Kroz tri dana predavanja, rasprava i interaktivnih radionica, sudionike_ce će voditi Gongove Lucija Dumančić Jovanović i Milica Bogdanović te sveučilišni profesori Berto Šalaj, Boško Picula, Kosta Bovan i Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti, te Dario Čepo s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Sudionici_e će se baviti temom suvremene demokracije; preispitati jesu li demokracije danas u krizi i kakva je budućnost demokratske ideje, analizirati utjecaj teorija zavjere i velikih tehnoloških kompanija na demokratske procese. Značajan dio programa tematizira gorući problem korupcije te može li informirano i aktivno građanstvo biti odgovor na brojne izazove s kojima se suočavamo u Hrvatskoj danas.

Škola demokracije namijenjena je svima koji žele produbiti svoje razumijevanje politike i demokratskih procesa te stečeno znanje primijeniti u vlastitom društvenom i političkom djelovanju.

Sudjelovanje je besplatno i Gong pokriva troškove puta i smještaja za sudionike, a više detalja pronađite ovdje.

Prijave su otvorene do 23. kolovoza.

Škola je namijenjena svima koji žele bolje razumjeti kako se boriti protiv korupcije na lokalnoj razini, zajednički se angažirati, upoznati s alatima i mehanizmima koje građani imaju na raspolaganju, od prava na pristup informacijama do zagovaračkih strategija.

Program se nadovezuje na Gongovo dugogodišnje iskustvo u području građanskog nadzora, borbe protiv korupcije i zalaganja za transparentnost institucija. Riječ je o neformalnom, interaktivnom programu koji kombinira teorijska znanja, praktične alate i uspješne primjere iz lokalnih zajednica diljem Hrvatske koji su svojim radom uspjeli postići promjene u svojoj okolini.

Škola će okupiti 20 sudionika i sudionica iz različitih dijelova Hrvatske, a uz trodnevni edukacijski program, polaznicima i polaznicama bit će dostupne i konzultacije nakon završetka škole. Prethodno aktivističko iskustvo je element selekcijskog procesa, no program je otvoren za sve građane i građanke koji_e se žele aktivirati u svojim lokalnim zajednicama.

Više detalja o programu pročitajte na poveznici.

Sudjelovanje u Školi za polaznike je besplatno, a prijave se zaprimaju putem obrasca, do 16. ožujka. 

Među suradničkim institucijama i organizacijama u Jadranskoj mreži nalaze se Sveučilište u Dubrovniku, nekoliko sastavnica zagrebačkog sveučilišta (FPZG, FFZG, FER), akteri u području medijske pismenosti i borbe protiv dezinformacija poput Gonga, Faktografa i slovenskog portala Oštro, ali i veći medijski akteri poput AFP-a i N1. Ciljevi ove europske istraživačke mreže su, prema navodu s mrežne stranice, borba protiv dezinformacija, promicanje medijske pismenosti i praćenje politika online platformi i digitalnih medija, a ta tri cilja predstavljala su ujedno i tematske cjeline triju panel-rasprava u sklopu ovog cjelodnevnog događaja.

Od teorija zavjere do AI halucinacija

U fokusu prve rasprave bila je važnost istraživačkog pristupa u razumijevanju i suzbijanju dezinformacija, pri čemu je osobito naglašena uloga mainstream medija u njihovu širenju – što se povezalo s općenito niskom kvalitetom medijskih sadržaja obilježenih senzacionalizmom, površnošću i trivijalnostima. Rasprava je pritom otvorila i širi pogled na društvene i tehnološke uvjete koji pogoduju gubitku povjerenja u informacije, kao i na promjene u načinu na koji se istina konstruira i doživljava u digitalnom okruženju.

Nebojša Blanuša s FPZG-a istaknuo je kako se u brzo mijenjajućem digitalnom kontekstu postojeće teorije zavjera spajaju u određeni amalgam, odnosno superteorije zavjera, dok se u zajednicama koje ih promiču pojavljuje i narativ o kraju vremena. Takvi narativi, ističe, mogu potaknuti populizam, kao i autoritarne tendencije koje postoje već dulji niz godina.

