U 2014. godini promijenjeni su zakonski propisi koji se tiču udruga, odnosno svakog oblika slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih ili pravnih osoba radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi.

Novi Zakon o udrugama stupio je na snagu 1. listopada 2014. godine, a udruge su dužne uskladiti svoje statute s ovim Zakonom do 1. listopada 2015. i o tome podnijeti zahtjev za upis promjena nadležnom uredu državne uprave. Stoga su sredinom ožujka Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, partnerske organizacije i Ured za udruge objavili Vodič za osnivanje udruga koji donosi upute, primjere i propise koji se odnose na osnivanje udruge, a koristan je i za one već postojeće s obzirom na daljnje zakonske regulative.

Hrvatski sabor donio je 3. listopada 2014. godine Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija u kojem se, usput, neočekivano pojavila odredba o izuzeću vjerskih zajednica od obveze financijskog izvještavanja o ukupnim prihodima. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2015. godine, a njime je predviđeno da neprofitne organizacije u pravilu vode dvojno knjigovodstvo, dok samo iznimno mogu voditi i jednostavno knjigovodstvo i to ako su im vrijednost imovine i godišnji prihod u svakoj od prethodne tri godine uzastopno manji od 230 000 kuna godišnje. Neprofitna organizacija prve tri godine od osnivanja obvezna je voditi dvojno knjigovodstvo.

Početkom siječnja Ministarstvo financija donijelo je Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, a 19. ožujka objavilo novi Porezni priručnik za udruge. Porezi i doprinosi što su ih udruge dužne plaćati u ovom su priručniku podijeljeni po skupinama, a u prvoj su skupini porez na dobit i porez na dodanu vrijednost. Porez na dobit udruge su dužne plaćati ako samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi obavljaju gospodarske djelatnosti čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu. Prema Priručniku, neovisno o tome ima li udruga u svom statutu za cilj ostvarivanje dobiti ili samo prihoda radi financiranja osnovne djelatnosti, smatra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti. Problematika koja proizlazi iz ovakvog objašnjenja Porezne uprave (stranica 7. priručnika) jest njena neusklađenost s činjenicom da udruga ne može biti osnovana radi stjecanja dobiti (članak 4. Zakona o udrugama) te da je ovakvom odredbom implicitno izjednačen prihod udruge s dobiti poduzeća.

Porezni obveznik PDV-a udruga je koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. Po toj je osnovi udruga obvezna upisati se u registar obveznika PDV-a ako je vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od 230 000 kuna, a takva udruga mora se najkasnije do 15. siječnja tekuće godine prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa u registar poreznih obveznika. U suprotnom, udruga je mali porezni obveznik i oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza.

Od 20. ožujka na snagu stupa Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija koji propisuje oblik i sadržaj financijskih izvještaja i izjave o neaktivnosti, razdoblja za koja se financijski izvještaji sastavljaju te obveza i rokovi njihovog podnošenja. Njime se uređuje i minimalni sadržaj i rokovi dostave izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava te način vođenja, upis, brisanje i promjena podataka u Registru neprofitnih organizacija.

Međutim, neophodno je promijeniti problematičnu odredbu Prijedloga Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koji u čl. 33 definira obvezu osnivanja trgovačkog društva ili drugog oblika udruživanja koji nije neprofitni za potrebe obavljanja gospodarske djelatnosti, ukoliko organizacija ostvari više od 230 000 kuna prihoda godišnje.

Spomenuta odredba sadrži niz problema: odredba nije razmjerna (proporcionalna) cilju i svrsi koja se želi postići – sprječavanju i razotkrivanju onih organizacija koje za svoje poslovne potrebe zloupotrebljavaju neprofitni pravni status; neprofitnim se organizacijama ograničava izbor strategije djelovanja u ostvarenju svojih legitimnih i legalnih ciljeva i neprofitne misije; stvaraju se potencijalne barijere za razvoj socijalnog poduzetništva, a time i za uspješno korištenje Europskog socijalnog fonda, što je suprotno nacionalnim strategijama za poticanje razvoja civilnog društva te borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti; propisuju se obveze koje je nemoguće realizirati u okviru postojećeg zakonodavstva – osnivanje nove pravne osobe koja nije neprofitna od strane neprofitne ustanove socijalne skrbi, socijalne zadruge, itd.; dovodi u pitanje dugoročnu samoodrživost organizacija civilnog društva budući da će se negativno odraziti na stabilnost radnih mjesta u neprofitnim organizacijama, što je u koliziji sa strateškim programima financiranja organizacija civilnog društva u proteklih deset godina; regulira materiju koja je već regulirana u Zakonu o porezu na dobit; postavlja se proizvoljan financijski limit od 230 000 kuna bez analitičkih pokazatelja i obrazloženja.

Zbog svega navedenog predlaže se brisanje članka 33. Prijedloga Zakona i propisivanje novoga članka koji bi se dodao Glavi VI Financijsko izvještavanje ili bi činio novu Glavu VII Gospodarske djelatnosti i financijsko izvještavanje, sa sljedećim odredbama:

1) neprofitne organizacije mogu obavljati gospodarske djelatnosti i u tu svrhu raspolagati imovinom sukladno Zakonu i Statutu/Pravilima zadruga;

2) pod gospodarskom djelatnošću u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se prodaja ili razmjena roba i usluga na tržištu u tržišnim uvjetima radi ostvarivanja viška prihoda;

3) gospodarsku djelatnost neprofitna organizacija ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe;

4) ako u obavljanju gospodarske djelatnosti neprofitna organizacija ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora, sukladno Statutu i Financijskom planu, koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih Statutom;

5) neprofitna organizacija koja obavlja gospodarske djelatnosti dužna je podnositi dodatno godišnje izvješće o prihodima i rashodima ostvarenima od gospodarske djelatnosti sa specifikacijom raspodjele viška prihoda sukladno Statutu i godišnjem Financijskom planu neprofitne organizacije.

Ovo priopćenje Ministarstvu financija potpisuje 86 udruga, socijalnih zadruga i socijalnih poduzeća.

Fotografija: Vatroslav Miloš, kulturpunkt.hr