Većina ljudi danas ne želi niti čuti za kloniranje životinja. Nakon simpatične SF ideje javnost je doznala detalje i rezultate tajnih eksperimenata koji su sada zakonom zabranjeni. Nakon toga svijet je saznao za genetski modificiranu stočnu hranu i smrtonosne posljedice koje je proizvela za ljude, dok posljedice za životinjske vrste ne želimo ni znati. Pošast GMO usjeva koja je poharala Ameriku a zapravo sva područja gdje poljoprivredna proizvodnja služi zaradi, danas ipak suzbija osviještenost javnosti. I dok su GMO proizvodi protjerani s polica svijet je saznao za novu globalnu opasnost – eksperimentalne šume GMO stabala.

Genetski inženjering prehrambenih usjeva je tehnologija koja se provodi u tajnosti. Izvan oka i suda javnosti ostvaruje rast s 0 na 60, da bi danas, unatoč oštrom negodovanju i kritici globalnih razmjera, bila na stabilnih 100 milijuna hektara. U međuvremenu jednako nečujan rođak GMO poljoprivrede spreman je za sličan eksplozivan start: genetski inženjering stabala koji se danas odvija na stotinama testnih lokacija. Samo prošle godine USDA je dao suglasnost kompaniji ArborGen za početak terenskih pokusa za 250 000 stabala u sedam južnih država.

GMO stabla rastu brže, otporna su na pesticide, izdržljiva na niskim temperaturama, neka su dizajnirana da čak i mijenjaju boju u slučaju izloženosti biološkom ili kemijskom napadu. Plantaže stabala nisu šume, ne podržavaju suživot životinjskog svijeta. Mogućnost da novi geni, slobodni kao pelud na vjetru, interferiraju s prirodnim okolišem i prouzroče razorne posljedice za život kakav poznajemo nije tek hipotetski rizik već izvjesnost. Drugim riječima, proces koji se ne može više opozvati.

U srijedu, 10. travnja u klubu ACME u 19 sati pogledajte nagrađivani dokumentarac Tiha šuma. Ulaz je slobodan.