Kontroverzan život vinkovačkog multimedijalnog punk umjetnika Ivice Čuljka, većini poznatijeg kao Satana Panonskog, do danas ne prestaje intrigirati mnoge. Za razliku od dosadašnjih knjižnih izdanja u kojima smo imali prilike čitati Čuljkovu poeziju i prozu, knjiga Tijelo otpora Satana Panonskog: autodestruktivni body art u hrvatskoj umjetnosti performansa i izvedbenoj praksi autorice Ljubice Anđelković Džambić nudi prvi sveobuhvatni teorijski prikaz njegova stvaralaštva, temeljen na interdisciplinarnom proučavanju arhivske građe iz njegove zaostavštine. Autorica ove opsežne teatrološke studije polazi od analize Čuljkovog krvavog performansa kao umjetničkog odgovora na životne krize kroz koje je prolazio, a kako je Čuljak također prepoznat i kao začetnik autodestruktivnog body arta u hrvatskoj umjetnosti performansa, knjiga se velikim dijelom bavi i pitanjima tijela otpora u radikalnim umjetničkim performansima.

Pored teme performansa, knjiga donosi i prikaz ostalih umjetničkih vrsti u kojima se Čuljak ostvarivao, kao što su književnost, punk glazba, antimoda i likovni izričaj, kroz analize koje te radove smještaju u kontekst punk supkulture, odnosno šire alternativne kulture koja je obilježila posljednja desetljeća 20. stoljeća u nas. Kako je cjelokupno stvaralaštvo Ivice Čuljka potrebno tumačiti i kroz njegovu rubnu društvenu poziciju, posebna su poglavlja ove knjige posvećena Čuljkovom stvaralaštvu u ograničenim uvjetima neuropsihijatrijske bolnice, njegovu queer i osuđeničkom statusu, utopističkoj ideji Punk Prisne Porodice, ali i ratnim uvjetima na kraju njegova života. Knjiga ne zaobilazi ni iznimnu mitologizaciju ovog umjetnika, te se posebna pozornost pridaje brojnim urbanim predajama koje i danas podgrijavaju kontroverzni status Satana Panonskog.

Knjigu će uz autoricu i urednika Ivana Vidaka predstaviti Josipa Bubaš, Gordan Nuhanović i Nenad Rizvanović. Ulaz za sve zainteresirane je slobodan.

Autorski tim koji je godinama stvarao emisiju Pola ure kulture – Branka Kamenski, Ivana Antunović Jović, Ivona Haller, Dražen Ilinčić, Aleksandra Kovačić i Gordan Nuhanović – dobio je priliku nastaviti svoj kulturno-urednički angažman. Kako najavljuje HTV, od 30. rujna na Prvom programu u prime timeu (20.50) kreće nova emisija pod nazivom Samo kulturno, molim, “mozaično-kulturna emisija” u trajanju od 40 minuta. 

Novu kulturnu emisiju činit će prilozi “koji se bave aktualnim događajima u kulturi, kulturnom politikom i fenomenima u umjetnosti. Osim stalnih rubrika (a to su top-lista najčitanijih knjiga u bibliotekama, komentator mjeseca, vijesti iz Hrvatske i inozemstva), bit će emitiran i razgovor u studiju s nekoliko sugovornika o nekoj aktualnoj temi”. Najavljene su reportaže i prilozi iz područja filma, književnosti, kazališta, opere i ozbiljne glazbe, baleta, suvremenoga plesa, slikarstva, arhitekture, znanosti i obrazovanja. 

“Cilj emisije jest afirmacija kulture i umjetnosti u televizijskome medijskom prostoru”, najavljuje HTV. Nažalost, sam opis emisije, ali i najavljeni novinari i urednici, ne daju naslutiti da će Samo kulturno biti toliko različito od Pola ure: od samog naziva (emisija posvećena kulturi u naslovu mora imati riječ kultura) do najavljenog bavljenja mainstreamom i svim mogućim područjima umjetničke djelatnosti (no bez preciziranja ijedne inovacije dva tjedna prije prvog emitiranja). Ako se tome pribroje i svakodnevne Vijesti iz kulture (prebačene na Četvrti program) koje kulturu rijetko prepoznaju izvan dominantnog institucionalnog i tradicionalnog polja, točnije je govoriti o reafirmaciji uvijek iste kulture i umjetnosti koja široj javnosti prešućuje aktualne kulturne i umjetničke prakse i njihove kritičke, interdisciplinarne, participativne i inovativne pristupe. 