Jan Šnajder s FER-a je u raspravu uveo i rast generativne umjetne inteligencije, odnosno tzv. AI revoluciju s kraja 2022, kao novu okolnost koja bi mogla zakomplicirati i produbiti postojeće probleme. AI postaje sve koherentniji, ističe, a ljudi istinu obično asociraju s koherencijom. Shodno tome, politička instrumentalizacija umjetne inteligencije vjerojatno neće ostati na dezinformacijama i deep fake sadržajima, već će služiti i za uvjerljiviju artikulaciju bilo kojeg političkog narativa, programa ili cilja –  čime se otvara prostor za daljnju političku polarizaciju.

U tom kontekstu važno je spomenuti i to da u svojoj obradi ogromnih količina podataka na internetu, umjetna inteligencija zapravo ne samo da integrira i reproducira, između ostalog, dezinformacije i neprovjerene izvore, nego ponekad sama generira lažne izvore u svrhu pružanja rješenja za zadani problem – fenomen poznat kao AI halucinacije. Na tom planu nešto kasnije u raspravi Šnajder je dodatno podcrtao i potrebu za integracijom sadržaja o umjetnoj inteligenciji u obrazovni sustav kako bi se osvijestile mogućnosti korištenja tih alata, ali i načina na koje pomoću tih alata i sami možemo biti iskorišteni u digitalnoj sferi. Međutim, na neki način se iskorištavanje već događa; naši digitalni tragovi se iskorištavaju, bez našeg znanja ili privole, za usavršavanje AI alata, odnosno za deep machine learning i generiranje AI odgovora na bilo čije pitanje.

Borba za novinarski legitimitet

Druga je rasprava otvorila srodnu temu medijske pismenosti, ali nije otišla puno dalje od predvidljivih i uobičajenih zaključaka o potrebi za razlikovanjem činjenica i mišljenja, kao i profesionalnog novinarstva naspram ostalih sadržaja. Nasuprot tome, treći panel, koji se bavio fact-checkingom, unio je više dinamike u cijeli događaj. Sudionici, uglavnom medijski praktičari, prenijeli su svoja iskustva s provjerom vjerodostojnosti informacija, kao i sa stanjem u nezavisnom medijskom sektoru, na kojem teret takvih zadataka najčešće i završi.

Isabelle Wirth iz APF-a i Žana Erznožnik s portala Oštro složile su se u tome da je fact-checking zaseban oblik novinarstva koji kao takav treba biti prepoznat i vrednovan. Ana Brakus iz Faktografa nadovezala se vlastitim iskustvom u sektoru, istaknuvši kako taj portal može podržati istraživački novinarski rad upravo zato što se bavi i fact-checkingom – koji institucije trenutno prepoznaju i financiraju, često nauštrb drugih oblika novinarstva. Drugim riječima, da Faktograf nije profiliran kao fact-checking medij, izostali bi i vrijedni istraživački doprinosi. 

Erznožnik je upozorila da se fact-checkeri suočavaju sa sve češćim prozivkama da služe kao paravan za cenzuru, a jedna takva došla je i od Marka Zuckerberga, koji je početkom godine najavio ukidanje fact-checkinga na platformama Mete. Domagoj Maričić iz HAKOM-a istaknuo je kako se narativ o cenzuri često povezuje s Europskim aktom o digitalnim uslugama (DSA), koji predviđa regulaciju ilegalnog sadržaja putem suradnje između regulatornih tijela na nacionalnim razinama (u Hrvatskoj je to AEM), velikih digitalnih platformi i tzv. trusted flaggera – organizacija koje su specijalizirane za prepoznavanje i prijavu ilegalnih sadržaja na velikim platformama, i čije prijave same platforme moraju prioritizirati i obraditi.

Slijepe točke europske digitalne politike

Unatoč tome što dezinformacije same po sebi nisu ilegalan sadržaj, fact-checking se sve više promatra u kontekstu novog europskog pravnog okvira za digitalno okruženje. Međutim, organizacije civilnog društva koje imaju kapaciteta za prepoznavanje ilegalnog i opasnog sadržaja rijetko se prijavljuju za status trusted flaggera, jer znaju da će ih dio javnosti zbog same suradnje percipirati kao cenzore.

