Programom Focus on Croatia japanskoj se publici nudi uvid u suvremenu hrvatsku kratkometražnu produkciju, a organiziran je povodom 20. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Japana i Hrvatske. Program uključuje sedam nagrađivanih igranih, eksperimentalnih i animiranih naslova, koje je u suradnji s HAVC-om odabrala programska urednica Aki Isoyama. Redateljica Hana Jušić na festivalu će predstaviti svoj film Zimica, a Igor Šeregi gostuje s filmom Životinjsko carstvo. Ostatak programa uključuje projekcije animiranog filma Otac skupine autora, Site Selection Mare Šuljak, Uskršnja jaja Slobodana Karajlovića, Miramare Michaele Müller i Žuti mjesec Zvonimira Jurića.

Festival Short Shorts održava se od 1999. godine u okrugu Harajuku japanskog glavnog grada Tokija, a 2004. godine Američka filmska akademija službeno ga je akreditirala, što znači da dobitnik Grand prixa postaje prihvatljiv za nominaciju za Oscara u kategoriji najboljeg kratkometražnog filma. Ovogodišnji festival primio je više od pet tisuća prijava iz cijeloga svijeta, a za službeni program odabran je 81 film iz 38 zemalja. 

Izvor: HAVC

Predstava je dio ciklusa Sad sam, serije solo predstava kojima Ferlin plijeni pozornost publike i kritike nenametljivom autorskom hrabrošću, idejnom originalnošću jedinstvenom na plesnoj sceni, te ispovjednom žestinom neposrednošću koje propituje i nanovo definira suvremene koncepte izvedbenog.

Sad Sam Lucky nastavlja konceptualno razmišljanje započeto u prijašnjim predstavama iz Sad Sam serije, ali ovo je prvi put da se Ferlin ne okreće svojoj osobnosti i ne bavi se vlastitom problematikom već uzima vanjski lik, vanjsku inspiraciju iz koje crpi i generira izvođačke materijale. Poezija i život slovenskog pjesnika Srečka Kosovela ishodišne su točke u istraživačkom procesu kojim koreograf i izvođač Matija Ferlin započinje rad na svojem novom projektu. 

Fizičko aktualiziranje Kosovelovog života i poezije pred Ferlina stavlja izazovan i složen zadatak. Politički kritičan, a opet dovoljno apstraktan i emotivan da Ferlin u svojem konceptu, deklaraciji bivanja na sceni može na jedinstven način predstaviti složenost i svevremenost poezije slovenskog autora.

Kosovelova melankolična i ispovjedna poezija nastala između surovih atmosfera slovenskog Krasa i egzistencijalne krize kao posljedice prvog svjetskog rata, širokim koracima prolazeći kroz impresionizam, simbolizam, ekspresionizam i konstruktivizam, fizički napada jezik u pokušaju da mu pronađe idealnu formu, onu koja je više od poezije same. Govor se nameće kao jedan od primarnih oblika te reprezentacije, pokret kao drugi, prostor kao treći. Odnosom između snage stiha, materijalnosti govora, izdržljivosti pokreta i refleksivnosti prostora, Matija Ferlin kreira kontinuiranu koreografsku cjelinu izrazito naglašene fizikalnosti. Inzistiranjem na krajnostima koje generiraju rubni pojmovi poput početka i kraja, sreće i tuge, života i smrti, prolaznosti i vječnosti, aktivnosti i pasivnosti, Ferlin ulazi u radikalni, fizički, turbulentni i emocionalni dijalog s jedinstvenim autorom na europskoj avangardnoj sceni prepoznajući njegov život i djelo kao paradigmu bilo koje vrste umjetničkog života i rada.

Producenti predstave su Centre National De La Danse i festival Rencontre Choreographique iz Pariza, Zagrebački plesni centar te Zavod Emanat iz Ljubljane. Koprodukcijski partner predstave je Festival plesa i neverbalnog kazališta u Svetvinčentu. 

Izvor: MF

Love will tear us apart solo je kreiran za izvođačicu Petru Hrašćanec. Sam rad žanrovski vrluda između rock-koncerta, ispovjedne forme i apstraktnog plesa. Pitanje vlasništva nad izvedbom, isprva stavljeno u apstraktni plesni okvir bavljenja tijelom i politikom pogleda, ekstremno se proširuje u širi umjetnički i društveni okvir. Ljubav iz naslova prenesena je u ljubav spram plesa, čina plesa samog, dok rad raspravlja razliku između plesa i njegove realizacije kao društvenog događanja kroz konstituciju pojma izvođačice same. Izvođačica izvodi plesne numere, odabrane ljubavne pjesme, dok u pauzama saznajemo naoko efemerne detalje o nastanku same produkcije, rasplićući suptilnu mrežu odnosa moći koja definira čin izvedbe.

