“Kad je u pitanju Krleža, policiji poznat kao komunistički agitator, prepreka ostvarenju namjere da putuje u Moskvu bilo je više nego za obične putnike. Pri prvom pokušaju odlaska u Beč, kao prvoj stanici na putu za sovjetsku Rusiju, Krleži je na granici oduzeta putovnica. Tako se on, umjesto u Moskvi, našao u Koprivnici gdje je Vinko Vošicki tiskao njegov časopis Književna republika. Tu je Krleža napisao svoje čuveno Pismo iz Koprivnice kojim, zapravo, počinje opisivanje njegova velikog putovanja na koje je uspješno krenuo u veljači 1925. godine”, stoji u najavi događanja.

Više informacija o događaju pronađite ovdje.

“Pjesnikinja, prozaistica, radiodramatičarka, esejistica, prevoditeljica Irena Vrkljan djeluje na hrvatskoj književnoj sceni već više od pedeset godina. Svoj uspješan književni i umjetnički put započela je u okviru generacije “krugovaša”, kojima pripada dobno i poetički. Velikim i estetski respektabilnim opusom, od mladenačke nadrealističke poezije do autobiografske proze prepoznatljiva narativnog rukopisa, Irena Vrkljan ugradila je svoj trajan doprinos u hrvatsku književnost i kulturu.

Nakon sjajnih Sjećanja Krležinih suvremenika koja su priredili Predrag Matvejević, Velimir Visković, Bora Ćosić, Željko Senečić, Marija Ujević Galetović i Slavko Goldstein, memorijski niz nastavljamo s Irenom Vrkljan koja se u autentičnom prostoru Krležinog doma i vrta  sjeća susreta i suradnje s Krležom i Belom. Evocira sjećanje  na značajne osobnosti iz Krležinog sazviježđa. Govorit će o Marku Ristiću, Ljubi Babiću, Krsti Hegedušiću, Miljenku Stančiću…

Irena Vrkljan dragocjena je kroničarka kulturne klime Zagreba i njegovih velikih protagonista.  U ovom vrijednom razgovoru očekujemo zanimljivo svjedočanstvo o Krleži i njegovim  suvremenicima. Program se filmski snima kao trajni dokument o Krleži i njegovim suvremenicima. Krleža pripada prošlosti, ali i budućnosti. On je most što veže svjetove i vremena, pa kao takav može biti orijentir, mjera i kriterij našeg trajanja na ovom prostoru”, stoji u najavi događaja. 

Ideja pokretanja Teatra poezije i festivala Zagreb, grad poezije  jest da se uspostave nove alternativne scene s kojih bi se čuo živi, probrani govor pjesničkih velikana 20. i 21. stoljeća.