S druge strane, izgleda da je AEM započeo s provedbom novih obveza koje proizlaze iz europske digitalne regulative. U tu svrhu pokrenuta je Platforma za javnu objavu podataka o vlasništvu i izvorima financiranja medija, čije je osnivanje bilo predviđeno Europskim aktom o slobodi medija (EMFA), i o čijem se opsegu i implementaciji u Hrvatskoj ovdje pisalo krajem veljače.

Ipak, dok su obvezujuće regulative kao DSA, DMA ili EMFA usmjerene prvenstveno na pružatelje medijskih usluga, posrednike i medijski sektor u užem smislu, inicijativa Komisije koja je rezultirala uspostavom Europskog opservatorija za digitalne medije je usmjerena na korisnike digitalnih sadržaja – na promicanje medijske pismenosti, osvještavanje važnosti provjere izvora i vjerodostojnosti informacija te prepoznavanje propagandnih i populističkih narativa.

Projekt Be Online Smart (zašto ne Be Smart Online?) pokrenut je, shodno tim načelima i ciljevima, educiranju mladih o načinima na koje algoritmi oblikuju digitalno okruženje. U edukativnim brošurama istaknuti su neki rizici, poput toga da algoritmi mogu doprinijeti širenju dezinformacija, kao i to da nas zadržavaju u “mjehuriću”, nudeći personalizirano iskustvo prilagođeno našim preferencijama.

Međutim, time se uopće ne adresira povećan ekonomski rizik za potrošače u algoritamski prilagođenom digitalnom okruženju, nego samo rizici za pojedince kao političke subjekte, odnosno građane. Inače, ekonomska i materijalna strana priče o digitalnoj sferi previđa se dosta često; u tekućoj AI revoluciji, kao i tijekom pojave kriptovaluta, malo tko je razmišljao o materijalnoj i ekološkoj cijeni tih inovacija.

Cijenu masovne upotrebe generativne umjetne inteligencije, kojoj su za rad potrebni golemi sustavi, tzv. AI data centers, platit će zajednice globalnog Juga, i to enormnom količinom pitke vode koja je potrebna da se takvi sustavi štite od pregrijavanja. Te je probleme, među ostalim, opisala novinarka Karen Hao u intervjuu za Democracy Now! prilikom promocije svoje nove knjige Empire of AI, dovodeći revoluciju u domeni umjetne inteligencije u svezu s postojećim geopolitičkim odnosima moći.

Događaji poput ove konferencije u organizaciji ADMO-a upućuju na to da se rasprave o temama kao što su medijska pismenost, umjetna inteligencija i digitalni ekosustav svakako trebaju produbiti. Međutim, stavljanjem svega u okvir jednog događaja zapravo nijedna od otvorenih tema nije dobila pažnju koju zaslužuje. Spontane interakcije u obliku nadovezivanja između samih sudionika gotovo da uopće nije bil, a povrh svega toga, ostaje i dojam da je više prostora moglo biti posvećeno predstavljanju brojnih istraživanja koja je ADMO proveo u protekle tri godine, od kojih mnoga imaju praktične implikacije i mogu služiti kao polazišta za fokusirane i konkretnije razgovore. 

Projekt se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost, dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Program Škole čine tri modula, a to su demokratsko znanje i sudjelovanje, demokratski procesi institucije od lokalne do EU razine i štetnost korupcije i važnost borbe protiv korupcije.

Kroz interaktivna predavanja i radionice pod vodstvom predavača i predavačica iz Gonga i sveučilišnih profesora Berta Šalaja, Koste Bovana i Darija Čepe, sudionici će se tijekom tri dana edukacije baviti temama poput demokracije i političke kulture, populizma, aktivnog građanstva, civilnog društva, antikorupcije, medija te transparentnosti institucija.

Sudjelovanje je besplatno i Gong pokriva troškove puta i smještaja za sudionike, a prijave se vrše putem online obrasca. Više detalja pronađite ovdje.

