorne umještenosti.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Otvorenje izložbe <strong>Borka Vukosava</strong><em> Grad</em> najavljeno je za ponedjeljak, <strong>28. rujna, u 20 sati u Greti</strong>.</p>
<p>Borko Vukosav se vraća u prostor Dubrovnika (konkretno Lapad) kao promatrač koji prepoznaje i bilježi rute vlastite prostorne umještenosti. Grad u kojem je nekad živio sada se vizualno rastvara u procesu zahvaćanja mnogostruko isprepletenih odnosa fotografa, okoliša, sugrađana, momentalno fiksiranih rubnih javnih punktova i hotelskih interijera.</p>
<p>Fotografije i postav sugeriraju šetnju kroz grad kojom autor artikulira intimni ritam izvan često turistički percipiranog života grada. Izmjenom krajolika i ambijenata Borko otkriva rute vlastitog kretanja u gradskom tkivu. Njegov pogled ne zaustavlja se na očekivanim i prepoznatljivim reprezentacijama grada već negira vizualnu komodifikaciju prostora. Mjesta koja primjećuje kao da su trenutno izmaknuta iz aktualnog prostornog i vremenskog konteksta, a gledatelj ih ne može na prvu smjestiti u očekivanu sliku grada. Također imamo priliku i na trenutak percipirati autorovu umještenost kao poziv na otkrivanje prostora njegove svakodnevice.</p>
<p>Svoje osjetilno iskustvo grada Borko prenosi kroz pažljivo selektiranu seriju fotografija okoliša (dodirne točke šumskog i urbanog okoliša te morske obale), limitiranih i distanciranih interakcija s pojedincima koje susreće u šetnji i privremeno utišanih i zamrznutih turističkih interijera. Usporeni ritam grada analogno se odražava i na fotografijama koje nude alternativnu vizualnu konstrukciju grada koji nije određen isključivo kao turistička destinacija. Aproprijacija viđenog je upitna s obzirom na to da nam Borko ne dopušta konkretniju identifikaciju s dokumentiranim prostorom. Naizgled nereprezentativna mjesta zapravo su temelj autorove naracije o nevidljivom gradu, ispričane u periodu izvan sezone i lišene dominantnih prostornih vizualnih kodova.</p>
<p>Izložba je otvorena do <strong>4. listopada</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ljeto u gradu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/kritika/ljeto-u-gradu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 01 Sep 2014 09:45:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kritika]]></category>
		<category><![CDATA[_kulturoskop_kinemaskop]]></category>
		<category><![CDATA[arhitektura]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[grad]]></category>
		<category><![CDATA[javni prostor]]></category>
		<category><![CDATA[kinemaskop]]></category>
		<category><![CDATA[ljeto]]></category>
		<category><![CDATA[Motovun film festival]]></category>
		<category><![CDATA[movies in wonderland]]></category>
		<category><![CDATA[urbanizam]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=ljeto-u-gradu</guid>

					<description><![CDATA[U posljednjih nekoliko godina filmske projekcije na otvorenom postale su jedna od najdražih ljetnih razonoda u polupraznom Zagrebu.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h2>O arhitekturi, urbanizmu i javnom prostoru</h2>
<p>Piše: Marta Medvešek</p>
<p>Tako je i ove godine <em>Motovun Film Festival</em> kraj kolovoza Zagrepčanima začinio besplatnim projekcijama na Trgu Petrice Kerempuha. Planove (i raspoloženje) kvari jedino preuranjena jesen, no da Zagreb nije jedini kojeg su niske temperature, dosadna kiša i beznadno sivilo iznenadili uvjerila sam se nedavno u Beču. &nbsp;</p>
<p>Zbog loših vremenskih prilika <em>Movies in Wonderland</em>, međunarodni festival filma o arhitekturi, urbanizmu i javnom prostoru,&nbsp;<span style="line-height: 20.799999237060547px;">održan od 13. do 23. kolovoza, organizatori su s otvorenih prostora popularnoga bečkog &nbsp;<a href="http://www.mqw.at/en/" target="_blank" rel="noopener">MuseumsQuartiera</a> (MQ) bili prisiljeni preseliti u mnogo manje spektakularnu zatvorenu dvoranu centra.&nbsp;</span></p>
<p>Ovogodišnje izdanje festivala s podnaslovom &#8220;Architecture with/out Architects?&#8221; ostvareno je u organizaciji <a href="http://www.wonderland.cx/" target="_blank" rel="noopener">Platforme za europsku arhitekturu Wonderland</a> i <a href="http://www.azw.at/startpage.php?style=default&amp;lang_id=de" target="_blank" rel="noopener">Architekturzentruma Wien</a>. Wonderland je 2002. godine osnovala skupina mladih austrijskih arhitekata u želji za predstavljanjem i promoviranjem suvremene arhitekture široj javnosti. Nizom projekata u obliku izložbi, radionica i predavanja (Blind Date, Project Space, Movies in Wonderland…), Wonderland se bavi problematičnim urbanim prostorima u potrazi za odgovarajućim (i zadovoljavajućim) rješenjima, potičući suradnju između manje poznatih kolektiva. Nakon ohrabrujućih prvih rezultata, mrežu su odlučili proširiti na susjedne zemlje, te se od početnih 11 arhitektonskih ureda broj povećao na njih 99 iz 9 različitih zemalja. U &#8220;zemlju čudesa&#8221; uključila su se i tri arhitektonska ureda iz Hrvatske – Atmosfera, Loher/Mišković/Rajčić i produkcija 004.</p>