Naravno, za takve sadržaje postoji Transfer, koji je nakon više od tri godine pauze ponovno probuđen na Trećem programu početkom 2015. Nastavak emitiranja Transfera predviđeno je za listopad, no za to nemamo sigurnu potvrdu. 

Dodatna je bojazan što “krema kulturnoga novinarstva na HTV-u”, kako ih (i samu sebe) naziva Branka Kamenski, “nema glavnoga šefa emisije, nego postoji (…) kolektivno predsjedništvo”. Ako se sjetimo pristranih priloga koje je snimala Hloverka Novak Srzić ili komentara u kojima se protekle godine pojavljivao Slobodan Prosperov Novak, a koje je Boris Rašeta nazvao “zadnjim bedemom obrane ugroženog hrvatstva napadnutog od aveti prošlosti”, te senzacionaliziranja i estradizacije kulturnih tema, opravdano je postaviti pitanje hoće li i odgovornost za takav novinarski rad biti prebačena na kolektiv, dakle opet ni na koga posebno.

Sve dosadašnje emisije Pola ure kulture dostupne su na zahtjev.

Gosti su četvrte tribine u nedjelju, 29. lipnja, od 20.30 sati Ivan Zrinušić, Amir Alagić i Gordan Nuhanović.

Ivan Zrinušić (1981., Osijek) tekstove je objavljivao u književnim časopisima i zbornicima (Zarez, Vijenac, Ekran priče, Quorum, Aleph, Buntovna proza, Knjigomat, Re, Kolo). Za nezavisnu izdavačku kuću rock-otkrivača Zdenka Franjića Slušaj najglasnije!/Bratstvo duša dosad je objavio zbirke pjesama: “Netko nešto ništa”, “Bilirubin”, “Vidiš kako je lijepo”, “Tri mrava” i “Najbolje je da se ne javljaš”. Piše rock kritike, a odjeci rocka i undergrounda osjećaju se i u njegovoj nenamještenoj, nimalo papirnatoj, stilski pogođenoj poeziji. 

Amir Alagić rođen je 1977. godine u Banjaluci. Objavio zbirku međusobno povezanih priča “Pod Istim Nebom” (2010) u riječkoj ediciji Katapult. Priča “Rastu li u raju patlidžani i one paprike roge?” uvrštena je u zbornik “Izvan koridora, najbolja kratka priča 2010”, a priča “Iza zida što na dvorište s ceste pogled priječi” u zbornik “Izvan koridora, najbolja kratka priča 2011”. Nagrađene priče i pjesme: “Rastu li u raju patlidžani i one paprike roge?”, (Književni krug Karlovac, 2008), “Linije koje ti nazivaš rijekama” (Pričigin, 2011), “Kako smo se samo smijali” (Avlija Rožaje, 2012). Režirao kratki igrani film “Poigravanja ili Pokvareni bojler” prema vlastitom scenariju. U pripremi su mu nova zbirka priča i roman. Živi u Puli.

Gordan Nuhanović rođen je 1968. u Vinkovcima, a trenutno živi u Zagrebu. Cibalist (slično kao čembalist, ali to je više u vezi s Cibalijom). Objavio je dvije knjige kratkih priča, tri romana i jednu knjigu putopisa. Knjige su mu prevođene na engleski i češki. Ovdje nas najviše zanima njegov prozni prvijenac, knjiga priča “Liga za opstanak” (2001.) za koju je dobio nagrade “Ivan i Josip Kozarac” i “Slavić”, te bio finalist nagrade Jutarnjeg lista. Knjiga je pod naslovom “Survival League” objavljena i u SAD (Ooligan Press, Portland, 2006).

Priče Bitka za svakog čovjeka Gordana Nuhanovića nisu ni odveć svakodnevne, ogoljene, opružene na asfaltu, a nisu ni emotivno i misaono odveć raslojene, kao što to čine oni kojima je vlažno pero važnije od suhe zbilje. 