Prijave su otvorene do 20. svibnja.

Program škole čine tri modula, a to su demokratsko znanje i sudjelovanje, demokratski procesi i institucije od lokalne do EU razine te štetnost korupcije i važnost borbe protiv korupcije.

Teme modula obrađivat će se kroz niz sesija koje će, uz predavače i predavačice iz Gonga, održati i stručnjaci_kinje s Fakulteta političkih znanosti i Pravnog fakulteta u Zagrebu. Program uključuje i rad u grupama, rasprave i vježbe, “a bit će i dovoljno vremena za neformalno druženje”, poručuju iz organizacije.

Sudjelovanje na programu je u potpunosti besplatno, a prijave se vrše putem online formulara.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Rok za prijavu je 9. kolovoza.

Izborno sučeljavanje za mlade organizirano je u svrhu približavanja političkog sadržaja mladima, čiji interesi često ostaju po strani. “Rijetko koje stranke, političari i političarke svojim programima pretpostavljaju unaprjeđenje prava i položaja mladih. Stoga, na ovom će događaju udruge postavljati pitanja kandidatkinjama i kandidatima na teme od šireg interesa, ali sa stajališta mladih, uključujući generaciju Z (mladi do 24. godine)”, stoji u najavi događaja.

Na sučeljavanju će sudjelovati Maksimilijan Šimrak (HDZ), Sara Medved (SDP), Ivana Brajdić (Možemo!), Igor Peternel (DP) i Josip Periša (Most).

U organizaciji sučeljavanja sudjeluju: Centar za mirovne studije, Gong, Institut za političku ekologiju, Klubtura, Kuća ljudskih prava, Mreža mladih Hrvatske, RODA, Savez za autizam Hrvatske i Zelena akcija.

Događaj možete pratiti putem YouTube kanala, Instagrama Zelene akcije ili Facebook stranica navedenih udruga.

Više informacija možete pronaći ovdje.

Za suradnju u postojećem multidisciplinarnom kolektivu za radno mjesto koordinatorice_a edukativnih aktivnosti, Gong traži kolegu ili kolegicu koja će imati:

• Završen sveučilišni studij u društvenom ili humanističkom području,
• Minimalno 3 godine iskustva na sličnim poslovima,
• Iskustvo provođenja neformalnih edukativnih aktivnosti za različite društvene skupine,
• Iskustvo sudjelovanja u razvoju edukacijskih programa,
• Iskustvo u provođenju i izvještavanju EU projekata (osmišljavanje, provođenje, evaluacija, izvještavanje – u zadanim rokovima i visokom standardu kvalitete; s naglaskom na EU projekte)
• Znanje i razumijevanje politike (javnih politika, političke scene, RH i EU i regija),
• Želju za učenjem i stjecanjem novih znanja i vještina,
• Urednost, ažurnost i odgovornost,
• Visoko razvijene vještine timskog rada i suradnje, ali i samostalnosti u radu,
• Kreativnost, fleksibilnost i proaktivnost,
• Poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu,
• Iskustvo i spremnost za javne nastupe,
• Usmjerenost na društvenu promjenu i napredak.

Više o natječaju možete pronaći ovdje, a svoje životopise i motivacijska pisma (najviše jedna kartica teksta/1800 slovnih mjesta s razmacima) možete poslati putem maila do 26. siječnja.

Inicijativa Građani organizirano nadgledaju glasanje (Gong) pokrenuta je 1997. godine, a bavi se istraživanjima, analizama, javnim zagovaranjem i suradnjom u svrhu poticanja odgovornog sudjeovanja građana_ki u političkim procesima. Tijekom godina, Gong se proširio, a danas se bavi strateškim temama izbora, digitalnom demokracijom, borbom protiv korupcije, civilnim društvom i demokratskom političkom kulturom.

Radno mjesto fundraising menadžera_ice podrazumijeva odgovornost za namicanje sredstva za rad organizacije, praćenje natječaja, raspisivanje projektnih prijedloga, komunikaciju s donatorima te izvještavanje. Potrebno je moći sudjelovati u programskom radu Gonga te surađivati s kolegama i kolegicama u multidisciplinarnom timu.

