Projekt je do sada obuhvatio moderirane šetnje Zagrebom, a završnom dijelu projekta, 15. prosinca u Goethe Institutu, gostovao je Jan Liesegang iz berlinskog Raumlabora.  

U posljednjih se nekoliko godina interes za grad kao istraživačku kategoriju kod nas snažno pojačava, a kroz kreativne se pristupe i interdisciplinarnu suradnju te participaciju građana stvaraju vrlo zanimljivi projekti. Kao jedan od primjera toga, a i referentan uvod u priču o projektu Goethe Guerille Zagreb, ističe se rad teoretičarke kulture i kustosice Elke Krasny. Njen način rada, kojega naziva “narativnim urbanizmom”, uključuje detaljno bilježenje iskustva grada i osobne priče pojedinaca, prikupljene sudjelovanjem u njihovim svakodnevnim rutama. Kroz to se dotiče šire problematike grada i pruža različita “čitanja” urbanog prostora. Tako je, primjerice, u projektu Beč: na putu u gradu žena ponudila feminističko “re-mapiranje” svakodnevnih puteva dvadeset stanovnica Beča. Na to ju je inspirirala i zagrebačka verzija projekta Ženski vodič kroz Zagreb, ostvarena u suradnji Barbare Blasin, Igora Markovića i UrbanFestivala. Njeni doticaji i suradnja sa Zagrebom doveli su 2007. i do projekta On my Way. City Telling: participativni urbani kolaži, u suradnji s Udrugom za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja, u kojemu otkriva svakodnevne putove deset stanovnika i stanovnica grada Zagreba. Djelujući na sličnom tragu preispitivanja svakodnevnih gradskih prostora u šetalačkoj formi, važnim se za promotriti nameće i projekt Međumjesta svježe osnovane grupe Goethe Guerilla Zagreb. 

Prva šetnja bavila se zagrebačkom “Plavom potkovom”, odnosno nizom zelenih površina u Novom Zagrebu koje su osmišljene kao uvećani koncept donjogradske Zelene potkove, međutim nisu nikada dovršene. Moderator šetnje bio je Saša Šimpraga, autor knjige Zagreb, javni prostor. Naziv “Plava potkova” Šimpraga uvodi ne bi li se ukazalo na referencu Zelene potkove i jednako velik potencijal Novog Zagreba koji bi se mogao i trebao iskoristiti, a plavom bojom referira se na blizinu rijeke koja je na određen način i definirala Novi Zagreb, kao dio grada “iza Save”. 

Izgradnja Novog Zagreba započela je tijekom 1950-ih godina, a urbanistički planovi predvidjeli su reinterpertaciju donjogradskog rastera ulica, pa između ostaloga i uvećanu koncepciju Zelene potkove. Tijekom 1970-ih godina definiraju se površine namijenjene budućim parkovima “Plave potkove”, međutim one još uvijek nisu cjelovito uređene kao povezani javni prostor. Druga tematska šetnja upoznaje šetače s glazbenom baštinom grada od početka 19. stoljeća do danas, te predstavlja Gornji grad iz jedne drugačije povijesne i sociološke perspektive. Moderatorica glazbene šetnje bila je Nada Bezić, muzikologinja i autorica Glazbene topografije Zagreba od 1799. do 2010. godine. Obilaskom rodnih kuća glazbenika, koncertnih prostora i sjedišta nekadašnjih glazbenih društava, zanemareni punktovi dobivaju posve nova značenja. Recepcija građana bila je u oba slučaja vrlo pozitivna, a odaziv velik, zbog čega su organizirane i reprize šetnji, za one koji su ih propustili. 

Kroz ovakve tematske moderirane šetnje, šetači fokusiranjem na određenu problematiku te na određene urbane fragmente direktnim doživljajem i kretanjem u prostoru mogu otkriti sasvim nove dimenzije svoje okoline. Također, otvara se i prostor za međusobnu raspravu o potencijalima grada i promjenama potrebnim za njegovu revitalizaciju. “Tematsku šetnju vidimo kao idealni format za usredotočeno promatranje grada, pogotovo onih mjesta u gradu na koja užurbani prolaznik jednostavno ne obraća pažnju”, ističu članovi grupe Goethe-Guerilla Zagreb. “One jesu prilično neformalni oblik izlaganja, ali to im je i prednost. Ljudi su opušteniji i otvoreniji nego na formalnijim događanjima i zato dolazi do zanimljivih kontakata i ideja za nove aktivnosti, kao i eventualnu suradnju. Čak i ako ne prate svi s jednakom pozornošću, na neki način su primili informaciju koju želimo prenijeti samim time što su došli i kreću se tom rutom”.  

Izvor: Goethe Institut