<p>Slogan ovogodišnjeg <em>Movies in Wonderlanda</em>, inspiriran knjigom i izložbom u njujorškoj MoMA-i <em>Arhitektura bez arhitekata</em> <strong>Bernarda Rudofskog</strong> iz 1964. Godine, otkriva glavnu tematsku okosnicu prikazanih filmova. Riječ je o recentnim dokumentarnim filmovima koji propituju ulogu arhitekture i onih koji tu arhitekturu stvaraju: koja je njihova zadaća i odgovornost, kako mogu biti društveno korisni i poboljšati živote ugroženih skupina stanovništva, hoće li u budućnosti &#8220;arhitekte zvijezde&#8221; naslijediti &#8220;arhitekti građani&#8221;… Filmovi su odabrani u namjeri da širu publiku odnosno &#8220;ne-arhitekte&#8221; osvijeste i potaknu na raspravu s arhitektima i predstavljenim redateljima/filmašima; da se uspostavi dijalog između građana i projektanata urbanih prostora. &nbsp;</p>
<p>Festival je otvoren projekcijom filma austrijske režiserke <strong>Elle Raidel</strong>&nbsp;<em>Double Happiness</em> (2014.) o kineskoj replici maloga austrijskog grada Hallstatta. U Kini. Kompletan gradić, koji je sa svojim idiličnim alpskim krajolikom upisan na UNESCOV popis svjetske baštine, izrezan je iz svog konteksta te gotovo potpuno vjerno i u stvarnom mjerilu ponovno sagrađen u Šenženu na jugu Kine. Naslov filma referira se na kineski izraz za obostranu sreću, sreću koja se udvostručuje u trenutku vjenčanja. Koncept je preslikan na fenomen grada-replike – paralelni svijet originala i kopije, stvarnosti i fikcije, sna i stvarnosti – može li se idila austrijskog gradića preslikati na svoju repliku? Koja je motivacija i pozadina kompletne kopije identiteta jednog pitoresknog europskog gradića? Odgovore na ova pitanja ovom prilikom ipak nisam dobila &#8211; zbog kiše projekcija je s vanjskog dvorišta premještena u zatvoreni prostor jedne od dvorana MQ-a, a nevjerojatan odaziv publike zatekao je organizatore, tako da su znatiželjnici doslovno ispadali iz zgrade pokušavajući krajičkom oka te na vrhu prstiju pratiti film. Takvu navalu možda je moguće obrazložiti fascinantnom temom filma – i ja sam svoj boravak u Beču organizirala kako bih uhvatila baš ovu projekciju – no u nedostatku kisika i pogleda na titlove u jednome trenutku priznala sam poraz i napustila dvoranu, tješeći se da će takav film sigurno stići i u Zagreb, jednoga dana.&nbsp;</p>
<p>Od ostalih filmova posebno je dojmljiv <em>Unfinished Spaces</em> (2011.), dokumentarni film o ambicioznom projektu izgradnje nacionalnih umjetničkih škola na Kubi nakon revolucije 1959. godine. Nakon početne euforije Castrove arhitekte zaustavila je hladna realnost, gradnja je prekinuta, a (polu)dovršene zgrade godinama su propadale, zapuštene ponajviše iz straha da su opasne za ideologiju revolucije. Trnovit put koji su ove zgrade i njihovi arhitekti prošli od utopijske zamisli do ponovnog prihvaćanja, međunarodnog priznanja i (djelomičnog) završetka pola stoljeća kasnije, <strong>Alysa Nahmias</strong> i <strong>Benjamin Murray</strong> uspjeli su prikazati u ovom doista zanimljivom dokumentarcu.&nbsp;</p>
<p>Na programu su se našli i filmovi <em>Precise Poetry</em> o talijansko-brazilskoj arhitektici <strong>Lini Bo Bardi</strong>, <em>Lucien Hervé – Photographer despite himself</em> o životu i djelu jednog od najvažnijih fotografa arhitekture 20. stoljeća, <em>Gran Horizonte – Around the Day in 80 Worlds</em> koji čini niz prikaza ljudi iz cijeloga svijeta i različitih mjesta u kojima oni žive, te <em>Citizen Architect &#8211; Samuel Mockbee and the Spirit of the Rural Studio</em>, film o arhitektonskom uredu Auburn Universityja u kojemu se projektiranjem i izgradnjom sigurnih i dobro osmišljenih kuća za siromašne zajednice u ruralnoj zapadnoj Alabami studente arhitekture podučava socijalnim odgovornostima njihove buduće profesije.</p>
<p>Sve u svemu, cijeli program izvrsno je osmišljen i proveden, unatoč izuzetno lošim vremenskim prilikama za kolovoz. I prevelikoj posjećenosti prve projekcije. No ona samo svjedoči o uspješnosti cijeloga koncepta i pristupa arhitekturi kao društvenoj umjetnosti, kako ju opisuje <strong>Samuel Mockbee</strong> u spomenutom <em>Citizen Architectu</em>. U nadi da ćemo tako nešto uskoro moći vidjeti i u našem &#8221;malom Beču&#8221;, napominjem da je ulaz na sve projekcije bio besplatan. Čisto onako, za sve buduće (socijalno osviještene) organizatore.&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
