Studio Tommaseo u Trstu od 14. studenog do 6. siječnja ugošćuje izložbu Odjednom sve nestaje, dvojice hrvatskih umjetnika, Tomislava Brajnovića i Igora Eškinje, a realizirane kustoskim naporima Giuliane Carbi.

Studio Tommaseo dio je projekta Trieste Contemporanea – Dialoghi con l’arte dell’Europa centro orientale, koji ima ulogu stvaranja mosta između suvremene umjetnosti i kulture Zapadne Europe, zemalja Istočne Europe i zemalja Mediteranskog područja. 

“Tomislav Brajnović i Igor Eškinja u prostoru Studia Tommaseo u Trstu stavljaju pred nas važna pitanja kojima se u trenutnom ‘stvarno’ vremenu suvremena vizualna umjetnost može baviti. Efikasnost njihovih prijedloga je uznemirujuća upravo zato što ovi umjetnici ne žele ‘vikati’ protiv naših pogrešnih projekata, nego nam ih samo staviti jasno pred oči. To čine metaforički, ali upravo iznenađenje njihovim ‘prigovorom’ prebačenim u apstrakciju je to što njihovu poruku čini jasnom i uznemirujućom, koliko to suvremena umjetnost može biti. Ljudi današnjice, pogotovo u Zapadnoj kulturi, već su težili za ciljem promjene svijeta, a njegova propast je neizbježan ishod za sve nas danas, u vrijeme dramatičnih migracija koje uvode u radikalnu promjenu u budućnosti”, piše u najavi izložbe.

Svojim radom Tomislav Brajnović “propituje moguću re-definiciju pojmova kao što su umjetnik, povijest, kultura. Radi na fragmentima zajedničkih povijesti, stvarajući male printove ili instalativne intervencije na pronađenim objektima kako bi istaknuo dio prošlosti. U vrijeme kada je previše ljudi stavljeno u poziciju prisilng traženja ‘obećane zemlje’, umjetnik se sa provokativnom idejom ‘nježnog diktatora’ (koju uzima od slovenskog filozofa Slavoja Žižeka) pita, gdje smo pogriješili u prošlosti. 

Čak i Igor Eškinja smatra mogućim da vizualna umjetnost može zauzeti slobodniju i radikalniju poziciju nego drugi elementi kulture u adresiranju hitne potrebe da se razgovara o sadašnjosti. Razina metafora koje koristi je čak više apstraktna: njegova instalacija u Trstu počinje izlaganjem još nenapisanih novina suncu, razvrstanim ali praznim. Njega zanima paradoks u kojem je njegova akcija – ‘njegova’ sadašnjost – samo trenutak na putu završenog procesa koji mu ne pripada. Na suncu izlaže bijele papire nakon što su na njih stavljeni oblici sjena koji predstavljaju pogled na njegov grad Rijeku sa svojom povijesti socijalne stambene izgradnje koja nestaje”.  

Tomislav Brajnović (rođen 1965. u Zagrebu) školovao se u Den Haagu, Zagrebu i Londonu. Profesor je na Akademiji Primjenjene umjetnosti u RIjeci, živi u Zagrebu i Rovinju. Igor Eškinja (rođen 1975. u Rijeci), diplomirao je na Akademiji Primjenjene umjetnosti u Veneciji i žvi i radi u Rijeci. Oba umjetnika imaju važan opus samostalnih i grupnih izložbi u europskim zemljama, a Eškinja i u Sjedinjenim Državama.

“Krijumčarenje je svuda u svijetu oduvijek bilo jedna od glavnih ekonomskih metoda preživljavanja, nadilazeći postojeće administrativno-političke zadanosti i režime. Oni koji su švercali, činili su to u ime preživljavanja, a ne za blagostanje ili stvaranje dodatnih zaliha. U sivom polju krijumčarenja nailazimo i na aktualnosti skrivene pogledu običnog građanina: krijumčarenje ljudi, preprodaja organa, droge i arheološkog blaga, koji ne ohrabruju prvotnu ideju po kojoj krijumčarenje potječe iz nemogućnosti života po pravilima, dopuštajući ljudima nadoknadu oskudice, pronalaženje prednosti u ograničenjima i preprekama. Iz situacija gdje šverc podrazumijeva kreativnost, projekt zaokreće u smjeru kriminalnih ulica, otvarajući put suvremenoj umjetnosti da u širokoj perspektivi promatra ispreplitanja povijesti i sadašnjosti, kriminala i prava, umjetnost i ekonomije”, navodi se u najavi projekta.

Umjetnici, povjesničari, sociolozi, teoretičari, stručnjaci i građani pozvani su predložiti umjetničko-istraživačke projekte s područja vizualne, medijske umjetnosti i filma, teorije, povijesti, kulturne baštine, etnografije i sociologije koji će odgovoriti na temu šverca, a na razmeđi dokumentarno-fikcijskih i praktično-teorijskih pristupa. Projekt zagovara interdisciplinarni pristup temi. Žiri u sastavu Giuliana Carbi, Ana Peraica, Sabina Salamon, Marija Terpin i Slaven Tolj izabrat će radove za jedan događaj po gradu (Rijeka, Idrija, Trst). Između svakog događaja u različita grada najavljena je  pauza od približno četiri mjeseca, a svaki od gradova imat će drugačije koncipiran program s obzirom na djelatnost institucije i regije.

“Zanimaju nas načini, mjesta i periodi opstanka šverca kao nelegalne ekonomije na stjecištu kultura, društava i životnih situacija. Tema krijumčarenja dijelom je postavljena u kontekst novonastalih administrativno-političkih karata i razlikovanja EU/ne-EU na područje Istre, Slovenskog primorja i Tršćanskog zaljeva, a većim dijelom na činjenicu da su se na tom području donedavno odvijale aktivnosti krijumčarenja na relaciji more-kontinent, Istok-Zapad, Jugoslavija-Italija, socijalizam-kapitalizam”, obrazloženje je projekta o kojem možete više pronaći na stranicama Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Poziv je otvoren do 10. lipnja, obavijest o sudjelovanju bit će objavljena do kraja srpnja, a za dodatne informacije kontaktirajte jedan ili drugi mail.

KP / MMSU