Solo Love will tear us apart, 2012. godine nagrađen je produkcijskom nagradom Tjedna suvremenog plesa, a Petra Hrašćanec iste je godine za svoju je ulogu u predstavi nagrađena Nagradom hrvatskog glumišta. Također, Love will tear us apart u Parizu je predstavljao domaću plesnu scenu u sklopu prošlogodišnjeg programa Croatie, la voici.

Izvor: De facto

Mirjana Batinić (Split, 1977.) studira na doktorskom studiju Filozofije i teorije vizualne kulture. Magisterij iz umjetnosti stekla je 2012. godine na odsjeku Videa i novih medija Akademije likovnih umjetnosti i oblikovanja u Ljubljani. Kao poslijediplomski istraživač boravila je u Klagenfurtu, na odsjeku medija i komunikologije. Diplomirala je 2003. na Umjetničkoj akademiji u Splitu, gdje je i završila srednju Školu likovnih umjetnosti. Bavi se interaktivnim instalacijama, videom i sound artom. Dva puta je predstavljala Hrvatsku na Bijenalu mladih umjetnika Europe i Mediterana. Sudjelovala je na dvadesetak samostalnih i šezdesetak skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split, te slovenskog digitalnog video arhiva DIVA pri SCCA Ljubljana. Više o radu Mirjane Batinić pronašite na službenim stranicama umjetnice. 

Izvor: MB

Nottdance festival je osnovan prije dvadeset i tri godine, a poznat je po inovativnim i zabavnim pogledima na izvedbene umjetnosti. Ove godine festival nastavlja prikazivati najuzbudljivija ostvarenja suvremenog plesa nastala na području  Velike Britanije i cijelog svijeta. Festival će trajati do 17. ožujka te će u svoj program uvrstiti dvadesetak umjetnika koji svojim radom propituju značenja suvremenog plesa. 

Predstava Zajedno na kvadrat / The Most Together We’ve Ever Been nastala je u suradnji Matije Ferlina s  kanadskom koreografkinjom Ame Henderson u sklopu rezidencijalnog programa Tanz Quartier Wien. Predstava je premijerno izvedena u INK Pula 2009. godine, a koproducent predstave je uz Istarsko narodno kazalište i kanadska kompanija Public Recordings.  U predstavi Matija Ferlin i Ame Henderson istražuju njima dosada nepoznati novi umjetnički krajolik. Koristeći osobno iskustvo i osobne interese kao polazišnu točku, kreiraju način stvaranja i izvedbe koji pripada isključivo ovom djelu i specifičnom kontekstu njihove suradnje te ispisuju poseban zajednički jezik koji formira jedinstveni konceptualni i estetski prostor u kojem su Ferlin i Henderson posjetitelji. Ta uloga posjetitelja omogućava autorima da zaokruže nastalu logiku procesa u kojem su se našli, kreirajući nove veze među nastalim materijalom i formiranim odnosima te provocirajući neobična značenja. 

Ferlin i Henderson izvode beskonačnu seriju početaka, potencirajući stalno iznova ponovno upoznavanje. Oni provociraju potrebu da se nešto dogodi uz prihvaćanje tragike konstantne nemogućnosti postizanja očekivanog. Ovaj duet istražuje individualnost i jednoznačnost pokreta, nespretnost i potresnu snagu bivanja zajedno, krhkost i potencijal novih početaka.

Izvor: MF

O performansu IWALY, kojeg će Selma Banich na ovom festivalu izvesti 1. i 2. ožujka, saznajemo iz uvodnog teksta umjetnice: “Večeras vam predstavljam kratki izvedbeni komad – etidu – koja se u odnosu na istinske eksperimente što ih čovjek provodi srcem i tijelom, pokazuje žalosno beznačajnom. Unutar pokušaja da prisvojim prostor ovog tijela koje je pred vama, ukazuje se trenutak dostatnosti u kojoj njegovo prisustvo jest cjelovito. Ono što tada osjećam nije priroda sama, već priroda izložena metodi propitivanja koje strši pred nama. 

Svi istinski eksperimenti što ih čovjek provodi srcem i tijelom – neovisno od konteksta – iziskuju svjedoka, zamišljenog ili stvarnog. Sjećanje – (ovaj) prizor – ljubav, trebaju oko koje će ih htjeti vidjeti baš onakvima kakvi oni zaista jesu. 

U odnosu na istinske eksperimente što ih čovjek provodi srcem i tijelom, ova će izvedba podnijeti da ju smatrate završenim djelom”. 

IWALY je nastao u produkciji koautorske inicijative OOUR. Za glazbu je zaslužan Adam Semijalac, a svjetlo su oblikovali Meghan Moe Beitiks i Mario Vnučec.

Selma Banich je umjetnica iz Zagreba. Suosnivačica je i programska koordinatorica Ekscene, nagrađivane platforme za edukaciju i istraživanja u izvedbenim umjetnostima te OOUR-a, zagrebačke kolaborativne izvedbene grupe. Umjetnička je suradnica i izvođačica u projektima izvedbenih grupa Trafik, DB Indoš – House of Extreme Music Theatre, Sodaberg, k.o. i Every House Has a Door, čikaške kolaborativne izvedbene kompanije.