“Nuhanović obećava, jer se nije predao afektiranju koje je također u trendu, nije se ispljuvao, posvađao sa svijetom, koji ga stoga neće više primiti u sebe. Krenuo je oprezno – pismeno, suptilno, s namjerom da ne preslikava priče iz svijeta nego da ih izmišlja, što je rjeđa pojava među piscima-novinarima. Oni obično zadržavaju novinarski sindrom – prenose likove iz svakodnevice u knjige, pišu reportažno, a ne literarno, zavode publiku umjesto da je postupno stječu, kao pisci koji znaju da tiha voda brege dere. Iako je iskusan novinar, Nuhanović nije Ante Tomić. Njegov lik nije Toni Makaroni koji prodaje naokolo glačala i ostalu robu široke potrošnje, nego je njegov lik čudak, pomaknuta svijest koju je nemoguće potpuno zahvatiti mrežom interpretacije. Nešto u ovoj knjizi izmiče riječima, objašnjenju, a to je najbolji dokaz da u Nuhanovićevoj duši sindrom pisca pokušava pobijediti sindrom novinara”, napisala je o Nuhanovićevoj prozi Lada Žigo.

Za razliku od nježnijeg i zanesenog svijeta Krila u koferu, u zbirci naslovljenoj Mrtvaci pod poplunom Borisa Becka “nameće se svijet masovne kulture, poremećenih vrijednosti, neoliberalizma koji mijenja hrvatsko društvo jednako razorno kako je to do sada činio s drugim društvima, i kako će to činiti i dalje u maniri modernog robovlasništva, svijet u kojem je sve sofisticirano osim krpanja rupa na cesti”, piše Grozdana Cvitan.

Nikola Petković zapisao je o zbirci pjesama Roberta Roklicera: “Nabijena erosom i politikom koja se čita i kao kolektivni tanatos, ova je autoerotska knjiga jetka kritika svijeta oko nas. A taj je svijet moguć, piše Roklicer, iz jednog jedinog razloga: prije nego što je zapostojao oko nas, bio je u nama. Dakle, pozicija je to idealizma. Ali, oprez: Robi ima “samo jedan metak”. I ne zna “gdje da opali”. Zasada ga, uz zvuke Miroslava Škore, pušta da puca po porculanu školjke, ali dolaze neka druga vremena”.

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima u 2013. planira objaviti još dva besplatna naslova: Kako potrošiti svijet Dražena Šimleše i Najbolji na svijetu Zorana Krušvara.

Izvor: DPKM

Nakon deset godina Festival europske kratke priče statistički izgleda ovako: 100 pisaca, 17 europskih zemalja, sedam hrvatskih gradova domaćina, 17 antologija kratke priče. A događanjima i atmosferom ovako: ležerna sinergija gostiju, domaćih pisaca i publike kroz promocije, razgovore, okrugle stolove, večernja zajednička čitanja, spisateljska kuhanja… Tijekom svojih deset godina u nesistematiziranim bljeskovima na festivalskoj pozornici pojavila su se mnoga ugledna imena europske i svjetske književnosti, a ovogodišnji festival, jedanaesti u nizu, ugostit će, među ostalima, poznatog nizozemskog književnika Ceesa Nootebooma, čije se ime u kuloarima često povezuje s Nobelovom nagradom za književnost. 

Na tribini će biti govora o festivalu i njegovim odbljescima; prošlim, sadašnjim i budućim, o tome kako je ostao malen i postao velik, propulzivnosti za strane i domaće pisce, zatim po čemu se razlikuje od većine drugih hrvatskih festivala, o ljudima i tekstovima, o žanru kratke priče u kontekstu suvremene književne produkcije i recepcije…

Gosti su: Zoran Ferić, Snježana Husić, Karla Pudar i Roman Simić Bodrožić. Urednik i voditelj je Gordan Nuhanović. 

Tribina će se održati u 20 sati u Gradskoj knjižnici (Starčevićev trg 6, 3. kat).

Gosti Književnog petka su: Franko Dota, Gordan Duhaček, Ana Grbac i Dražen Ilinčić. Urednik i voditelj je Gordan Nuhanović.

Gosti Književnog petka u režiji Gordana Nuhanovića su Branko Kostelnik, Arsen Oremović i Borivoj Radaković. Tribina će se održati 28. listopada u 20 sati u Gradskoj knjižnici u Zagrebu.