Uvjeti za prijavu na natječaj glase ovako:

• završen sveučilišni studij u društvenom ili humanističkom području
• minimalno 3 godine iskustva na sličnim poslovima (iskustvo u prijavama i izvještavanju EU projekata, projekata međunarodnih i nacionalnih donatora organizacija civilnog društva)
• praćenje objava novih natječaja za financiranje projekata
• proučavanje procedura i uvjeta natječaja te priprema sažetka uvjeta natječaja 
• sudjelovanje u prikupljanju, promjenama i nadopunama prijavne projektne dokumentacije
• priprema projektne prijave za sufinaciranje
• sudjelovanje u izradi proračuna za potrebe namicanja sredstava za EU i druge projekte u suradnji s programskim i financijskim kolegicama
• izrada plana namicanja sredstava u organizaciji 
• sudjelovanje u izvještavanju operativnih i institucionalnih financijskih potpora
• iskustvo u provedbi projekata
• znanje i razumijevanje politike (javnih politika, političke scene, RH i EU i regija)
• otvorenost i direktnost u komuniciranju, iskustvo u javnim nastupima
• visoko razvijene vještine timskog rada i suradnje, ali i samostalnosti u radu
• poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu
• usmjerenost na društvenu promjenu i napredak

Gong nudi:

• ugovor o radu na određeno na godinu dana, uz mogućnost produženja ugovora nakon tog perioda,
• rad u multidisciplinarnom timu,
• poticajnu radnu atmosferu i prilike za učenje,
• poslovna putovanja,
• aktivno sudjelovanje u promoviranju razvoja demokratske političke kulture u Hrvatskoj, demokratskih procesa i institucija

Prijave se vrše mailom, a trebaju sadržavati životopis, motivacijsko pismo (najviše jedna kartica teksta) i popis dosadašnjih projekata.

Više detalja o natječaju pronađite ovdje.

Prijave traju do 19. siječnja, a očekivani početak radnog odnosa je 1. ožujak 2024. godine.

Za sudjelovanje na radionici preporuča se dolazak sa spremljenim materijalima za konkretnu objavu koja bi vam bila korisna, tako da se po završetku radionice, nakon suradnje s voditeljima, mogla objaviti, poručuju organizatori.

Radionica je dio projekta Udruženja za razvoj kulture “URK” u partnerstvu s još 5 organizacija– Gong, O.A.ZA., Udruga “MI” – Split, Inkluzivna kuća Zvono te Scanteam.

Broj polaznika je ograničen, a prijave se vrše preko online obrasca do 11. prosinca.

U svijetu rastuće digitalizacije i tehnologizacije, novinari i novinarke se sve više suočavaju s novim vrstama prijetnji, koje ugrožavaju ne samo njihov rad, već i sigurnost redakcije i izvora informacija – od hakiranja, otimanja zaporki i računa, curenja informacija te nadzora digitalne komunikacije. Sve je važnija sposobnost identificiranja prijetnji s kojima se mogu suočiti tijekom svog rada te poduzimanje relevantnih koraka radi smanjenja rizika prijetnji novinarima i redakcijama te zaštite izvore informacija i njihovih identiteta.

Upravo zato će se sudionike i sudionice upoznati s relevantnim sigurnosnim znanjima i praksama, zahvaljujući kojima će u digitalnom okruženju moći bolje zaštititi svoja online pretraživanja, komunikaciju i izvore informacija. Pritom će radionica posebnu pažnju posvetiti primjeni predstavljenih znanja i praksi u zamišljenim, ali realnim situacijama u kojima bi (digitalna) sigurnost novinara bila ugrožena. To će se simulirati kroz uživljavanje u ulogu istraživačkog novinara na tajnom i opasnom zadatku putem virtualne stvarnosti te raspravu o prikladnim koracima primjene praksi digitalne sigurnosti u interaktivnim scenarijima ugroze digitalne sigurnosti. 

Više o samoj radionici, kao i program, pronađite ovdje. Na radionicu se možete prijaviti do 31. listopada putem prijavnog obrasca, dostupnog ovdje.