KP / OOUR 

NAC Dance festival pokrenut je 1987. godine kao zajednički projekt Canada Dance Festivala i The National Arts Centre Canada. Tijekom više od 25 godina postojanja festival je stekao kultni status i postao prepoznatljivo mjesto susreta plesnih umjetnika iz Kanade, ali i iz cijelog svijeta. Ove godine, u okviru NAC Dance festivala prvi puta će se održati Face 2 Face mini festival, program koji će prikazati provokativne i avangardne radove mladih plesnih umjetnika koji označavaju radikalan odmak od uobičajene plesne svakodnevice.

Predstava Zajedno na kvadrat / The Most Together We’ve Ever Been nastala je u suradnji Matije Ferlina s  kanadskom koreografkinjom Ame Henderson u sklopu rezidencijalnog programa Tanz Quartier Wien. Predstava je premijerno izvedena u INK Pula 2009. godine, a koproducent predstave je uz Istarsko narodno kazalište i kanadska kompanija Public Recordings.  U predstavi Matija Ferlin i Ame Henderson istražuju njima dosada nepoznati novi umjetnički krajolik. Koristeći osobno iskustvo i osobne interese kao polazišnu točku, kreiraju način stvaranja i izvedbe koji pripada isključivo ovom djelu i specifičnom kontekstu njihove suradnje te ispisuju poseban zajednički jezik koji formira jedinstveni konceptualni i estetski prostor u kojem su Ferlin i Henderson posjetitelji. Ta uloga posjetitelja omogućava autorima da zaokruže nastalu logiku procesa u kojem su se našli, kreirajući nove veze među nastalim materijalom i formiranim odnosima te provocirajući neobična značenja. 

Ferlin i Henderson izvode beskonačnu seriju početaka, potencirajući stalno iznova ponovno upoznavanje. Oni provociraju potrebu da se nešto dogodi uz prihvaćanje tragike konstantne nemogućnosti postizanja očekivanog. Ovaj duet istražuje individualnost i jednoznačnost pokreta, nespretnost i potresnu snagu bivanja zajedno, krhkost i potencijal novih početaka.

Izvor: MF

Izvođačica Barbara Matijević u predstavi manipulira laptopom na čijem se zaslonu nižu snimke u omjeru 1:1, tj. odgovaraju realnim veličinama osoba i predmeta te stvara iznenađujući niz prostornih i vremenskih pomaka. Zaslon računala u predstavi postaje mjesto raskrižja između tijela izvođačice i dvodimenzionalnog svijeta, slika koje pripadaju drugim ljudima, na drugim mjestima. Rezultat je vrtoglav hibridni doživljaj, zona neodređenosti koja fluktuira ovisno o prirodi samih snimki – u rasponu od banalnosti svakodnevnih situacija, radnji i predmeta,  do mogućnosti njihove transformacije u nova sredstva samopripovijedanja.

Grupa De Facto, u Francuskoj sudjeluje i na manifestaciji Croatie, la voici i to s čak dvije produkcije. Na festivalu Les Rencontres chorégraphiques internationales de Seine-Saint-Denis, 09. i 11. studenog Petra Hrašćanec će izvesti plesni solo Love will tear us apart Saše Božića.

Ovaj rad žanrovski vrluda između rock-koncerta, ispovjedne forme i apstraktnog plesa. Pitanje vlasništva nad izvedbom, isprva stavljeno u apstraktni plesni okvir bavljenja tijelom i politikom pogleda, ekstremno se proširuje u širi umjetnički i socijalni okvir. Ljubav iz naslova prenešena je u ljubav spram plesa, čina plesa samog, dok rad raspravlja o razlici između plesa i njegovoj realizaciji kao društvenog događanja. Plesačica Petra Hraščanec izvodi numere, odabrane ljubavne pjesme, dok u pauzama gledatelji saznaju naoko efemerne detalje o nastanku same produkcije te raspliću suptilnu mrežu odnosa moći koja definira čin izvedbe. 

Izvor: De Facto

Kairo 678 je osvojio devet nagrada po mnogim svjetskim festivalima uključujući i nagradu publike za najbolji film na Montpellieru i Rotterdamu. Priča je to o tri žene iz različitog društvenog sloja koje se bore protiv seksualnog uznemiravanja u Egiptu. Francuski film Naš osobni rat potpisuju Valerie Donzelli i njen muž Jérémie Elkaïm koji su na osnovi vlastitog iskustva snimili optimističnu priču o ustrajnosti i hrabrosti jedne mlade obitelji koja se bori za život svoga teško bolesnog sina i za opstanak svoje veze. Film je nominiran za nagradu Cezar u 6 kategorija.

Filmove Brda 21000 Split i Naš osobni rat možete pogledati u subotu 9. lipnja od 19 sati. U isto vrijeme u nedjelju možete pogledati filmove Kairo 678 i A gdje sad?.

Foto: A gdje sad?